Wikipedia:Čaršija/Pravopis

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

"Asparagus officinalis"[uredi izvor]

Asparagus-Bundle.jpg

Kao dežurni kuhar na wikiju, svečano otvaram ovu sekciju Čaršije. Kao prvo treba mi ispravan naziv za ovu biljku: šparoga ili špargla. --C3r4razgovor 12:05, 23 decembar 2014 (CET)

Možda čak oboje. :) Nema u pravopisu. Ali ja biram šparogu (samo kao riječ, ne i kao jelo :)). Eto, moj Jamie – uključi ringlu. :P -- KWiki (razgovor) 12:44, 23 decembar 2014 (CET)
Super stvar, podržavam. Samo mislim da postoji već nešto slično negdje na wikiju, pa bi se odatle možda trebalo napraviti preusmjerenje.
Izgleda da su oba imena u upotrebi. Ja mogu napraviti kompletan prilog o Asparagusu. Moja supruga ga sprema nekoliko puta mjesečno :).
Asparagus officinalis (Linnéé) – Convallariaceae Drugi nazivi: špargla, vilina metla, pitoma šparoga, betricia. To je trajna
zeljasta biljka visine i do 120 centimetara. Ima kratak, vodoravan, drvenast i jako razvijen korijen.....itd... Neke druge vrste
šparoga kao što su sparožina (Asparagus acutifolius L.), morska špargla (Asparagus maritimus, L) također se upotrebljavaju za jelo
i u primorju se smatraju za ukusnije i zdravilje od kultivisane šparoge....Iz knige Ljekovito bilje i jetra, Dr. Enesa Hasanagića, Svjetlost, Sarajevo, 1984. str.149) --BigV (razgovor) 04:35, 21 januar 2015 (CET)
Za Tonija također +1 za navigaciju na različite sekcije Čaršije. Treba još malo bolje urediti to, ali neka stoji za sada pa ću ja čim stignem. -- Edin(r) 21:37, 23 decembar 2014 (CET)

Najčešće greške u jeziku[uredi izvor]

Za ove koji se malo muče s jezikom evo nečega korisnog. Na hrvatskom je, ali 96,48% stvari :-) važi i kod nas. -- KWiki (razgovor) 17:15, 17 april 2015 (CEST)

O pravopisu[uredi izvor]

Zar stvarno svaki put trebam ponavljati neke stvari? Dakle, pravopis je dostupan, neki su ga možda i skinuli, ali osim skidanja treba i zaviriti u njega prije izmjena na svoju ruku; ne znam ni ja sve napamet. Ne slažem se ni ja sa svim rješenjima i zaista je potrebna revizija koja bi dala neko dugoročnije rješenje, ali to nije na nama i dotad važi ovako kako sad piše (mislim, ako se već želimo držati službenog, važećeg pravopisa bosanskog jezika; ako ne želimo, onda ništa). Šta je tu je. -- KWiki (razgovor) 16:26, 4 maj 2015 (CEST)

Ok šefe, kako ti kažeš. --C3r4r2d2 16:48, 4 maj 2015 (CEST)

Srpski vs. srbijanski[uredi izvor]

Trebalo bi se pripaziti na promjene kategorija sa pridjevom srpski u srbijanski! Pridjev srbijanski označava osobinu nečega što ima sjedište u Srbiji, dok pridjev srpski govori o pripadnosti srpskom narodu! Mislim da je jasno bez navođenja primjera!--AnToni(razgovor) 16:43, 11 maj 2015 (CEST)

Brazilsko grožđe[uredi izvor]

Jabuticaba fruto.jpg

Privremeno sam stavio kao žabutikaba. Slušao sam portugalski izgovor, možda je čak i džabutikaba, s tim da ono t ide na naše ć, ali bih ostavio kao t. U našim vrlim medijima (koji samo jedni od drugih prepisuju) sreo sam i jabutikabu (jučer Avazov portal kao i blic.rs). Na kraju krajeva, ima i univerzalna varijanta da ostavimo na latinskom. --سلام - C3r4r2d2 09:31, 8 juni 2015 (CEST)

Ne znam koliko je primjenjivo pravilo o transkripciji sa portugalskog na srpski jezik u slučaju bosanskog, ali ako je primenjivo J se prenosi kao Ž, a C kao K (osim u slučajevima kada je C ispred E i I i tada se prenosi kao C). Dakle Jabuticaba je Žabutikaba. --NikolaB (razgovor) 11:11, 8 juni 2015 (CEST)
Znam, Nikola, da je u pitanju vlastita imenica, ne bih ni pitao jer na bosanskom ide u izvornom obliku (dakle jabuticaba). Međutim, ovo je samo naziv tog voća, a ako ne postoji nigdje kod nas ime za tu biljku onda je ne moramo ni izmišljati. To što kažeš za srpski naziv je sigurno tačan, jer sam slušao i izgovor portugalskog naziva.--سلام - C3r4r2d2 11:14, 8 juni 2015 (CEST)
U redu je ovako (fonetski); nemamo našu riječ, pa je prilagođavamo našem jeziku jer se radi o voću, a ne o ljudskom biću. A ovo što spominješ za ć: brazilski portugalski palatalizira D i T ispred I i E u izgovoru (pisanje se ne mijenja), za razliku od izvornog portugalskog. To je samo jedna od razlika. -- KWiki (razgovor) 12:18, 8 juni 2015 (CEST)
Eto kraj tebe ću još i portugalski naučiti, KWiki. Hvala obojici. --سلام - C3r4r2d2 12:24, 8 juni 2015 (CEST)

