Struma

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Struma
Drugi naziviStruma colloides glandulae thyreoideae, guša ili gušavost
Thyroid, Diffuse Hyperplasia.jpg
Difuzna hiperplazija štitne žlijezde
SpecijalnostEndokrinologija
Žena sa strumom

Struma (Struma colloides glandulae thyreoideae), guša ili gušavost definirana je kao svako povećanje štitne žlijezde, kojem uzrok nije neoplazija[1], preko gornje granice njene normalne zapremine, a ona iznosi 18 ml za žene I 25 ml za muškarce[2]. Povećanje na zapreminu od 40 ml je obično jasno vidljivo[3]. Nastaje najčešće zbog kompenzatorne hipersekrecije (povećanog lučenja) TSH iz prednjeg režnja hipofize usljed izostanka djelovanja hormona štitne žlijezde. Povećano lučenje TSH dovodi do hipertrofije i hiperplazije tireocita i nagomilavanja tireoglobulina u folikulima štitne žlijezde. Na osnovu uzroka koji dovode do smanjenog stvaranja hormona štitne žlijezde, struma može biti:sporadična struma i endemska struma.

Sporadična struma[uredi | uredi izvor]

Javlja se najčešće kod žena u doba puberteta, kao posljedica nasljednog defekta u sintezi tireoidnih hormona. Ovo oboljenje se prenosi autosomno recesivno.

Endemska struma[uredi | uredi izvor]

Javlja se na određenom geografskom području gdje više od 10% stanovništva ima simptome. Uzrokuje je nedovoljna količina joda u vodi i hrani. Jod je, naime, potreban za sintezu tireoidnih hormona. Uzrok endemske strume mogu biti i tzv. strumogene materije, tj. materije koje blokiraju metabolizam joda, a u većim količinama se nalaze u kupusu, karfiolu, kelju i repi, te prevelika upotreba ovih namirnica u ishrani, kombinovana sa nedostatkom joda, dovodi do izraženijih simptoma strume. Ostali uzroci:

Morfološka podjela[uredi | uredi izvor]

Prema makroskopskom izgledu struma može biti:

  • Difuzna koloidna struma
  • Multinodozna koloidna struma
  • Solotarna cista

Difuzna koloidna struma[uredi | uredi izvor]

Difuzna koloidna struma (lat:Struma colloides cystica diffusa) makroskopski predstavlja pravilno, simetrično uvećanje štitne žlijezde. Histološki su svi folikuli približno podjednako uvećani.

Multinodozna koloidna struma[uredi | uredi izvor]

Multinodizna koloidna struma (lat:Struma colloides cystica polynodosa) se makroskopski karakteriše čvorovima različite veličine, koji najvjerovatnije nastaju usljed različite osjetljivosti tireocita na djelovanje TSH koji se luči u povećanoj količini da bi se kompenzirala hipotireoza.

Simptomi[uredi | uredi izvor]

U većini slučajeva struma je asimptomatska. Mehanička kompresija dušnika ili jednjaka je prisutna u 30%-85% pacijenata podvrgnutih operativnom zahvatu, čak I kod asimptomatskih pacijenata. Lokacija i dinamika rasta strume s jedne, te eventulna hipertireoza s druge strane određuje njene eventualne simptome[3].

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Böcker, Werner; Denk, Helmut; Heitz, Philipp U.; Moch, Holger; Höfler, Gerald; Kreipe, Hans (11. 9. 2012). Pathologie: mit Zugang zum Elsevier-Portal (jezik: Deutsch) (5 izd.). Urban & Fischer Verlag/Elsevier GmbH. ISBN 9783437423840.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  2. ^ Führer, Dagmar; Bockisch, Andreas; Schmid, Kurt Werner (1. 7. 2012). "Euthyroid Goiter With and Without Nodules—Diagnosis and Treatment". Deutsches Ärzteblatt International. 109 (29–30): 506–516. doi:10.3238/arztebl.2012.0506. ISSN 1866-0452. PMC 3441105. PMID 23008749.
  3. ^ a b Hegedüs, Laszlo; Bonnema, Steen J.; Bennedbaek, Finn N. (1. 2. 2003). "Management of simple nodular goiter: current status and future perspectives". Endocrine Reviews. 24 (1): 102–132. doi:10.1210/er.2002-0016. ISSN 0163-769X. PMID 12588812.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]