Zgrada Zemaljskog vakufa

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu

Zgrada Zemaljskog vakufa (Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Vakufske direkcije) i Hadim Ali-pašinog vakufa nalazi se u općini Centar, u Sarajevu, Bosna i Hercegovina. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 11. do 17. sepembra 2007. godine, donijela je odluku da se zgrada proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović (predsjedavajuäi), Ljiljana Ševo i Tina Wik.

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Zgrade se nalazi na uglu između ulica Džemaludina Čauševića i Mis Irbine, u neposrednoj blizini zgrade Predsjedništva BiH i zgrade Kantona Sarajevo.

Historija[uredi | uredi izvor]

U pogledu samog naziva zgrade, postoje određene kontroverze. Prema članku objavljenom u Novom beharu iz 1933/34, izvršena je zamjena identiteta bosanskog sandžakbega Gazi Ali-paše sa Hadim Ali-pašom, koji je bio egipatski namjesnik, i umro je u Kairu 1560. godine. Po ovom izvoru, naziv Hadim Ali-paša je pogrešan. Pošto je naziv postao dio historije zgrade i dalje se koristi.

Gradnja zgrade Zemaljskog vakufa (Rijaseta IZ u BiH i Vakufske direkcije) i Hadim Ali-pašinog vakufa u Sarajevu, završena je 1910. godine. Svrstava se u arhitekturu bosanskog stila. Sastoji se od dva krila, rađena u dvije etape.

Jedno krilo je Hadim Ali-pašin vakuf, a drugo je Zemaljski vakuf. Projektant Hadim Ali-pašinog vakufa, je Josip Pospišil koji je bečkom stručnom časopisu Der Bautechniker 5. januara 1912. godine objavio tekst pod naslovom „O bosanskoj praksi“, i objavljen je 5. januara 1912. godine. Pospišil je tada objavio svoje nacrte i komentare vezane za projektovanje i gradnju Hadim Ali-pašinog vakufa.[2]

Arhitektura[uredi | uredi izvor]

Kraj austrougarskog perioda, u arhitekturi vezan je za pojavu bosanskog sloga, koji ima visoke dokumentarne, historijske, ali i umjetničke odlike. Objekat Zemaljskog vakufa (Rijaseta IZ u BiH i Vakufske direkcije) i Hadim Ali-pašin vakufa predstavljaju gotovo čisto ostvarenje ove arhitekture, sa vrlo malo primjesa drugih arhitektonskih izraza.

Sva tri bitna elementa modelacije Hadim Ali-pašinog vakufa - puni postament; slobodno vođeni volumen sprata koji je obavijen zidom koji je zatim oštro perforiran, prozorima, a potom kontrapunktiran lodžom u drvetu; snažni volumen krova koji na jednostavan način sve to pokriva, upućuju na zaključak da se ovdje radi o jednom čistom primjeru bosanskog sloga, zanemarujući izvjesne kompozicione nesuglasice prisutne na prizemnom krilu u ulici Džemaludina Čauševića.

Gradnjom krila zgrade Zemaljskog vakufa, današnjeg sjedišta Rijaseta IZ u BiH i Vakufske direkcije, ovaj jedinstveni istorijski ansambl je zaokružen. Jednostavan projekat koji, pored prizemlja, nudi tipičan bosanski sprat. Rezultat je građevina jedinstvene arhitektonske i kompozicione cjeline, iako se radi o dva fizički razdvojena objekta unutrašnjom zidnom plohom.

Opis[uredi | uredi izvor]

Objekat je spratnosti P+2 prema ulici Dž. Čauševića i P+3 prema unutrašnjem dvorištu. U pogledu organizacije prostora, prizemlje je rezervisano za javni, poslovni dio, tako da se u prizemlju Hadim Ali-pašinog vakufa nalazi apoteka, uprava apoteke i neki drugi poslovni prostori.

Nakon posljednje sanacije, zgrada je u vrlo dobrom stanju.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Alija Bejtić -Ulice i trgovi Sarajeva. Sarajevo: Muzej grada Sarajeva 1973. godine
  • Nedžad Kurto - Sarajevo 1492-1992, Oko, Sarajevo.
  • Vladislav Skarić - Sarajevo i njegova okolina od najstarijih vremena do austrougarske okupacije, Izabrana djela, knj. I, Veselin Masleša, Sarajevo, 1985.
  • Hamdija Kreševljaković – Gazi Ali-paša, a ne Hadim Ali-paša“, Novi behar str. 170 i 171, broj 11-14, Sarajevo 1933/34.
  • Borislav Spasojević -Arhitektura stambenih palata austrougarskog perioda u Sarajevu. Sarajevo: Svjetlost, 1988.
  • Ibrahim, Krzović (1987). Arhitektura Bosne i Hercegovine 1878-1918. Umjetnicka galerija, 1987. 

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Zgrad Rijaseta IZ u BiH". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2016. 
  2. ^ "Nedžad Kurto: ARHITEKTURA BIH- Razvoj bosanskog stila". Kulturno naslijeđe, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2017. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]