Niskoenergetska kuća
Niskoenergetska kuća je kuća koja troši maksimalno 30 kWh/m2 god. energije za grijanje. Takve se kuće zovu i trolitarske kuće. Prema jednostavnom proračunu proizlazi da će takva kuća na grijanje trošiti otprilike 3 l./m2 godišnje lož ulja, 3 m3/m2godišnje prirodnog plina ili 6 kg/m2 godišnje drvenih peleta. Smanjenje gubitaka toplote niskoenergetske kuće ostvaruje se na sljedeće načine:
- orijentacija kuće prema jugu
- odvajanje toplotnih zona kuće (dnevna soba prema jugu, ostave na sjever)
- kompaktna konstrukcija
- vrlo dobra toplotna izolacija cijele vanjske površine kuće
- prozori sa 3-slojnim staklom i toplotnim karakteristikama stakla Ug=0,4-0,6 W/m2K, s tim da toplotni parametar okvira prozora Uw mora biti niži od 0,8 W/m2K;
- niskotemperaturni sistem grijanja
- kontrolisana ventilacija prostorija sa rekuperacijom
Kako bi povećali dobitke energije preporučuje se:
- aktivno korištenje sunčeve energije pomoću sunčevih toplovodnih kolektora (topla voda) i fotonaponskih ploča (električna struja) i
- pasivno korištenje sunčeve energije preko velikih staklenih površina okrenutih na jug.[1]
U Njemačkoj, prema dostupnim podacima postoji preko 150 000 različitih pasivnih kuća, kako pojedinačnih domaćinstava i kuća u nizu, ili manjih stambenih zgrada. U Njemačkoj realiziran je sistem poticanja pasivne gradnje kako na državnom, tako i na lokalnom nivou, a koji uključuje povoljne kredite i dodatne mjere poticanja.
U Austriji je tako, do sada realizirano oko hiljadu pasivnih kuća, a prva u Hrvatskoj je sagrađena u Brestovju blizu Zagreba. Ukupna cijena gradnje pokazala se 20% višom nego u slučaju klasične gradnje, a nakon isteka perioda amortizacije postignute uštede trebale bi se pokazati drastičnima.
Zbog velikih razlika u državnim standardima, niskoenergetska kuća napravljena po standardima jedne države ne mora biti niskoenergetska po standardima druge države. U Njemačkoj niskoenergetska kuća (njem. Niedrigenergiehaus) ima ograničenje u potrošnji energije za grijanje prostorija od 50 kWh/m2 godišnje. U Švicarskoj je termin niskoenergetska kuća definiran MINERGIE standardom – za grijanje prostorija ne smije se koristiti više od 42 kWh/m2 godišnje. Trenutno se kod prosječne niskoenergetske kuće u tim državama dostiže otprilike polovina tih iznosa, odnosno između 30 kWh/m2 godišnje i 20 kWh/m2 godišnje za grijanje prostorija. U Hrvatskoj se prilikom definisanja niskoenergetske kuće uzima vrijednost od 40 kWh/m2 godišnje za grijanje prostorija. Ova vrijednost bi u praksi morala na jugu biti i znatno niža zbog povoljnije klime.