UN[uredi izvor]

@Toni i C3r4: Radeći sad ovaj članak o konferenciji, prošlo mi je kroz glavu da je možda ispravnije "Ujedinjene nacije" nego "Ujedinjeni narodi" jer "narod" i "nacija" nisu isto: "nacija" podrazumijeva (ako se ne varam; pišem iz glave) narod koji ima državnost, a "narod" je narod općenito, imao on državnost ili ne. Da li da sad preimenujemo sve dotične članke? -- KWiki (razgovor) 16:07, 27 juni 2015 (CEST)

Ako se usaglasimo, možemo promijeniti. Ali prvo da definišemo kako i šta, pa tek onda mijenjam, odnosno preusmjeravam!--AnToni(R) 16:09, 27 juni 2015 (CEST)
Zato sam prvo i pitao šta ćemo. A lahko je za definiranje: ako se usaglasimo, onda se "...narodi" mijenja u "...nacije" u svim nazivima članaka i kategorija (pritom obratiti pažnju na rod pridjeva jer "narodi" i "nacije" nisu istog roda). A onda se (eventualno) botom nekad mogu izvršiti korekcije u tekstovima tih članaka. -- KWiki (razgovor) 16:19, 27 juni 2015 (CEST)
Pa ako uzmemo Kurde i sl. narode bez države, ispalo bi da su oni članovi UN-a, a nisu (kao takvi). Opet nacije, ako je to preciznije (a pogledamo li druge wiki) ispada da su svi osim nas, hr. i sh. stavili nacije (de, sr i druge). Vjerovatno da je to jedna (općeprihvaćena) greška.--سلام - C3r4r2d2 16:22, 27 juni 2015 (CEST)
Svakako bi trebala ići nacija. Gledao sam malo definicije, i "narod" je definitivno opširniji pojam, te može označavati i narode unutar nacije (kao npr. domorodački narodi Kanade u definiciji 2 s lijeve strane, a naravno da oni neće imati predstavnika u UN-u). Ionako svi ostali službeni nazivi koriste "nacija" (fr. Organisation des Nations unies, ru. Организация Объединённых Наций, šp. Naciones Unidas) pa zašto ne bismo i mi? -- Srđan 💬  16:35, 27 juni 2015 (CEST)
Znači, izgleda da smo se usaglasili. Dolje narodi, živjele nacije! :-) Upravo zbog te općeprihvaćene greške treba ostaviti preusmjerenje mada inače ne bi trebalo (iz očitih razloga; Kurdi su baš dobar primjer, a ima ih još ko zna koliko). P. S: Ima još jedno genijalno rješenje: jednostavno svuda pisati "UN" i nema greške. :-) -- KWiki (razgovor) 16:37, 27 juni 2015 (CEST)
Evo da i ja potvrdim ;) Nacija for the win. (Cera suzdrži se neadekvatnih komentara) --Munja (x64) 16:38, 27 juni 2015 (CEST)

Naziv elektrana[uredi izvor]

Šta je pravilno kod blokova elektrana : Blok 1 Fukushima ili Fukushima blok 1?--Zagor Te Nej 2013 (razgovor) 12:15, 29 august 2015 (CEST)

Blok 1 NE (= nuklearne elektrane) Fukushima. -- KWiki (razgovor) 17:26, 29 august 2015 (CEST)
Hvala :-)--Zagor Te Nej 2013 (razgovor) 14:04, 30 august 2015 (CEST)

Devize, devize[uredi izvor]

Kako izražavamo vrijednosti valuta: originalni naziv ili ISO 4217? Trenutno radim na češkoj kruni originalna skraćenica je Kč a prema ISO 4217 CZK.--Zagor Te Nej 2013 (razgovor) 20:43, 5 septembar 2015 (CEST)

valjda isto kao i kod naše marke: KM i BAM --5.102.179.116 21:20, 5 septembar 2015 (CEST)
Jednako kao što se koristi KM za marke, tako i Čk za češke krune (kao i $ za dolare, a ne USD!). Oznaka BAM se u bosanskom jeziku rijetko koristi. Također, pogledao sam članak i treba pisati "august", a ne "avgust"! --Munja (razgovor) 22:52, 5 septembar 2015 (CEST)

Autarkija ili autarkičnost?[uredi izvor]

