Mongoloidna rasa

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
"Rasni" diverzitet azijskog stanovništva (Nordisk familjebok,1904)
"Mongoloidno oko" (prema: Josephu Denikeru)
Mongolska žena
Ujurska djevojka (Turpan, Xinjiang, Kina) - prirodna plavuša sa epikantusom (naborom na gornjem očnom kapku)

Mongoloidna rasa je jedna od velikih ljudskih rasa. Rasprostranjena je autohtono u Aziji i Americi (Indijanci). Odlikuje je crna ravna kosa, tamne oči, istaknuta jagodična kost, pljosnato lice, osobeno "mongolsko oko" i niska nosna kost. Često se pogrešno naziva - žuta rasa, jer je i većini populacija koža tamnih nijansi.

Procesi prostornog i temporalnog diferenciranja, odnosno adaptivne radijacije, borealnih “rasnih oblika” nedovoljno je poznat. Pretpostavlja se da su opće klimatske prilike i stupanj insolacije bili osnovni faktori diversifikacije njihovih specifičnih obilježja (kao što su uske nosnice, osobenost konstitucija, pigmentacija i neka druga). Dosadašnji nalazi ne potvrđuju mogućnost da su geografske barijere (Himalaji, Tienšan, Pamir, Altaj) u najvećoj mjeri uticale na razdvajanje primarno homogenog borealnog prastanovništva na istočni (mongoloidni) i zapadni (evropeidni) dio. Prema jednoj od prihvatljivih hipoteza, ove skupine su se tokom posljednje glacijacije izdiferencirale na azijski i evropski centar radijacije njihovih “rasnih oblika”.[1][2][3][4]

  • Azijski ongoloidi obuhvataju loze:
    • Paleomongolidi;
    • Mongolidi i
    • Eskimidi.
  • Amerikanidi uključuju više "rasa" i "podrasa".

U amerikanidnoj skupini “sekundarnih rasa” najupadljivija su paleomongolidna obilježja, na čemu se i temelji općeprihvaćena teza da su Ameriku (preko nekadašnje Beringije), u nekoliko talasa, naselili mongolidi. Sličnost somatske strukture savremenih amerikanida i stanovništva Okeanije indicira mogućnost da su ovo otočje prvi naselili najstariji borealni evropeidi.Coon C. S., Garn S. M., Birdsell J. B. (1950): Races. Thomas, Springfield.[5][6][7]

Populacije mongoloida[uredi | uredi izvor]

U okviru mongoloidne rase može se izdvojiti nekoliko podtipova:

  • sjevernoazijska,
  • arktička,
  • južnoazijska,
  • dalekoistočna i
  • američka.

Prema jednoj od standardnik klasifikacija:

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Cavalli-Sforza L. L., Menozzi P., Piazza A. (1994): The history and geography of human genes. Princeton University Press, Princeton,ISBN 0-691-02905-9.
  2. ^ Hiernaux J. (1969): Égalité ou inégalité des races? Editions Hachette, Paris.
  3. ^ Biasutti R. (1959 ): Le razze e i popoli della terra. 1. Razze, popoli e culture. 2. Europa, Asia. 3. Africa. 4. Oceania, America, indice generale (3. riv. e aggiornata). UTET, Torino.
  4. ^ Boyd W. C. (1950): Genetics and the Races of Man – An Introduction to Modern Physical Anthropology. Little, Brown & Co., Boston.
  5. ^ Back L., Solomos J., Eds (2002): Theories of race and racism: A Reader. Taylor & Francis, New York, ISBN 020300597X;ISBN 9780203005972.
  6. ^ Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.
  7. ^ Dobzhansky T. (1962): Mankind Evolving – The Evolution of the Human Species. Yale University Press, New Haven and London.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

  • Race: the Power of an Illusion companion website to California Newsreel feature, 2003, PBS
  • James, Michael (2008) "Race", Stanford Encyclopedia of Philosophy.
  • "Understanding Race", American Anthropological Association's educational website, with links for primary school educators and researchers

Službeni izvori i standardi[uredi | uredi izvor]

Popularna štampa[uredi | uredi izvor]