Liskovac (Cazin)

Za druga značenja, pogledajte Liskovac.

Liskovac (Cazin)
Grad
Država	Bosna i Hercegovina
Vremenska zona	CET (UTC+1)
• Ljeti (DST)	CEST (UTC+2)

Liskovac se nalazi na sjeverozapadu republike Bosne i Hercegovine i pripada opštini Cazin. U Liskovac spadaju osim centra i okolni zaseoci: Abdići, Bajrektarevići, Beganovći, Čajići, Čovići, Delanovići, Miskići, Mujakići, Šarići i Škrgići. Po reljefu ovo područje je brdovito i šumovito. Najviše brdo je Banda sa preko 500 metara nadmorske visine a ujedno je i najviša tačka na području Cazinske opštine. Infrastrukturu sačinjavaju jedna osnovna škola, dvije džamije, par prodavnica, ambulantna stanica, veterinarska apoteka, pošta, asfaltni put preko Begovih Kafana u pravcu Cazina i preko Kudića u pravcu Velike Kladuše, nedavno otvoreni put kojim je Liskovac povezan preko Mujakića sa Pećigradom, kao i vodovodna, električna i telefonska mreža.

Historija

Prilikom iskopnih radova 1980 godine za zgradu nove osnovne škole pronađeni su ostatci crkve iz 12. vijeka, što dokazuje da je područje Liskovca još tada bilo naseljeno. Arheološki nalazi su pohranjeni u muzeju Bihać.

Na ovim prostorima oduvjek se lomio sukob civilizacija a na to ukazuju mnoge tvrđave koje su sagrađene i koje su postojale i prije dolaska turaka na ove prostore. Jedna od njih je i kula "Gračanica" koja se nalazi u Liskovcu, a smještena je na samom izvoru potoka Gračanica. Kula Gračanica je bila odbrambenog karaktera i ispod nje je pećina koja je povezana podzemnim kanalima sa kulom, a vjeruje se i da je povezana sa tim podzemnim tunelima sa gradom "Peć" (danas Pećigrad).

Kula Gračanica, kula Radetina, i kula Bišovac nalaze se u trokutu i one su imale namjenu da obezbjeđuju grad Mutnik koji se nalazio u samom središtu tog trokuta. U to vrijeme je katolička vlastela držala grad Mutnik koji je važio za najveću utvrdu u tom području sve do dolaska turaka krajem 14. vijeka.

Dolaskom turaka na prostor Krajine ovaj kraj je bio nenaseljen više od 100 godina i služio je kao tampon zona između Turske i Austro-Ugarske. Tada je kula Gračanica služila kao vojnička kasarna u kojoj su boravili naoružani graničari i obezbjeđivali granice Osmanskog carstva.

Ekonomija

Prema izjavama uprave mjesnog ureda mještani Liskovca popunjavaju 3% radnih mjesta, 7% penzionera, 60% diaspore, a 30% mještana bavi se sa poljoprivredom i nadničarskim poslovima. Brdovito područije cijele mjesne zajednice je idealno samo za uzgoj sitne i krupne stoke, ali su mještani bili osuđeni da se bore za bolju budućnost, tako da su otkrili da se ispod Liskovca nalazi kvalitetan slojeviti kamen. Mnoga domaćinstva počinju sa površinskim kopovima i trenutno u Liskovcu ima desetak površinski kopova gdje je preko sezone zaposleno više od 50 radnika. Da bi posao doživio pravi procvat mještani su i u zimskom periodu organizovali posao s tim da preko cijele zime obrađuju kamen koji je dobio naziv "klesani liskovački kamen" i dostiže cijenu preko 300 KM za jedan kubni metar. Liskovački kamen koristi se u građevini po cijeloj Evropi. Kamen od 2-8 cm debljine koristi se za zidanje i oblaganje zidova, a deblji od 8cm za kaldrmu prilaz stambenim obijektima i ograde oko stambeni objekata. Liskovački kamen se dijeli po kvaliteti boji i debljini.

Boja: bijeli, crveni, i zeleni

Debljina: od 2-20cm

Prema istraživanju stručnjaka iz Italije i Njemačke koji su u više navrata posijetili liskovačke površinske kopove i odnosili uzorke vraćali su se sa pozitivnim rezultatima da liskovački kamen spada među najkvalitetnije vrste kamena na svijetu.