Pasivna kuća
[uredi | uredi izvor]Pasivna kuća je kuća koja troši maksimalno 15 kWh/m2god. energije za grijanje. Takve se kuće zovu i jednolitarske kuće. Prema jednostavnom proračunu proizlazi da bi takva kuća na grijanje trošila otprilike 1,5 lit/m2god. lož ulja, 1,5 m3/m2god. prirodnog plina ili 3 kg/m2god. drvenih peleta. Ovdje je bitno za naglasiti da pasivne kuće nemaju više potrebe za konvencionalnim sistemom grijanja, nego potrebu za toplotom namiruju preko složenog sistema ventilacije sa rekuperacijom i topliotnom pumpom. Osnovne razlike između niskoenergetske i pasivne kuće su:[2]
- veoma debela toplotna izolacija omotača kuće (fasade, krov, pod)
- kontrolisana ventilacija sa rekuperacijom i mogućnošću dogrijavanja
- prozori sa 3-slojnim staklom, Ug=0,4-0,6 W/m2K, s tim da toplotni parametar okvira prozora Uw mora biti niži od 0,8 W/m2K; Obično se ovakva svojstva stakla ostvaruju sa staklima punjenim kombinacijom argona (Ar) i kriptona (Kr), gdje se odnos Ar/Kr određuje po kupovnoj cijeni kriptona. Generalno veći udjel kriptona omogućava nižu vrijednost Ug, a zbog visoke kupovne cijene, udjel se smanjuje, a debljina ugrađenih stakala se neznatno povećava. Ukupna vrijednost provodljivosti prozora Ug se može poboljšati ugrađivanjem u trostruko staklo posebno visokolegiranih metalnih ramova obavijenih tamnom plastičnom masom.
- nepostojanje konvencionalnog sistema grijanja zbog vrlo niskih toplotnih gubitaka
Energetska iskaznica zgrada
[uredi | uredi izvor]Tehnički propis o uštedi toplotne energije i toplotnoj zaštiti zgrada, koji je na snazi od 30. juna 2006. godine, u Republici Hrvatskoj propisuje obavezu izrade Certifikata o potrebnoj toploti za grijanje zgrade. Ovaj dokument je jedan od neophodnih koraka u realizaciji sistema koji će omogućiti stvarno smanjenje potrošnje energije. Zahvaljujući obavezi posjedovanja Energetskog certifikata zgrada, koji izrađuju ovlaštene institucije, postignute su značajne uštede energije u zemljama Evropske unije, a time i značajno smanjenje zagađenja okoline.
U državama Evropske unije (EU) potrošnje energije u zgradama iznosi 41 % od ukupne potrošnje energije. Na prijevoz otpada 28 %, a na industriju 31 % potrošnje energije. Zato je povećanje energetske efikasnosti u zgradama jedan od najisplativijih načina smanjenja troškova za energiju kao i smanjenje štetnih emisija u okolinu. U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda. Dakle, u državama EU potrošnja goriva za grijanje zgrada sudjeluje s 25 % u ukupnoj emisiji CO2. Nadalje, posljednjih je godina u velikom broju zemalja EU primijećen trend porasta godišnje energetske potrošnje, pri čemu je u nekim zemljama taj porast značajan. U Grčkoj je potrošnja energije u zgradama javne namjene u 2000. godini iznosila 170 % potrošnje iz 1990. godine.[3]
Prema planu energetskog razvoja Republike Hrvatske do godine 2010., energetski izvori bit će tekuća goriva (do 42 %), zemni plin (do 32 %), te snaga vode i uglja (do 24 %). Očekuje se da će udio obnovljivih izvora godine 2010. porasti za 5,0 %. U ukupnoj emisiji sumpor dioksida (SO2) u RH energetski sektor sudjeluje s 99,1 %, u ukupnoj emisiji dušikovih oksida (NOX) s 96,7 % te u ukupnoj emisiji ugljik monoksida (CO) s 90,8 %.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Toplinska zaštita zgrada", Tečaj za energetske savjetnike, www.pvc-stolarija.hr, 2011.
- ↑ Arhivirano 16. 12. 2011. na Wayback Machine "Koncept i idejni projekt energetski samostojeće ekološke kuće kao elementa autonomnog solarnog sela za seoski turizam na otocima", Energetski institut Hrvoje Požar, www.eihp.hr, 2003.
- ↑ Arhivirano 10. 8. 2014. na Wayback Machine "Energetska učinkovitost u zgradarstvu", HEP Toplinarstvo d.o.o., www.eihp.hr, 2011.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- bigEE - Your guide to energy efficiency in buildings
- IEA research program "Net Zero Energy Solar Buildings"
- IEA Energy Conservation in Buildings and Community Systems Programme.
- Common Fire Foundation overview of green building and information on the net-zero-energy Greenest Building in the Eastern US
- Article on Low-Energy Housing
