Međurečje (Rudo)
Međurečje | |
|---|---|
(naselje) | |
  Međurečje | |
| Koordinate: 43°33′22″N 19°24′46″E / 43.5561°N 19.4128°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Republika Srpska |
| Općina | Rudo |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 146 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 58 |
| Matični broj | 221279[1] |
| Matični broj općine | 20524 |
Međurečje je naseljeno mjesto, odnosno selo, u općini Rudo, Bosna i Hercegovina.[2] Okruženo je srbijanskom općinom Priboj, u zlatiborskom upravnom okrugu, čineći ga eksklavom Bosne i Hercegovine, kao i enklavom unutar Srbije, kilometar udaljenom od ostatka Bosne i Hercegovine. Dok Srbija prepoznaje Međurečje dijelom Bosne i Hercegovine, područje je pod upravom vlade Srbije. Sastavci je susjedno selo u Srbiji.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Sa površinom od 395,84 hektara, Međurečje ima 173 stanovnika prema popisu iz 2013. Selo je imalo 75 domaćinstava 1999. godine sa populacijom od 270.[3][4]
Vitalna infrastruktura u enklavi Međurečje je povezana sa općinom Priboj u Srbiji. Većina stanovništva radi u Priboju. Ipak, Međurečje je registrovano kao dio općine Rudo (Bosna i Hercegovina), gdje i stanovništvo plaća porez na zemlju.[4]
| Sastav stanovništva – naselje Međurečje | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[5] | 1991.[6] | 1981.[7] | 1971.[8] | ||||
| Osoba | 146 (100,0%) | 265 (100,0%) | 253 (100,0%) | 298 (100,0%) | |||
| Srbi | 123 (84,25%) | 183 (69,06%) | 160 (63,24%) | 189 (63,42%) | |||
| Bošnjaci | 16 (10,96%) | 57 (21,51%)1 | 88 (34,78%)1 | 102 (34,23%)1 | |||
| Muslimani | 5 (3,425%) | – | – | – | |||
| Crnogorci | 1 (0,685%) | – | – | 6 (2,013%) | |||
| Nepoznato | 1 (0,685%) | – | – | – | |||
| Ostali | – | 25 (9,434%) | 2 (0,791%) | – | |||
| Slovenci | – | – | 3 (1,186%) | – | |||
| Jugoslaveni | – | – | – | 1 (0,336%) | |||
Historija
[uredi | uredi izvor]Historijske činjenice o formiranju ove enklave unutar teritorije Srbije su nepoznate, ali se vjeruje da je vezano za period nakon Berlinskog kongresa 1878, kada su Austro-Ugarska i Osmansko Carstvo dijelili granicu i kada je Austro-Ugarskoj dopušteno da anektira Bosnu i Hercegovinu.[4]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 20. 11. 2015.
- ↑ "Systematic List of Municipalities and Settlements in Bosnia and Herzegovina" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 20. 11. 2015.
- ↑ "Jan S. Krogh's Geosite: Bosnian exclave of Međurječje". geosite.jankrogh.com. Pristupljeno 20. 11. 2015.
- 1 2 3 Embassy of Serbia, Canberra, Australia (26. 8. 2004). "Questions about enclaves of Serbia and Montenegro". article.gmane.org. Arhivirano s originala, 24. 2. 2005. Pristupljeno 20. 11. 2015 – preko Dr. Brendan R. Whyte, Curator of Maps at National Library of Australia.
- ↑ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 90/91)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 20. 11. 2015.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 20. 11. 2015.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 20. 11. 2015.