Šta je pravilnije ili ima li neki drugi pojam za izraz ekonomske neovisnosti od inostranstva?--Zagor Te Nej 2013 (razgovor) 19:25, 10 juni 2016 (CEST)

Autarhija.--سلام - C3r4r2d2 19:38, 10 juni 2016 (CEST)
Potvrđeno by struka. :-) -- KWiki (razgovor) 19:40, 10 juni 2016 (CEST)

Cijeli Darkwood se zahvaljuje. :-) --Zagor Te Nej 2013 (razgovor) 21:44, 10 juni 2016 (CEST)

Zvjezdana populacija[uredi izvor]

Šta je pravilnije: "Zvijezde prve populacije" ili "Prva zvjezdana populacija"? -- Zagor Te Nej 2013 (razgovor) 22:25, 13 januar 2017 (CET)

Nije moj teren, ali gledajući okolo, vidim da može i "Zvijezde populacije I" (populacije su ipak imenovane tako da je broj na drugom mjestu). :-) – KWiki (razgovor) 23:57, 13 januar 2017 (CET)
Hvala ti. Evo upravo se dokopah knjige "Galaksije i kosmologija" ISBN 978-2-7298-4083-9 od Françoise Combes. Na str. 21 i 150 se spominje "zvjezdana populacija" a inače samo skraćeno populacija I i populacija II.--Zagor Te Nej 2013 (razgovor) 21:26, 28 februar 2017 (CET)

Elektrane[uredi izvor]

Molim za prijedloge (by struka :-) and others), odnosno je li ovo u redu?:

  • ključajući reaktor
  • reaktor pod pritiskom (PWR)
  • gasno-parna elektrana

--Zagor Te Nej 2013 (razgovor) 21:21, 28 februar 2017 (CET)

Prijevod[uredi izvor]

  • Kako bi mogli prevesti Gamma-Ray-Outburst?
    • Izbijanje gama zračenja?
    • Eksplozija gama zračenja?

Molim za prijedloge. -- Zagor Te Nej 2013 (razgovor) 22:02, 26 maj 2017 (CEST)

Proberi. :-) – KWiki (razgovor) 23:44, 26 maj 2017 (CEST)

Hvala ti.--Zagor Te Nej 2013 (razgovor) 20:07, 29 maj 2017 (CEST)

Umjetnost[uredi izvor]

@KWiki, rezbarija u drvetu ili u drvu, koja je razlika, i btw. jesi li u šeheru ;)? (odg. na ovo posljednje može na Viber). --- CH3CH2OCl3Radodaj H2O 08:19, 4 juli 2017 (CEST)

Koliko se ja u drvo razumijem pravilna su oba izraza. No, u drvu je više zapadna varijanta, koji su birvaktile neki moji profesori pretendirali na fakultetu, čisto iz razloga tehološke terminologije. Čak je postojala teza da se na fakultetima u bivšoj nam zemlji svugdje koristi taj izraz, da bi se razgraničili drvo kao poluproizvod i drvo kao stablo. No to je bila teza jedne grupe profesora, koji su htjeli uvesti i nove izraze za dasku, šprosnu, fosnu i sl. Nije zaživila... al neka nam naš cijenjeni kolega odluči.--AnToni(R) 11:58, 4 juli 2017 (CEST)
A) Stablo: "N jd. drvo – G jd. drveta"; b) građa, materijal, ogrjev: "N jd. drvo – G jd. drva". A u Šeheru sam opet od ponedjeljka, aBd, i to malo duže (s tim da će mi vikendi vjerovatno biti slobodni). – KWiki (razgovor) 16:40, 13 juli 2017 (CEST)

Stilska uputstva[uredi izvor]

Kao "glavni i odgovorni" za jezik, stil i pravopis, ovdje ću ubacivati neke opće stilske napomene kako mi bude dolazilo pod ruku (sad mi je nešto naletjelo prilikom jedne izmjene). [Znam da ima posebna pomoćna stranica, ali svako će prije potražiti ovdje, ako ko i bude tražio. :-) Lahko je kasnije prebaciti ili povezati na neki način ako bude trebalo]. Važe za sve članke, a i korisnike; izuzetak od svih stavki jesu, naravno, citati izrečeni ili napisani na bilo kojem od četiri regionalna standarda (BS, HR, SR, CG). Redoslijed stavki ne igra ulogu. Napomena: Nije smak svijeta ako se negdje nešto ne ispoštuje, ali ovako je jednostavno bolje i preciznije.

