South Park

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
South Park
South Park into.jpg
Orig. naslovSouth Park
Formatanimirani/komedija
Autor(i)Trey Parker i Matt Stone
GlumciTrey Parker
Matt Stone
Isaac Hayes
Mary Kay Bergman
Eliza Schneider
Mona Marshall
April Stewart
John Hansen
Jennifer Howell
Adrien Beard
PorijekloSjedinjene Američke Države SAD
Originalni jezik/-ciengleski
Br. epizoda297 (trenutno)
Izvršni producent(i)Trey Parker i Matt Stone
Trajanje22 minute
Emitiranje
Orig. kanalComedy Central
Emitiranje13. august 1997.
Vanjski linkovi
Veb-sajt
Profil na IMDb-ju

South Park je američka animirana serija koja se emitira od 1997. godine, a autori su joj Trey Parker i Matt Stone. Serija se bavi doživljajima četvorice dječaka i njihovih poznanika u gradiću South Park u američkoj saveznoj državi Colorado. Karakteriše je nadrealizam, parodiranje, satira i crni humor koji kao temu imaju američku kulturu, tabue, te razna aktuelna društvena i politička zbivanja. Humor i poruke serije često su predmet kritika raznih društvenih grupa.

Serija je u početku rađena ručno, stop-motion animacijom, a kasnije je uvedena računarska tehnika. Epizode u prosjeku traju oko 22 minute. Do kraja 2018. je snimljeno 22 sezone i emitirano je 297 epizoda. Tako je South Park druga najduža američka animirana serija, iza Simpsona.

Historija serije[uredi | uredi izvor]

South Park je započeo 1992. kada su Trey Parker i Matt Stone, tada studenti filma na univerzitetu u Coloradu kreirali kratki animirani film nazvan The Spirit of Christmas. Ugrubo napravljeni film je prikazivao prototipske verzije likova iz kasnijeg South Parka uključujući lik nalik Cartmanu koji je nazvan "Kenny" i neimenovani lik nalik Kyleu 2013.

1995. član izvršnog odbora tv-kuće FOX, Brian Graden, vidio je film i zatražio od Parkera i Stonea da naprave novi film koji će poslati prijateljima kao božićnu čestitku. Novi film je prikazivao borilački dvoboj između Djeda Mraza i Isusa, a brzo se proširio kopiranjem i Internetom te postao hit. Popularnost njihovog uratka dovela je Parkera i Stonea u pregovore za kreiranje serije, prvo s FOX-om, a kasnije s Comedy Central gdje je serija i emitirana 13. oktobra 1997.

Provokativni sadržaj crtića za odrasle brzo je izazvao proteste raznih organizacije koje su ga smatrale uvredljivim; proizvodi s likovima iz South Parka uskoro su zabranjeni u školama i nekim drugim javnim mjestima. No serija je ipak stekla poprilično veliku popularnost.

Razvoj[uredi | uredi izvor]

Pilot-epizoda, Cartman Gets an Anal Probe, je rađena tradicionalnim načinom animacije pomoću papira u boji i stop-motion tehnike. Kasnije epizode su rađene modernim računarskim alatima za animaciju; prvo je korišten PowerAnimator, a zatim Maya. Iako se i njima oponaša originalni amaterski izgled, produkcija je znatno brža, što omogućuje autorima pravljenje epizoda o aktualnim događajima. Epizoda o hvatanju Saddama Husseina je emitirana samo tri dana nakon što je on stvarno uhvaćen, a epizoda s referencom na rezultate glasanja u Floridi 2000, osam dana nakon njihovog objavljivanja.

Humor je u početnim epizodama većinom bio usmjeren na šokiranje gledalaca dok je s vremenom naglasak prešao na satiru i parodiju. Način prikazivanja tema se također promijenio. Parker i Stone su komentirali kako su od sredine četvrte sezone počeli praviti epizode koje se koncentriraju na jednu temu i zaplet umjesto na više njih.

Česte teme[uredi | uredi izvor]

Autori South Parka imaju libertarijanske političke stavove. Liberalni američki političari i druge javne ličnosti često su predmet ismijavanja u seriji, iako su tome izloženi i neki konzervativci i njihove ideje. Kombinacija političkih stavova South Parka je vrlo neuobičajena, primjerice ismijavanje teorija o globalnom zatopljenju (karakteristično za konzervativne američke političare) te istovremeno prilično pozitivni stavovi o homoseksualnosti i kritiziranje homofobije (karakteristika liberala). Zbog nemogućnosti jednostavnog određenja političke, izmišljen je termin South Park - republikanci kojim se opisuju mlađi naraštaji čiji su politički stavovi srodni onima iz serije. Matt Stone je član Republikanske stranke, a Trey Parker Libertarijanske.

