Mehanički napon

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Mehanika kontinuuma
|
Naučnici

Napon je mjera ukupne sile koja djeluje na nekoj jediničnoj površini. To je mjera intenziteta ukupnih unutrašnjih sila koje djeluju na zamišnjenom unutrašnjem presjeku tijela, kao reakcija na silu sa vana ili na vulumske sile. Pojam je uveden u teoriju elastičnosti od strane Cauchya oko 1822. godine. Napon je koncept koji je baziran na konceptu kontinuuma. Generalno, napon je izražavao kao:

gdje je:

srednji napon, poznat i pod nazivom inženjerski ili nominalni napon, i
je sila koja djeluje na površinu .

SI jedinica za napon je paskal (simbol Pa), koja predstavlja kraći aziv za jedan Njutn (Newton, sila) po kvadratnom metru (površina) [N/m^2]. Jedinica za napon je ista kao i ona za pritisak. Inženjerske veličine obično se mjere u megapaskalima (MPa) ili gigapaskalima (GPa).

Naponi koji se u inženjerstvu najčešće susreću su: zatezanje, pritisak, savijanje, uvijanje i smicanje, a rjeđe izvijanje, ili u realnim uslovima kombinacija navedenih, dva ili više.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Dieter, G. E. (3 ed.). (1989). Mechanical Metallurgy. New York: McGraw-Hill. ISBN 0-07-100406-8.
  • Love, A. E. H. (4 ed.). (1944). Treatise on the Mathematical Theory of Elasticity. New York: Dover Publications. ISBN 0-486-60174-9.
  • Marsden, J. E., & Hughes, T. J. R. (1994). Mathematical Foundations of Elasticity. New York: Dover Publications. ISBN 0-486-67865-2.
  • L.D.Landau and E.M.Lifshitz. (1959). Theory of Elasticity.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]