  • Uvijek izbjegavati (i popravljati gdje već ima, kako ko naiđe dok radi) konstrukciju "pasiv + od strane...", osim gdje baš ne može nego tako; taj dio treba preformulirati u aktiv, vodeći računa o tome da se ništa ne oduzme od misli ili značenja.
  • Umjesto "poslanici" (u skupštini) upotrebljavati "zastupnici" (niko njih ne šalje, oni zastupaju one koji su glasali za njih, ili bi barem trebali zastupati).
  • Brojeve od jedan do deset pisati slovima (uključujući i deset). Za nulu (do daljnjeg) ostavljam slobodu izbora jer svakako nije broj. :-)
  • Umjesto "radi se o..." pisati / mijenjati u "riječ je o...".
  • Prijedlog "oko" vrlo se često pogrešno upotrebljava. Kad označava približnu vrijednost / brojku, umjesto njega upotrebljavati "približno" ili "blizu" (naravno, to ne važi za godine u stoljeću jer je to zapravo "lokacija" u vremenu, a "oko" ima primarno mjesno značenje). Dalje, nisu razgovori / sporovi / rasprave / polemike / diskusije i tome slično oko nečega nego o nečemu ili u vezi s nečim.
  • Prilog "skoro" u praksi se jednako često pogrešno upotrebljava tamo gdje bi trebalo napisati "gotovo"; "skoro" ima vremensko značenje i u tom ga smislu treba i upotrebljavati.
    • Primjer A: Skoro smo stigli. = maloprije, nedavno; Gotovo smo stigli. = Nismo stigli, ali blizu smo, samo što nismo. (Kao što se vidi, razlika je osjetna.)
    • Primjer B: "Kina ima skoro milijardu i po stanovnika." -> "Kina ima gotovo milijardu i po stanovnika."
  • Enklitike se vrlo često stavljaju na pogrešna mjesta u rečenici, naročito u prvoj rečenici članka. U vezi s time pogledati ovo objašnjenje.

(Nastavit će se, aBd.)

KWiki (razgovor) 10:12, 11 oktobar 2017 (CEST)

U stručnim tekstovima je u njemačkom obavezan pasiv. Treba li pasiv uvijek izbjegavati?--AnToni(R) 10:47, 11 oktobar 2017 (CEST)
Nije samo u njemačkom – čest je i u ostalim "zapadnoevropskim" jezicima, da se tako izrazim. A treba ga izbjegavati kad god je to moguće jer nije karakterističan za prirodni jezički izraz u našem jeziku. (Naravno, ovo ne važi za književnost.) – KWiki (razgovor) 10:57, 11 oktobar 2017 (CEST)
Kad već ispravljamo stilske stvari, mislim da ne bi bilo loše da usput izjednačavamo stil uvoda. Primijetio sam, uglavnom kod članaka prebačenih s hr i sh.wikija, da je uvod većinom u formatu
  • "Ime Prezime / Neka stvar (nešto u zagradi), nešto-nešto u stilu rječničkog unosa" umjesto
  • "Ime Prezime / Neka stvar (nešto u zagradi) bio/-la je/jest cijela rečenica".
Pretpostavljam da je ovo sa zarezom rađeno u štampanim enciklopedijama da se uštedi prostor i da se ne mora ažurirati unos kad neko umre (što je, naravno, doslovno nemoguće bez novog izdanja), a budući da smo u digitali, ne vidim potrebu za tim. Isto tako bi trebalo premještati/stvarati članke s ispravnom crtom (–) umjesto crtice (-) kad se misli na raspon datuma i kod drugih upotreba, s tim da se obavezno napravi preusmjerenje s običnom crticom (kao što se radi s člancima koji imaju navodnike ili "strana" slova u naslovu) da ih je lako naći pretragom i upotrebljavati pri pisanju drugih tekstova. Imamo preusmjerenja, majku mu, nije ih sramota upotrebljavati. ;-) – Srdjan m (razgovor) 11:46, 11 oktobar 2017 (CEST)
  • P. S: Crtice se ne moraju odmah ispravljati u tekstovima, ali moraju u šablonima (da se plavi link podeblja i pocrni u odgovarajućim člancima). Znači, kad premjestite neki članak, obavezno provjeriti upotrebljava li se prethodni naziv (s -) u šablonima pomoću "Šta vodi ovamo", odnosno Special:WhatLinksHere (izabrati imenski prostor "Šablon" u padajućem meniju). – Srdjan m (razgovor) 12:07, 28 oktobar 2017 (CEST)
Sad mi je baš palo na pamet da bi sve ovo što si napisao valjalo nekako uklopiti u interni stilski priručnik, pa vidi kad budeš imao vremena i volje :-). – Srdjan m (razgovor) 14:45, 19 april 2018 (CEST)

Miljenij[uredi izvor]

Trenutno imamo dvije varijante: milenijum i milenij. Koju varijantu da slijedimo?--AnToni(R) 20:14, 28 decembar 2017 (CET)

milenij. Isto kao i hem.elementi: itrij, (ne itrijum), plutonij (ne plutonijum) itd.--- CH3OHCl3Radodaj H2O 20:18, 28 decembar 2017 (CET)

Prevod[uredi izvor]

Kako pravilno prevesti: Category:1945 establishments; Kod nas je ta kategorija vezana sa osnivanjem! Meni više liči na ustanovu, instituciju...Predlog?--AnToni(R) 20:24, 28 decembar 2017 (CET)

