Razlika između verzija stranice "Alanin"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
|||
Red 21: | Red 21: | ||
* α-alanin – hemijska formula: CH<sub>3</sub>CH(NH<sub>2</sub>)COOH jedna je od najčeščih aminokiselina koja gradi molkekule [[protein]]a. Uključen je u [[metabolizam]] [[šećer]]a i organskih kiselina, a jedan je od glavnih sastojaka svilenog vlakna. U slobodnom obliku se javlja u [[krv|krvnoj plazmi]]; |
* α-alanin – hemijska formula: CH<sub>3</sub>CH(NH<sub>2</sub>)COOH jedna je od najčeščih aminokiselina koja gradi molkekule [[protein]]a. Uključen je u [[metabolizam]] [[šećer]]a i organskih kiselina, a jedan je od glavnih sastojaka svilenog vlakna. U slobodnom obliku se javlja u [[krv|krvnoj plazmi]]; |
||
* β-alanin – NH<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>COOH – se javlja kod [[bakterija]] u [[ćelijski zid |ćelijskom zidu]] i nekim peptidnim [[antibiotik|antibioticima]]. Nije proteogen, ali ulazi u sastav [[enzim|koenzima]] A i prirodnih peptida. U nevezanom obliku se nalazi u |
* β-alanin – NH<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>COOH – se javlja kod [[bakterija]] u [[ćelijski zid |ćelijskom zidu]] i nekim peptidnim [[antibiotik|antibioticima]]. Nije proteogen, ali ulazi u sastav [[enzim|koenzima]] A i prirodnih peptida. U nevezanom obliku se nalazi u [[mozak|mozgu]]. |
||
== Biosinteza == |
== Biosinteza == |
||
U procesu biosinteze obično nastaje redukcijskom aminacijom [[piruvat]]a. [[Transaminacija]] je reverzibilna reakcija pa se alanin vrlo lahko stvara od piruvata; zato sudjeluje u metaboličkim putevima [[glikoliza|glikolize]], [[glukoneogeneza|glukoneogeneze]] i [[ciklus limunske kiseline|ciklusa limunske kiseline]]. |
U procesu biosinteze obično nastaje redukcijskom aminacijom [[piruvat]]a. [[Transaminacija]] je reverzibilna reakcija pa se alanin vrlo lahko stvara od piruvata; zato sudjeluje u metaboličkim putevima [[glikoliza|glikolize]], [[glukoneogeneza|glukoneogeneze]] i [[ciklus limunske kiseline|ciklusa limunske kiseline]]. |
Verzija na dan 17 oktobar 2015 u 23:41
Alanin | |
---|---|
Općenito | |
Hemijski spoj | Alanin |
Druga imena | 2-Aminopropanska kiselina |
Molekularna formula | C=3 |
CAS registarski broj | 206-126-4 |
Kratki opis | Bijeli prah |
Osobine1 | |
Molarna masa | 60,07 g/mol |
Agregatno stanje | čvrsto |
Gustoća | 1.424 g/cm3 |
Tačka topljenja | 258 °C (sublimira) |
Rastvorljivost | Rastvorljiv |
1 Gdje god je moguće korištene su SI jedinice. Ako nije drugačije naznačeno, dati podaci vrijede pri standardnim uslovima. |
Alanin (al[dehid] + -anin), 2-aminopropionska kiselina – je neesencijalna aminokiselina. Javlja se u vidu dva enantiomera:
- α-alanin – hemijska formula: CH3CH(NH2)COOH jedna je od najčeščih aminokiselina koja gradi molkekule proteina. Uključen je u metabolizam šećera i organskih kiselina, a jedan je od glavnih sastojaka svilenog vlakna. U slobodnom obliku se javlja u krvnoj plazmi;
- β-alanin – NH2CH2CH2COOH – se javlja kod bakterija u ćelijskom zidu i nekim peptidnim antibioticima. Nije proteogen, ali ulazi u sastav koenzima A i prirodnih peptida. U nevezanom obliku se nalazi u mozgu.
Biosinteza
U procesu biosinteze obično nastaje redukcijskom aminacijom piruvata. Transaminacija je reverzibilna reakcija pa se alanin vrlo lahko stvara od piruvata; zato sudjeluje u metaboličkim putevima glikolize, glukoneogeneze i ciklusa limunske kiseline.