Religija je vrlo česta tema; autori ismijavaju brojne aspekte mormonizma, islama, judaizma, fundamentalističkog kršćanstva, katolicizma i scijentologije. Bog je u seriji prikazan kao neugledna mješavina različitih životinja i tvrdi da je budist; Isus je lik koji živi u South Parku i vodi svoj vlastiti talk-show, a u jednoj epizodi umire kako bi spasio Djeda Mraza; Sotona se također nekoliko puta pojavio, a prikazan je kao homoseksualac koji nije tako loša osoba i samo nastoji obavljati svoj posao. Odnos spram religije je izazvao veliko negodovanje među katolicima i scijentolozima. No iako su vjerske nelogičnosti često ismijavane, ateisti i antireligiozni ljudi su također prikazani u lošem svijetlu, kao pretjerano arogantni.

U nekoliko epizoda se na meti našao ekološki aktivizam. Kritizirano je slabo stvarno poznavanje problematike među ljudima koji se smatraju ekološki svjesnima, kao i njihovo ponašanje. Također su česta tema kontroverze vezane uz globalno zatopljenje.

Osim toga, česte teme su zlostavljanje djece, homoseksualnost i društvena zaostalost malih sredina.

Glavni likovi[uredi | uredi izvor]

Glavni likovi su petorica osnovnoškolskih dječaka:

  • Stanley "Stan" Marsh je, uz najboljeg prijatelja Kylea, vođa grupe dječaka i vjerovatno najnormalniji član. Stan je prilično pošten, zreo i dobronamjeran dječak koji često iznosi moralnu poruku na kraju epizode. Pojedinosti iz njegovog života često se podudaraju s onima Treya Parkera pa ga se smatra njegovim alter-egom.
  • Kyle Broflovski je Židov, iako ne posebno religiozan; prikazan kao inteligentan, skeptičan, ponekad naprasit, ali općenito razuman i vjerovatno najmoralniji član grupe. U vrlo lošim odnosima je s Cartmanom koji ga često zadirkuje zbog porijekla. Matt Stone je izjavio da Kyle podsjeća na njega u danima djetinjstva.
  • Eric Theodore Cartman je najproblematičniji član grupe, često u sukobu s Stanom i Kyleom. Prikazan je ako pokvaren, licemjeran, pohlepan, egoističan, manipulativan, nepristojan, agresivan, a uz to je i antisemit, rasist i seksist. Dio je njegovih mana možda proizlazi iz činjenice da je pretio, nema oca te da ga je razmazila majka koja je hemafrodit, narkomanka i prostitutka, a potajno i porno glumica. Cartman je ipak vrlo pametan, s nevjerojatnim sposobnostima za poslovanje i vodstvo. Baziran je na liku Archija Bunkera, protagonista nekad popularne američke serije All in the Family.
  • Kenneth "Kenny" McCormick je siromašni dječak, uvijek u narandžastom skafanderu koji mu skriva lice i čini govor nerazumljivim. Njegovi prijatelji ga ipak razumiju i često od njega traže pojašnjenje riječi, uglavnom prostota, koje ne razumiju. U prvih pet sezona Kenny bi poginuo u svakoj epizodi i vratio se u sljedećoj. U sezoni šest se uopće nije pojavljivao, a zatim je vraćen i više ne umire.
  • Leopold "Butters" Stotch je najvažniji lik izvan grupe četvorice prijatelja, a u šestoj sezoni je privremeno postao dio društva zamijenivši Kennyja. On je naivan, lahko manipuliran, vječna žrtva, često nesretan, ali istovremeno i nevjerovatno optimističan. Roditelji ga često kažnjavaju za sitnice, a prijatelji zadirkuju. Buttersove frustracije izražava njegov alter-ego Profesor Kaos, poremećeni negativac koji pokušava uništiti svijet. Uzor za Buttersov lik je Eric Stough, direktor animacije South Parka.

South Park: Bigger, Longer & Uncut[uredi | uredi izvor]

1999. napravljen je i dugometražni film, South Park: Bigger, Longer & Uncut, koji je dobro primljen od publike i kritike. U filmu je popriličan broj pjesma što je pohvaljeno kao doprinos odumirućem mjuziklu, a jedna pjesma, Blame Canada nominovana je i za Oscara. Smatra se da je između svih ostalih pjesma u filmu ta izabrana jer je najpristojnija. Oscara je ipak dobio Phil Collins za pjesmu You'll be in my Heart iz animiranog filma Tarzan; to je postao razlog brojnih šala na njegov račun u jednoj kasnijoj epizodi serije. Film je također u ušao u Guinessovu knigu rekorda kao animirani film s najvećom količinom prostota, 399.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]