Razlika između verzija stranice "Velika Kneževina Litvanija"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
oznaka: uređivanje izvornog kôda (2017)
Red 1: Red 1:
{{Infokutija bivša država
| zvanično_ime = Velika Kneževina Litvanija
| izvorno_ime =
| genitiv =
| razdoblje = {{circa}} 1236–1795<sup>1</sup> <br> {{plainlist|
*Dio [[Kraljevina Litvanija|Kraljevine Litvanije]] <small>(1251–1263)</small>
*Dio [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske unije]] <small>(1569–1795)</small>}}
| država_prije1 =
| država_prije_zastava1 =
| država_prije2 =
| država_prije_zastava2 =
| država_prije3 =
| država_prije_zastava3 =
| država_prije4 =
| država_prije_zastava4 =
| država_prije5 =
| država_prije_zastava5 =
| država_poslije1 =
| država_poslije_zastava1 =
| država_poslije2 =
| država_poslije_zastava2 =
| država_poslije3 =
| država_poslije_zastava3 =
| država_poslije4 =
| država_poslije_zastava4 =
| država_poslije5 =
| država_poslije_zastava5 =
| zastava =
| grb = Coat of arms of the Grand Duchy of Lithuania.svg
| uzrečica =
| himna =
| karta = Grand Duchy of Lithuania 1430.png
| glavni_grad = {{plainlist|
*''[[Voruta]]'' (hipotetski; 13 vijek)
*[[Kernavė]] <small>(prije 1279 – poslije 1321)</small>
*[[Senieji Trakai|Trakai]] <small>(~1321–1323)</small>
*[[Vilnius]] <small>(od 1323)</small>}}
| glavni_grad_koordinate =
| najveći_grad =
| službeni_jezik =
| etničke_grupe =
| državno_uređenje = {{plainlist|
*[[Nasljedna monarhija]] (1230–1572)
*[[Izborna monarhija]] (1572–1795)}}
| vrsta_vlasti =
| godina_prve_vlasti = 1236–1263
| vladar_prva_vlast = [[Mindaugas]] <small>(prvi)</small>
| godina_druge_vlasti = 1764–1795
| vladar_druga_vlast = [[Stanisław August Poniatowski]] <small>(zadnji)</small>
| godina_treće_vlasti =
| vladar_treća_vlast =
| nezavisnost =
| nezavisnost_priznato =
| površina =
| po_površini_na_svijetu =
| procenat_vode =
| stanovnika =
| stanovnika_godina =
| po_broju_stanovnika_na_svijetu =
| gustoća =
| po_broju_gustoće_na_svijetu =
| valuta =
| vremenska_zona =
| internetski_nastavak =
| pozivni_broj =
| komentar =
}}
'''Velika Kneževina Litvanija''' ([[Bjeloruski jezik|bjeloruski]]: Вялікае Княства Літоўскае; [[Litvanski jezik|litvanski]]: Lietuvos Didžioji Kunigaikštystė; [[Poljski jezik|poljski]]: Wielkie Księstwo Litewskie; [[Latinski jezik|latinski]]: Magnus Ducatus Lituaniae) bila je srednjevjekovna multikulturalna država koja je tokom svoje najveće teritorijalne ekspanzije obuhvatala teritorije današnje [[Bjelorusija|Bjelorusije]] i dijelove [[Ukrajina|Ukrajine]], [[Latvija|Latvije]], [[Poljska|Poljske]] i [[Rusija|Rusije]].
'''Velika Kneževina Litvanija''' ([[Bjeloruski jezik|bjeloruski]]: Вялікае Княства Літоўскае; [[Litvanski jezik|litvanski]]: Lietuvos Didžioji Kunigaikštystė; [[Poljski jezik|poljski]]: Wielkie Księstwo Litewskie; [[Latinski jezik|latinski]]: Magnus Ducatus Lituaniae) bila je srednjevjekovna multikulturalna država koja je tokom svoje najveće teritorijalne ekspanzije obuhvatala teritorije današnje [[Bjelorusija|Bjelorusije]] i dijelove [[Ukrajina|Ukrajine]], [[Latvija|Latvije]], [[Poljska|Poljske]] i [[Rusija|Rusije]].