Već imamo kategorije: organizacije osnovane ... i sl. Ako ćemo povući paralele sa osobama (umrli 19xx, rođeni 19xx), onda bi ovo bilo osnovani(e) 19xx ili osnivanja 19xx.--- CH3OHCl3Radodaj H2O 20:38, 28 decembar 2017 (CET)

Važno! Novi pravopis[uredi izvor]

Promocija Pravopisa

Nije mi još stigao novi pravopis ("u putu je"), ali znam da je promijenjeno pisanje naziva bivših država i sada se pišu kao i ove postojeće (Osmanlijsko Carstvo, Sovjetski Savez,...). Što znači da će biti posla s premještanjima, da ne spominjem tekstove u člancima. (Traže se botovi, živi ili polumrtvi. :-) ) Ima logike jer država je ipak država; ako je i bivša. Ali: #Zašto_si_ikako_i_mijenjao_ako_ćeš_za_neko_vrijeme_to_vratiti? (tag: Senahid H.) Dalje, "uslov" i "bezbjednost" vraćeni su kao dubleti. O ostalome ću kad ga dobijem na / u ruke. – KWiki (razgovor) 14:28, 19 april 2018 (CEST)

Mislim da je nekima (prepoznat će se) "srce k'o planina" kad si spomenuo premještanje. Jedva dočekali.--- CH3OHCl3Radodaj H2O 14:44, 19 april 2018 (CEST)
Kao što rekoh, za države mi je logično; zapravo mi je nelogično što je uopće mijenjano 1996. jer su tako države "spuštene" na nivo pokrajina. A što to nekome pravi gomilu posla... ko te pita za to... Dubleti su, s druge strane, odraz realnog stanja u upotrebnom jeziku, a i njegovog bogatstva, na kraju krajeva; ne vidim smisla u forsiranju nečega kao što su to radili u Hrvatskoj, pa im dosta toga nije zaživjelo. Jezik je živa materija. I ne – ne držim ničiju stranu, pokušavam realno sagledati sve. Meni su veći problem, npr., pisanje imena iz bjeloruskog, ukrajinskog, gruzijskog, armenskog, arapskog, laoskog i njemu susjednih ili pisanje hemijskih spojeva nego ovo dvoje iznad. – KWiki (razgovor) 14:58, 19 april 2018 (CEST)
Kod nas se kaže za ovakvo nešto: Na servus! -- AnToni(R) 14:56, 19 april 2018 (CEST)
Ja se javljam da sa onim programom promijem kategorije i sve ostalo što bude moglo!--AnToni(R) 10:46, 20 april 2018 (CEST)
@KWiki: Da nije već negdje dostupan digitalni primjerak da možemo pregledati izmjene i sukladno tome uskladiti bez da te zvrckamo ili ćemo morati čekati da izađe mobilna aplikacija (kako je najavljeno na sajtu)? ;-) – Srdjan m (razgovor) 21:02, 22 april 2018 (CEST)
Ne znam ništa o digitalnim primjercima mimo najavljene aplikacije. Ako šta saznam, znat ćete i vi. :-) A pravopis je, inače, u suštini povratak na onaj srpsko-hrvatski iz 1960, s minimalnim razlikama (koliko je dosad došlo do mene; vidjeh danas okačene slike nekih stranica kod radnog kolege). Čak dozvoljava, npr., i "delikvent" (bez N prije K) (sic! - i latinsko i englesko). – KWiki (razgovor) 23:21, 22 april 2018 (CEST)
Hmm... valjda će uskoro ta mobilna aplikacija. Trebalo bi i ovo ažurirati (možda čak sada da stavimo šablon za starost ili nekakvu napomenu da stranica još nije usklađena s novim Pravopisom jer pretpostavljam da će ljudi tražiti tako nešto na Googleu pa da ne dobiju pogrešne informacije?). – Srdjan m (razgovor) 23:49, 22 april 2018 (CEST)
Čekam da mi dođe knjiga u ruke, da ne bih napamet ažurirao. :-) ;-) Uglavnom, sažetak novih pravila bio bi "free for all", manje-više; bit će teže naći šta je nepravilno. :-) To, s jedne strane, praktične, jest olakšica (pogotovo za nas lektore), ali s ove naučno-stručne... ne znam baš koliku težinu ima. No, svježe je sve još. A slobodno dotad stavi tu obavijest kako si zamislio. – KWiki (razgovor) 00:00, 23 april 2018 (CEST)
@KWiki A ima li kahve? Mislim...u tom novom (nazovi) pravopisu?--- CH3OHCl3Radodaj H2O 08:11, 23 april 2018 (CEST)
Čuo sam da nema! Sad u Bosni svi piju Nes. Uvodi se Kaffee...da te konobar ne mora pitat kakvu ćeš--AnToni(R) 10:10, 23 april 2018 (CEST)
Ne samo da ima kahve nego i kafe i kave; neće je ljudi moći popiti koliko je ima. :-) – KWiki (razgovor) 10:26, 23 april 2018 (CEST)

