Botnički zaliv
Botnički zaljev (finski: Pohjanlahti, švedski: Bottniska viken) je sjeverni dio Baltičkog mora. Smješten je između Finske na istoku i Švedske na zapadu. Na jugu zaljeva se nalaze Olandska ostrva. U najužem svom dijelu između Umeå na švedskoj i Vaasa na finskoj strani zimi često potpuno zamrzne. Zaliv se dijeli na veći i dublji južni dio Botničko more (Bottenhavet), dok manji i plići sjeverni dio i jeste u stvari Botnički zaliv (Bottenviken). Do prije 10.000 godina ovaj dio Skandinavije je bio pod debelom ledenom masom, a poslije topljenja kopnena masa se izdizala i to čini i dalje, godišnje 6–10 mm u prosjeku. Nizak procenat soli od 3-6% i duge i hladne zime ne dozvoljavaju kompleksniji razvoj vodene flore i faune. U slobodnom prijevodu sa švedskog botten u stvari znači kopno, tlo pod nogama ili jednostavno dno.
Dužina zaliva je 725 km. Širok je od 80 km do 240 km i ima površinu od 117.000 km². Najveća dubina zaliva je 295 metara, a prosječna 60 metara.[1][2]
Rijeke
[uredi | uredi izvor]U zaliv Boothia se ulijeva nekoliko rijeka:
Gradovi
[uredi | uredi izvor]Na obalama zaliva je smješteno nekoliko gradova:
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ * http://www.cargolaw.com/2010nightmare_gulf.bothnia.html Arhivirano 4. 3. 2015. na Wayback Machine
- ^ Limits of Oceans and Seas, 3rd edition", International Hydrographic Organization. 1953. Arhivirano 8. 10. 2011. na Wayback Machine; pristupljeno: 17. 4. 2015.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
Nedovršeni članak Botnički zaliv koji govori o geografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
