Strgačina

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Strgačina
(naselje)
Strgačina nalazi se u Bosna i Hercegovina
Strgačina
Strgačina
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°40′45″N 19°12′54″E / 43.6792°N 19.215°E / 43.6792; 19.215Koordinate: 43°40′45″N 19°12′54″E / 43.6792°N 19.215°E / 43.6792; 19.215
Država Bosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
OpćinaRudo
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto43
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 58
Matični broj221651[1]
Matični broj općine20524

Strgačina je naseljeno mjesto u općini Rudo, Bosna i Hercegovina.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Strgačina se nalazi na lijevoj obali velikog zavoja Lima, tamo gdje u njega utiču njegove lijeve pritoke Radojna i Sućeska, na nadmorskoj visini od oko 340 do 470 m. U tom dijelu je Lim ustvari rukavac hidroakumulacije HE Višegrad, a i ušća pritoka su također višestruko proširena.[2][3]

Kraćom lokalnom cestom, Strgačina je povezana sa regionalnom cestom R-467, koja izlazi na magistralu M-5: FočaGoraždeVišegradZvornik.

Historija[uredi | uredi izvor]

Stara lokacija centra Mjesne zajednice Strgačina je, prije izgradnje HE Višegrad bila uz samo ušće Radojne i Sućeske, a nakon potapanja, mjesto se preselilo na obale hidroakumulacije. Pripremni radovi su započeti 1983, a početak glavnih radova 1. aprila 1985. godine. Prvi generatori su pušteni u pogon 25. novembra 1989. godine. Podaci o tom zahvatu su impozantni. jer je trebalo:

  • iskopati 2.100.000 m³ uglavnom kamenih materijala
  • izgraditi nasipa 200.000 m³
  • ugraditi betona 650.000 m³.

[4]

Lokalno stanovništvo je već tada, značajno raseljeno, a ostatak Bošnjaka je protjeran tokom rata u Bosni, 1990-ih.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Strgačina
2013.[5]1991.[6]1981.[7]1971.[8]
Osoba43 (100,0%)59 (100,0%)154 (100,0%)125 (100,0%)
Bošnjaci41 (95,35%)57 (96,61%)1130 (84,42%)1104 (83,20%)1
Srbi1 (2,326%)2 (3,390%)10 (6,494%)15 (12,00%)
Nisu se izjasnili1 (2,326%)
Crnogorci12 (7,792%)5 (4,000%)
Ostali2 (1,299%)
Jugoslaveni1 (0,800%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Mjesna zajednica[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 1991. u Mjesnoj zajednici Strgačina su bila 904 stanovnika.

Nacionalnost Broj %
Muslimani 787 87,06
Srbi 110 12,17
Jugoslaveni 3 0,33
Ostali i nepoznato 4 0,44

Ostalo je zabilježeno da je u Osnovnoj školi "Sava Kovačević", od 21. do 23. aprila 1979, bilo prisutno oko 300 učenika, uzrasta od 3. do 8. razreda.[9]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 21. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
  3. ^ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, ISBN 9958-766-00-0.
  4. ^ "Izgradnja objekta". henadrini.com. Arhivirano s originala, 2. 2. 2015. Pristupljeno 21. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  6. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 90/91)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 21. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  7. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 21. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  8. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 21. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  9. ^ Hadžiselimović R. et al. (1985): Genetička distanca i stepen propagacijske izolovanosti lokalnih ljudskih populacija u Bosni i Hercegovini. Elaborat istraživačkog projekta, Biološki institut Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]