Obrazovanje

U Liskovcu se nalazi jedna osnovna škola koja djeluje kao samostalna osnovna škola formirana 01.01.1982. godine. Do tada je dijelovala kao područna škola u sastavu osnovne škole Pećigrad. Škola je registrovana kod osnovnog suda u Bihaću. Počela je sa radom 1944. godine, kao četvororazredna. Te prve školske godine nastavu je pohađalo 49 učenika upisanih u prvi razred. Prvi učitelj bio je Jušić Mehmed, a nastava se izvodila u mektebu. Tek 1955. godine napravljena je školska zgrada i dijelovala kao četverorazredna škola. Nastavu od petog do osmog razreda učenici su pohađali u Pećigradu.

1980. godine u akciji 1000 škola u BiH napravljena je nova školska zgrada kojom su postignuti svi uslovi za organizovanje nastave od 5 do 8 razreda. Školska zgrada u Liskovcu i kao relativno nova pretrpjela je velika oštećenja u proteklom bratoubilačkom ratu. Naime škola se nalazila na liniji između sukobljeni strana 5. Korpusa ARBiH i Narodne Odbrane APZB, te duži period služila kao kasarna i izbijeglički centar.

Zahvaljujući angažavanosti radnika škole, od završetka rata do danas dobar dio oštećenja na školi je saniran, tako da škola sada ispunjava osnovne higijenske i estetske uslove za normalno odvijanje nastave. Međutim još uvijek postoje veliki problemi koje bi u što skorije vrijeme trebalo riješiti, a koje škola nemože sama bez veće pomoći nekog sa strane. Ti problemi su uglavnom: zastarijeli radiatori centralnog grijanja, nedostatak školskog namiještaja, nedostatak nastavni sredstava itd.

U sastavu škole radi jedna područna škola, četverorazredna škola u Krivaji. Školska zgrada u Krivaji je potpuno nova. Useljenjem u novu školsku zgradu učenici imaju sve uslove(prostorne i higijenske) za normalno odvijanje nastave. Jedino nedostaje jedan dio nastavni sredstava i pomagala. Školsko područije sa kojeg dijeca pohađaju nastavu u Liskovačkoj školi obuhvata mijesne zajednice Liskovac i Krivaju te dijelove mijesne zajednice Pećigrad, Šturlić i Šumatac.

Kultura

Na inicijativu miještana MZ Liskovac, tačnije Nuhanović Hasana i predsjednika MZ Liskovac Miskić Alage, došlo se na ideju o osnivanju KUD-a. Podršku osnivanja KUD-a dodatno su pružili Mujadžić Hasib zvani Hasko i koreograf Ćataković Ibrahim. Prvi sastanak po tom pitanju (osnivanje KUD-a) održan je 13.11.2006. god gdje se sastao inicijativni odbor da razmotre način osnivanja. Naredni sastanak je zakazan za 20.11.2006.god kojem se odazvalo neočekivan broj miještana, što je pokazalo veliku zainteresovanost za osnivanje KUD-a. Istog dana održana je i skupština KUD-a, na kojoj je izabran upravni odbor, predsjednik skupštine, predsjednik KUD-a, predsjednik upravnog odbora, te blagajnik-sekretar. Za predsjednika skupštine postavljen je Hajduković Muamer, predsjednik KUD-a Čović Mustafa, predsjednik upravnog odbora Miskić Alaga, sekretar KUD-a Sinanović Safet.

Ubrzo po osnivanju KUD-a Liskovac tačnije 27.11.2006.god u posjet KUD-u stigla je ekipa BH radija 1 gdje je snimljena emisija „ Selu u pohode“. Također svoj prvi nastup imali su članovi izvorne sekcije u Velikoj Kladuši tačnije 25.11.2006.god svi članovi KUD-a su pristupili s velikom ozbiljnošću i željom za radom u svojim sekcijma u koje su izabrani. KUD Liskovac trenutno broji oko 100 članova što aktivnih i nešto manjim brojem pasivnih članova. Raspoređeni su u više sekcija: Izvorna sekcija u kojoj se nalaze najstariji članovi, folklorna sekcija, muzička, dramska i ritmička. KUD Liskovac prvenstveno se bavi očuvanjem tradicije i običaja MZ kao i šire. Do sada je realizovano par nastupa kako u kantonu tako i van njega. Jedan takav nastup van kantona je festival u Vučkovćima općina Gradačac, koji je održan 31.juna.2007.god.

Stanovništvo

Po popisu stanovništva iz 1991 godine Liskovac je imao 3345 stanovnika, od kojih su 99% Bošnjaci. Prema današnjim procjenama Liskovac trenutno ima 4000 stanovnika.

Nacionalni sastav stanovništva - MZ Liskovac, popis 1991

• ukupno: 3.345

• Bošnjaci: 3.314
• Srbi: 10
• Hrvati: 1
• Jugoslaveni: 5
• ostali, neopredijeljeni i nepoznato:15

Vanjski linkovi

• Liskovac.net