Nekropola sa stećcima Mramorje, Grborezi

Nekropola sa stećcima Mramorje Grborezi, nalazi se u općini Livno, Bosna i Hercegovina. Na sjednici komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj 29. januara do 4. februara 2008. godine, nekropola proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.^[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik. Nacionalni spomenik čini nekropola sa stećcima i pokretno naslijeđe pronađeno na povijesnom području, koje se nalazi u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu.

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Nekropola se nalazi 1,5 km zapadno od sela Grborezi, odnosno 11 km zapadno od Livna, uz rub ceste koja vodi prema Splitu.

Historija[uredi | uredi izvor]

Od početka XIII. stoljeću područje koje obuhvata Livanjsko, Glamočko i Duvanjsko polje se naziva Tropolje (Tres campi). Za vladavine Stjepana II. Kotromanića (1314.-1353.) Tropolje, godine 1322, ulazi u sastav bosanske države, nazivajući se od tada Završje ili Zapadne strane.

Među spomenicima kulturno-historijskog naslijeđa bogate prošlosti livanjskog kraja posebnu vrijednost imaju stećci, koji su na ovom području većinom slabije klesarske obrade s mnoštvom amorfnih oblika, rijetko kvalitetno dekorirani, a zbog konfiguracije terena mnogi stećci su utonuli u zemlju.^[2]

Lokalitet su istraživali Šefik Bešlagić i Đuro Basler, Smaih Tihić, Mirjana Ljubinković i Jozo Petrović (numizmatički stručnjak Zemaljskog muzeja u Sarajevu, determinirao je pronađen novac). Godine 1976., 1977. i 1978. stručna ekipa iz regionalnog Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Mostara izvršila je rekognosciranje terena i evidentirala stećke livanjskog kraja (brojnost, asprostranjenost i umjetnička obrada). Tim je predvodio Anđelko Zelenika, koji je dao opis. Na temelju analize nalaza može se zaključiti da je sahranjivanje na nekropoli u Grborezima počelo u X. stoljeću i trajalo u kontinuitetu zaključno s XV. stoljećem.

Uvidom na zapuštenom i travom zaraslom lokalitetu 2008. godine evidentirano je 6 amorfnih, dislociranih stećaka,

Opis[uredi | uredi izvor]

Nekropolu je istraživao Anđelko Zelenika. Istraženo je ukupno 265 grobova. Po izradi grobovi su bili podijeljeni u tri vrste: proste (jednostavne) jame u zemlji, proste (jednostavne) jame u zemlji s upotrebom drvenih dasaka ili sanduka i grobovi u kamenim okvirima. U 73 groba nađeno je 146 predmeta, ne računajući keramičke ulomke. Na osnovi materijala od kojeg su izrađeni, predmeti su podijeljeni na:

Metalni nalazi od zlata, srebra, bronze i željeza od kojih su rađene dijademe, naušnice, ogrlice, dugmad, prstenovi, kopče, zaponi (jezičak za pojas), nožići i igle.
Keramički materijal, 6 posuda i 8 ulomaka, pripada tzv. gradišnom tipu, iz X. – XI. stoljeća.
Ostaci tekstilne odjeće od vune, svile i brokata nađeni su u 14 grobova. Interesantan nalaz odnosi se na ženske kape rađene kao čipka sa svilenim i metalnim nitima, kakve su se, po uzoru na Italiju, u kasnom srednjem vijeku nosile u Bosni. Tekstil je datiran od XII. do XV. stoljeća.
Ostalo: 2 koluta za vreteno (XV. stoljeće), 8 bikoničnih metalnih i 50 bobaka od staklene paste s ogrlica (X. – XII. stoljeća), komadić kože od pojasa ili odjeće, 3 primjerka životinjskih kostiju (običaj ostavljanja hrane pokojniku). Novčani nalazi sastoje se od 30 primjeraka iz 21 groba. Karakteristično je da su novčići uglavnom italijanski pikoli, kovani pretežno u XIII. do XIV. stoljeća, zatim da uz ove novčiće redovito nema nekih drugih grobnih priloga, kao i to da je većina grobova s dva ili više skeleta, te da imaju stećke na površini.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Šefik Bešlagić, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST
Anđelko Zelenika - Stećci livanjskog kraja, Livanjski kraj u povijesti, Split - Livno, 1994., 89-100