Verzija na dan 18 februar 2020 u 11:49

Velika Kneževina Litvanija
c. 1236–17951
Položaj na karti
Položaj na karti
Glavni grad

Državno uređenje
• 1236–1263
Mindaugas (prvi)
• 1764–1795
Stanisław August Poniatowski (zadnji)
Zakonodavstvo  

Velika Kneževina Litvanija (bjeloruski: Вялікае Княства Літоўскае; litvanski: Lietuvos Didžioji Kunigaikštystė; poljski: Wielkie Księstwo Litewskie; latinski: Magnus Ducatus Lituaniae) bila je srednjevjekovna multikulturalna država koja je tokom svoje najveće teritorijalne ekspanzije obuhvatala teritorije današnje Bjelorusije i dijelove Ukrajine, Latvije, Poljske i Rusije.

Ujedinjenje litvanskih plemena započelo je krajem 12. stoljeća kako bi otklonili prijetnju od Teutonskih i Livonskih vitezova. Mindaugas, prvi vladar Velike Kneževine Litvanije, proglašen je katoličkim kraljem Litvanije 1253. godine. Nakon ubistva Mindaugasa, paganski kneževi su ponovo došli na litvanski tron. To se promijenilo kada je veliki vojvoda Jagelo potpisao Krevsku uniju 1386. godine, donoseći dvije velike promjene u historiji Velike Kneževine Litvanije; prelazak na katoličanstvo i uspostavljanje dinastijske unije između Velike Kneževine Litvanije i Kraljevine Poljske. Vladavina Vitolda Velikog obilježila je i najveće teritorijalno širenje Velike Kneževine Litvanije i poraz Teutonskih vitezova u bici kod Grinvalda 1410. godine. Ova pobjeda je označila uspon litvanskog plemstva. Nakon Vitoldove smrti, odnos Velike Kneževine Litvanije sa Kraljevinom Poljskom se znatno pogoršao jer su litvanski plemići, uključujući dinastiju Radvila, pokušali razbiti personalnu uniju sa Poljskom. Međutim, neuspješni ratovi sa Velikom Kneževinom Moskvom prisilili su personalnu uniju da ostane netaknuta.

Na kraju je Lublinska unija 1569. godine stvorila novu državu Poljsko-Litvansku uniju. U novoj državi, Velika Kneževina Litvanija je zadržala svoju političku samostalnost imajući odvojena ministarstva, zakone, vojsku i riznicu. Unija je raskinuta donošenjem novog ustava 3. maja 1791. godine stvaranjem jedne države Poljske, sa jednim monarhom, jednim parlamentom i bez litvanske autonomije. Ubrzo nakon toga, unitarni karakter države potvrđen je usvajanjem Uzajamne garancije dviju nacija. Međutim, novoformiranu državu napala je Rusija 1792. godine i njenu teritoriju podijelila između Ruskog carstva, Kraljevine Pruske i Austrije 1795. godine.

Historija

Osnivanje države

Prvi pismeni trag o Litvaniji nalazi se u Kvedlinburškom ljetopisu koji je napisan 1009. godine. U njemu se govori o biskupu Bruni kojeg je ubila grupa pagana. Prema nekim pričama, Bruno je krstio litvanskog "kralja" Nethimera. Tokom 12. stoljeća slavenske hronike navode Litvaniju kao jedno od područja koje su napali Rusi. Paganski litvanci su u početku bili malo pleme koje je nastanjivalo oblast oko Kneževine Polock, ali su ubrzo postali toliko jaki da su sami organizirali vlastite male pohode. U jednom trenutku između 1180. i 1183. godine situacija se počela mijenjati, pa su litvanci počeli organizirati vojne napade na slavenske provincije i Kneževinu Polock. Iznenadna iskra vojnih racija označila je konsolidaciju litvanskih zemalja u Aukštaitiji.