Veliko slovo u imenima bivših država[uredi izvor]

Trebali bi napraviti spisak šta sve treba uraditi:

  • Sovjetski Savez - ili ići ma SSSR ili Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika?
  • Austro-ugarska? Ostaje lil se mijenja?
  • Rusko Carstvo
  • NDH
  • Njemačko Carstvo

--AnToni(R) 20:32, 22 april 2018 (CEST)

Napravit ću ja kad mi stigne pravopis, a dotad neka stoji sve (šefica mi je rekla samo za Osmanlijsko Carstvo i Sovjetski Savez, a vidim da se već radilo mimo toga – socijalističke republike i autonomne pokrajine; nisam siguran za njih, a možda je dobro urađeno; vidjet ćemo svakako). – KWiki (razgovor) 17:03, 23 april 2018 (CEST)

Ako šta ja mogu pomoći sa botom, znate gdje me možete naći. -- Edin(r) 21:26, 23 april 2018 (CEST)

Evropa ili Europa[uredi izvor]

Šta je pravilno? Pozdrav --Aždaja (razgovor) 18:31, 20 april 2018 (CEST)

Evropa je kontinent, Europa je lik iz mitologije (ne znam bez Googla čije (rimske ili grčke)).:)--- CH3OHCl3Radodaj H2O 18:40, 20 april 2018 (CEST)
Hvala lijepo :) --Aždaja (razgovor) 19:10, 20 april 2018 (CEST)

Ženska prezimena[uredi izvor]

Prakticira li se, kao u većini slavenskih jezika, da se, ako se u rečenici koristi samo prezime neke žene, ono koristi kao pridjev? Logično je, mada nisam primijetio da se koristi. Npr., Myriam Bédard, a ako se koristi samo prezime, da se piše Bédardova?--AnToni(R) 21:00, 2 juni 2018 (CEST)

To je stilska karakteristika u srpskom (ono što je u češkom, slovačkom i istočnoslavenskim jezicima nije stvar stila nego obavezno; takvi su im jezici). Za bosanski to "popridjevljavanje" nije karakteristično. – KWiki (razgovor) 22:26, 2 juni 2018 (CEST)
Kod Slovenaca se isto može ćuti...!--AnToni(R) 22:39, 2 juni 2018 (CEST)

Novi pravopis – mobilna aplikacija[uredi izvor]

Izašla je aplikacija za iOS i Android, pa preuzmite :) (link) --Munja (razgovor) 12:53, 14 juni 2018 (CEST)

Možemo li dobiti link bez FB (za sve normalne insane koji nemaju ili su obrisali FB).--- CH3OHCl3Radodaj H2O 13:02, 14 juni 2018 (CEST)
Nije potreban Facebook Account da bi se pristupilo datoj stranici. A ne mora ni to, ukuca se Pravopis.ba na Google Play ili na App Storeu i to je to. 😉 —Munja (razgovor) 13:24, 14 juni 2018 (CEST)
Ma znam tako sam i doš'o do njega. Al' čisto za nas fejsbukomrsce.--- CH3OHCl3Radodaj H2O 13:26, 14 juni 2018 (CEST)

@KWiki, jedno pitanje, šta ako se neko ne slaže sa pravopisnim rješenjima koje dotični Halilović daje u ovom izdanju Pravopisa? Ima li kakva instanca za pritužbe? Šta stvarno ako čovjek na stotinu mjesta piše totalne nebuloze koje nemaju veze s mozgom? --- CH3OHCl3Radodaj H2O 13:17, 14 juni 2018 (CEST)

