Idi na sadržaj

Miljevina

Koordinate: 43°30′45″N 18°38′39″E / 43.5125°N 18.6442°E / 43.5125; 18.6442
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Miljevina
naselje
Miljevina nalazi se u Bosna i Hercegovina
Miljevina
Miljevina
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°30′45″N 18°38′39″E / 43.5125°N 18.6442°E / 43.5125; 18.6442
Država Bosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
OpćinaFoča
Nadmorska visina632 m
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto1.023
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 58
Matični broj227072[1]
Matični broj općine20613

Miljevina je naseljeno mjesto u općini Foča, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Kroz Miljevinu protiče rijeka Bistrica lijeva pritoka Drine. Kanjon rijeke Bistrice je refugijalni i reliktni ekosistem, sa eocenskim Pješčanim piramidama u neposrednoj okolini Miljevine, koje su poseban fenomen Bosne i Hercegovine. U blizini Pješčanih piramida je i znamenita pećina Ledenjača, spomenik prirode, i jedna od rijetkih sa prahistorijskim crtežima.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Na oko 1,5 km zapadno od Miljevine je ušće rijeke Govze u Bistricu. Tu je smješteno selo Rataj. U selu nalazi se usamljena stijena, promjera 30 m, vertikalno usađena u relativno ravan teren. U stijenu je uklesana ćelija u obliku nepravilnog četverokutnika. U sredini ćelije uklesana je grobnica koja je prazna i ne zna se tko je u njoj bio sahranjen. Natpis, urezan istočno od nadsrešnice, je napisan ćiriličnim pismom, polukurzivom. Tumačen je na razne načine od strane autora. Pored stijene su ostaci džamije, muslimansko groblje obitelji Čengić, ostaci turbeta i objekta nepoznate namjene . Oko 150 m jugozapadno nalazi se kula Čengića-Ratajaca, koji su, kao dio velikog roda Čengića doselili u Rataje u drugoj polovini XVI stoljeća. Ova cjelina proglašena je nacionalnim spomenikom kulture.[2]

Poznate ličnosti

[uredi | uredi izvor]

Zulfikar-paša - mutesarif Zvornika i muselim Foče.[3]

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]
Sastav stanovništva – naselje Miljevina
2013.[4]1991.1981.[5]1971.[6]
Osoba1 023 (100,0%)1 763 (100,0%)1 555 (100,0%)1 707 (100,0%)
Srbi979 (95,70%)943 (53,49%)921 (59,23%)1 127 (66,02%)
Bošnjaci29 (2,835%)730 (41,41%)1550 (35,37%)1510 (29,88%)1
Hrvati6 (0,587%)8 (0,454%)10 (0,643%)15 (0,879%)
Makedonci5 (0,489%)2 (0,117%)
Crnogorci4 (0,391%)43 (2,765%)47 (2,753%)
Jugoslaveni44 (2,496%)23 (1,479%)
Ostali38 (2,155%)4 (0,257%)5 (0,293%)
Albanci4 (0,257%)1 (0,059%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

U periodu od 5. do 8. novembra 1973. centralnu Osnovnu školu "Nikola Maraković - Nina", sa područnim odjeljenjem Kozja Luka, pohađalo je oko 830 učenika, od 3. do 8. razreda.[7][8]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Literatura

[uredi | uredi izvor]
  • Knjiga: Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 17. 10. 2015.
  2. ^ "Arheološko područje Rataje". KONS.gov.ba. Arhivirano s originala, 16. 2. 2019. Pristupljeno 26. 11. 2017.
  3. ^ Bašagić, Safvet-beg (1931). ZNAMENITI HRVATI BOŠNJACI I HERCEGOVCI U TURSKOJ CAREVINI. str. 74.
  4. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 17. 10. 2015.
  6. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 17. 10. 2015.
  7. ^ Hadžiselimović R. (1981). "Genetic distance among local human populations in Bosnia and Herzegovina (Yugoslavia)". Collegium Antropologicum. 5 (Supplement): 63–66.
  8. ^ Hadžiselimović R. et al. (1985). Genetička distanca i stepen propagacijske izolovanosti lokalnih ljudskih populacija u Bosni i Hercegovini – Elaborat istraživačkog projekta. Sarajevo: Biološki institut Univerziteta u Sarajevu. Eksplicitna upotreba et al. u: |authors= (pomoć)CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]