Pittsburgh

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Koordinate: 40°26′23″N 79°58′35″W / 40.43972°N 79.97639°W / 40.43972; -79.97639
Pittsburgh
Grad
U smjeru kazaljke na satu, odozgo: Horizont Pittsburgha; Univerzitet Carnegie Mellon; Park PNC; Žičara Duquesne; Katedrala učenja na Univerzitetu Pittsburgh
U smjeru kazaljke na satu, odozgo: Horizont Pittsburgha; Univerzitet Carnegie Mellon; Park PNC; Žičara Duquesne; Katedrala učenja na Univerzitetu Pittsburgh
Flag of Pittsburgh, Pennsylvania.svg
Zastava
Pittsburgh city coat of arms.svg
Grb
Službeni naziv: City of Pittsburgh
Nadimak: Grad Mostova, Čelični Grad, Grad Šampiona, The 'Burgh
Država  Sjedinjene Američke Države
Savezna država Pennsylvania
Koordinate 40°26′23″N 79°58′35″W / 40.43972°N 79.97639°W / 40.43972; -79.97639
Površina
 - Zemlje 143,4 km2
 - Voda 7,69
 - Grad 151,12 km2
 - Metro 13 840 km2
Stanovništvo   (2010[1])
 - Urbana zona 1.733.853
 - Metro 2.360.867
 - Grad 305.704 (2010[1])
 - CSA 2.659.937
Gustoća
 - Metro 170,6 /km2 
 - Grad 2.022,9 /km2 
Vlada  
 - Vrsta Mayor-Council
 - Tijelo Pittsburgh Council
Gradonačelnik Bill Peduto (D)
Vremenska zona EST (UTC−5)
 - ljeto EDT (UTC−4)
Poštanski broj 15106, 15120–15121, 15201, 15203–15208, 15210–15222, 15224, 15226–15227, 15230, 15232–15235, 15237, 15239, 15289
Pozivni broj 412, 724, 878
FIPS kod 42-61000
Veb-sajt: www.pittsburghpa.gov

Pittsburgh (/ˈpɪtsbɜːrɡ/; fonol.: Pitsburg) je grad u Commonwealthu Pennsylvania u Sjedinjenim Američkim Državama, te sjedište okruga Allegheny. Broj stanovništva je 2017. godine iznosio 305.704, što grad čini 63. najvećim gradom u SAD-u.[2] Metropolitenska populacija, 2.353.045, najveća je i u dolini rijeke Ohio i u Apalačiji a druga najveća u Pennsylvaniji (poslije Philadelphije), te 26. najveća u SAD-u.

Smješten na ušću rijeka Allegheny, Monongahela i Ohio, Pittsburgh je poznat i kao ”Čelični Grad” (engleski: the Steel City) zbog više od 300 objekata povezanih s proizvodnjom čelika, te kao ”Grad Mostova” (engleski: City of Bridges) zbog toga što ima 446 mostova.[3] U gradu se nalazi 30 nebodera, dvije kose željeznice (’žičare’), predrevolucionarna utvrda i park Point State na ušću rijeka. Grad se razvio kao vitalna veza atlantske obale i Srednjeg zapada, kako su mineralima bogate planine Allegheny područje učinile poželjnim za Francusko i Britansko carstvo, Virdžinijance, pobunjenike Viski bune i napadače iz Građanskog rata u Americi.[4]

Pored čelika, Pittsburgh je predvodio i u proizvodnji aluminija, stakla, nafte, hrane, kao i u brodogradnji, sportu, transportu, računarstvu, automobilskoj industriji i elektronici.[5] Jedan dio 20. vijeka, Pittsburgh je po zaposlenosti u korporativnim sjedištima bio jedino poslije New Yorka i Chicaga; imao je najviše američkih akcionara per capita.[6] Američka deindustrijalizacija iz 1980-ih izazvala je otpuštanje s posla radnike plavog ovratnika i hiljade radnika bijelog ovratnika iz centralnog dijela grada kada su dugogodišnja svjetska sjedišta locirana u Pittsburghu premještena.[7] Ova zaostavština primorala je područje na obnovu muzeja, medicinskih centara,[8] parkova, istraživačkih centara, te raznolik kulturni distrikt.[9]

Danas, Google, Apple, Bosch, Facebook, Uber, Nokia, Autodesk, Microsoft i IBM nalaze se među 1.600 tehnoloških firmi koje generišu 20,7 milijardi u godišnjim platnim spiskovima Pittsburgha. Područje je poslužilo kao dugogodišnje sjedište federalne agencije za odbranu od sajber napada, softverski inžinjering, robotiku, energetska istraživanja i nuklearnu mornaricu.[10] U oblasti je smješteno 68 koledža i univerziteta, uključujući vodeće istraživačko-razvojne centre Univerzitet Carnegie Mellon i Univerzitet Pittsburgh.[11] Osma najveća banka u državi, osam Fortune 500 kompanija, te šest od top 300 američkih pravnih firmi ima globalno sjedište u ovom području, a RAND, BNY Mellon, Nova, FedEx, Bayer i NIOSH imaju svoja regionalna sjedišta koja su zaslužna da Pittsburgh postane šesta najbolja oblast po poslovnom rastu u SAD-u.[12]

Pittsburgh se 2015. godine našao na spisku ’jedanaest za život najpogodnijih gradova na svijetu’;[13] GLR The Economist-a pokazuje da je Pittsburgh bio prvi ili drugi za život najpogodniji grad u Sjedinjenim Državama 2005., 2009., 2011., 2012. i 2014. godine.[14] U regionu je pokrenut program LEED.[15]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b U.S. Census Bureau, "2016 U.S. Gazetteer Files"
  2. ^ "Current Pittsburgh, Pennsylvania Population, Demographics and stats in 2016, 2017.". SuburbanStats.org. Pristupljeno 10. maj 2017.  Provjerite vrijednost datuma kod: |accessdate= (pomoć)
  3. ^
  4. ^
  5. ^
  6. ^
  7. ^
  8. ^
  9. ^ Ritenbaugh, Stephanie (May 14, 2014). "In The Lead: Pittsburgh leads with the most bars per person". Pittsburgh Post-Gazette. Arhivirano s originala, 15. maj 2014. Pristupljeno 14. maj 2014.  Provjerite vrijednost datuma kod: |archivedate=, |accessdate= (pomoć)
  10. ^
  11. ^
  12. ^
  13. ^ "Pittsburgh Named One Of The Most Livable Cities In The World". Pristupljeno 24. septembar 2015.  Provjerite vrijednost datuma kod: |accessdate= (pomoć)
  14. ^ "The Economist names Pittsburgh U.S.'s Most Livable City (on the Mainland)". ImaginePittsburgh Now. Arhivirano s originala, 6. septembar 2014. Pristupljeno 8. juni 2016.  Provjerite vrijednost datuma kod: |archivedate=, |accessdate= (pomoć)
  15. ^

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Allen Dieterich-Ward, Beyond Rust: Metropolitan Pittsburgh and the Fate of Industrial America (U of Pennsylvania Press, 2016). viii, 347 pp.
  • Kenneth J. Kobus, City of Steel: How Pittsburgh Became the World's Steelmaking Capital During the Carnegie Era. Lanham, MD: Rowman and Littlefield, 2015.
  • Charles McCollester, The Point of Pittsburgh: Production and Struggle at the Forks of the Ohio. Pittsburgh, PA: Battle of Homestead Foundation, 2008.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]