Ne sekiraj se: najavljeno je da će izaći još dva pravopisa (drugih autora) – jedan najesen, a drugi valjda dogodine. Bit će ih "i Hasi i Husi". – KWiki (razgovor) 13:37, 14 juni 2018 (CEST)
E dobro je onda. Valjda će se naći neko normalan i pametan napisati da se glagol vjerovati piše sa v a ne sa j, jer je to Senahidu izgleda nepoznanica (pa lik stavlja znak jednakosti između vjerovatno i vjerojatno).--- CH3OHCl3Radodaj H2O 13:40, 14 juni 2018 (CEST)
Al' šta onda? Moći ćeš izabrati po kojem ćeš pisati ili...? – Srdjan m (razgovor) 16:48, 14 juni 2018 (CEST)
Sad-zasad ja lično nemam pojma šta će biti. Pratim i pratit ću razvoj situacije. Kad budem raspolagao nečim konkretnim i dugoročnim, i vi ćete. Zato dosad nisam ništa ni radio na onim pomoćnim stranicama – želim neko dugoročno rješenje (a uz najavljene nove pravopise još ga ne može biti). Možda će opet trebati izvjesna doza čekanja i strpljenja, no šta je tu je. Što se tiče ovog novog Halilovićevog, postoje dvije struje, kao i u svemu: jedni ga podupiru (uglavnom zagovornici Deklaracije o zajedničkom jeziku), a drugi ga osporavaju (uglavnom probošnjački /što ne znači automatski da nisu i probosanski/ orijentisani lingvisti). Ja sam u procjepu: kao nekome ko živi od lektorisanja, olakšava mi posao jer je sad praktično sve ispravno (kad su u pitanju dubleti / tripleti) ;-); kao nekome ko je studirao bosanski ovo je vraćanje na 1960. i Maticin pravopis srpskohrvatskog (s tom razlikom da je sad u bosanskom ispravno čak i "kava", npr., što nikad nije bilo niti će biti, jer se to upotrebljava isključivo u hrvatskom, i uz još neke riječi koje je uključio / ubacio / izmislio, kako koju već, a za koje su male šanse da su ikad bile ili da će biti u široj upotrebi). Ako pitanje pravopisa predstavlja praktičan problem za svakodnevni rad ovdje, neka zajednica glasanjem odluči hoćemo li, dok ne bude dugoročnog rješenja, ostati na verziji iz 1996. ili preći na ovu "taze iz magaze". Pokušavam biti neutralan koliko mogu, ali ne znam koliko mogu to biti. :-) – KWiki (razgovor) 01:18, 15 juni 2018 (CEST)
Pravopis iz 2018. možda ima nekih ludih izraza (vjerojatno, bombonijera, kava, ...) Ima i dosta dubleta (lako, meko, vazduhoplovstvo...). Ipak predlažem da ne idemo unazad zbog preimenovanja država (svako prvo slovo početno je super, Armenija je već normalan naziv itd.), nego da uzmemo ono što valja iz Pravopisa, kao što smo radili i ranije (npr. Jerusalim nismo koristili, niti Mesopotamiju, niti hromozom čini mi se, a stoje u Pravopisu iz 1996.), da ne koristimo jasno nepravilne izraze. Iako nismo koristili navedene termine, svi su znali zašto. Dodato je varoš kao muški rod (Yahadziji bi se svidjelo). "Uredu" je ostavljeno, a "u pravu" je promijenjeno. Sve u svemu, nije toliko loše kako se priča. --Munja (razgovor) 02:06, 15 juni 2018 (CEST)
Lično nemam nekakvih problema s Halilovićevim novim pravopisom. Jest da je ubacio te neke dublete koji bi se mogli okarakterizirati kao "pretežno hrvatski" (poput ovog "vjerojatno" i "kava"), ali ima dosta korisnih dubleta i generalno drugih stvari koje imaju smisla. Nisam za unazadovanje na ovaj iz '96, ali nisam baš ni za selektivnu primjenu po principu "e, ovo mi se sviđa, to može; ovo ne, to ne može" (nisu ni meni bila naročito dobra neka rješenja iz '96, poput "h" u "lahko" ili "mehko" ili "hromosom" kojeg je Munja spomenuo, ali opet sam tako pisao jer nema smisla tražiti da se ne primjenjuje u potpunosti jer se meni nešto lično ne sviđa). Isto tako ne vjerujem da možemo odlučivati o načinu pisanja većinski, odnosno nekim glasanjem. To bi se svelo na prosto lične preferencije, a ne nešto konrektno (jer je doslovno nemoguće objektivno odlučiti koji bi bio "bolji" od tih predstojećih). Uglavnom, ako bude tih više, mislim da rješenje s en.wiki nije loše prema kojem prvobitni autor odlučuje kojim će pisati, a na SZR se stavi odgovarajući šablon za pravopis koji se koristi. Ja ću se dotada (a i vjerovatno nakon što izađu ti drugi) koristiti ovim iz 2018. – Srdjan m (razgovor) 10:30, 15 juni 2018 (CEST)
Mislim da uvođenje sinonima nije nikakav problem, štaviše, to je obogaćivanje jezika. Ni u kom se slučaju ne smijemo voditi logikom da se to nekome sviđa ili ne. Kako nismo svi filolozi, odnosno jezikoslovci, osim našeg KWikija, prepustio bih to stručnjacima da odlučuju šta je pravilno, a šta ne, piscima da obogaćuju rječnik, a mi da ga koristimo koliko možemo pravilno i po pravilima. Jezik je živa materija i mijenja se. Postoji i u drugim jezicima ista problematika, pa se od toga ne stvara problem. U njemačkom jeziku grupa književnika izbjegava novi pravopis (npr. Elfriede Jelinek), pa od toga niko ne pravi problem. Zbog kompleksnosti materije izbjegavao bi diskusije šta je tačno, a šta ne, kao i forsiranje neke varijante iz ličnih principa. I ja ne pišem onako kako govorim i kako sam naučio, nego se prilagođavam pravilima. A to da me neko ispravlja na stranicama za razgovor je druga tema, ako mi kad izleti neka varijacija koja se ne koristi često u bosanskom jeziku. Zato pustimo čovjeka da radi svoj posao i nadajmo se da radi onako kako najbolje zna! – AnToni(R) 11:15, 15 juni 2018 (CEST)
H u "lahko" i "mehko" etimološko je (usp. slovensko lahko, da ne idem do praslavenskog korijena); međutim, H je 1996. ubacivano u mnoge riječi gdje mu nema mjesta (ja se, npr., i dan-danas užasavam "hudovice", kojoj je korijen isti kao engleskom "widow" ili njemačkom "Witwe" /prvo je bilo vdova od tog korijena, pa se V vokaliziralo daljnjim razvojem jezika/, ili "halata"). Nadam se da je ovaj novi to popravio (kolega me zamolio da mu ga posudim bukvalno čim sam ga dobio u ruke; još je kod njega, tako da ga još nisam ni pogledao). Dubleti generalno nisu loša stvar nego bogatstvo jezika, pogotovo u primjerima kad je neku riječ neophodno ponoviti više puta u istoj rečenici ili pasusu, no ipak su u praksi neki zastupljeniji od drugih (što, opet, dovodi u priču regionalne razlike). A slažem se s prijedlogom i rješenjem s EN Wiki. Sloboda izbora postoji (pogotovo sada), pa neka se i primjenjuje. A za ovo glasanje: prije svega što tu piše stoji jedno "Ako", što je ključna riječ. :) Inače, problem s novim pravopisom leži u činjenici da ga je Halilović radio praktično na svoju ruku, s uskim krugom njegovih saradnika na fakultetu, isključivši sve druge relevantne bh. lingviste (nije ponudio saradnju nikome mimo tog svog kruga; da jest, sigurno bi mu neko od njih ukazao na neke promašaje), a pravopis bi se trebao raditi na institucionalnom nivou ili, eventualno, ovako kao sada, ali da dobije odobrenje i podršku od institucija relevantnih za pravopis i jezik općenito, kao što je to slučaj u većini država. No, sad imamo što imamo, a život ide dalje. – KWiki (razgovor) 17:04, 15 juni 2018 (CEST)
Nema ni "hudovice", a ni "halata" u pravopisnom rječniku (tako barem veli mobilna aplikacija). ;-) – Srdjan m (razgovor) 01:04, 16 juni 2018 (CEST)
Neće biti nikakvih glasanja, kao što neko spominje, ali će biti opet "preglasavanja" u smislu koju varijantu/inačicu (grrrrrrr) ćemo koristiti za naslove članaka. Naprimjer, ovo je idealna šansa ovima "personama" što premiještaju i što uživaju u premiještanju članaka da sad pokrenu veliku/ogromnu/golemu (grrr) kampanju za premještanje "iz pravilnog u pravilno", poput hljeba/kruha, mislim da je red da ove godine bude kruh iz prostog razloga jer je hljeb bio već dugo godina. A mogli bi razmisliti i na vraćanje stoljeća umjesto vijekova, npr. 20. stoljeće je bilo baš cool po novom pravopisu.--- CH3OHCl3Radodaj H2O 12:21, 18 juni 2018 (CEST)
Ne bi trebalo biti ni preglašavanja jer pravopis faktički onemogućava uniformnost pružanjem ovoliko dubleta (meni je lično žao zbog toga jer volim kad su stvari jednolične, ali s druge strane, možda je ovako i bolje, jer nećemo namećati subjektivno određenu "bolju" formu /osim u kategorijama, jer tehnički nije izdovljivo imati dvojne nazive, a da se članci ispravno kategoriziraju/). Dakle, autor bira koje će varijante koristiti u članku koji piše (to se odnosi i na naziv članka) i niko ih ne smije mijenjati / premještati bez valjanog razloga. Inače, jedini valjani razlog koji meni pada na pamet jest proširivanje malog članka u veći; u tom slučaju ima smisla da "novi" autor izabere šta želi. Naravno, jasno je da se sinonimi moraju navesti u uvodu te da se moraju napraviti preusmjerenja. Znači, niko ti ne smije mijenjati "dušik" u "azot", "kalaj" u "kositar" ili "vijek" u "stoljeće" itd. u postojećim člancima, ali vrijedi i obrnuto za buduće članke. Isto tako možeš proći kroz članke koje si pisao i izmijeniti određene oblike u slučaju da si neke želio koristiti, a prethodni ih pravopis nije dozvoljavao.
Što se nedavnih premještanja tiče, Munja i Šemso premjestili su "Ermeniju" na "Armeniju" jer prvog oblika više nema (nema ni "Jermenije"), a isto sam uradio s "Teksasom". Nisam 100% siguran, ali pored tih primjera i onog pisanja bivših država, mislim da nema puno stvari koje se moraju mijenjati. :-) – Srdjan m (razgovor) 13:42, 18 juni 2018 (CEST)
Naravno, isti smo što se tiče uniformnosti, upravo zbog toga me i ljuti mnogo toga iz novog prijedloga Pravopisa, ali pošto nisam od te struke, ne mogu se sukobljavati sa Pravopiscem, kako on odluči to je tako. :) --- CH3OHCl3Radodaj H2O 14:20, 18 juni 2018 (CEST)