Begova džamija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Begova džamija

Gazi Husrev-begova džamija ili samo Begova džamija u Sarajevu je zbog svoje veličine i privlačnosti jedan od najznačajnijih spomenika sakralne islamske arhitekture na Balkanu. Izgrađena je 1530. Džamija je zadužbina Gazi Husrev-bega, vladara bosanskog Sandžaka. Projektovao ju je Ajem Esir Ali iz Tibrisa, jedan od najvećih istambulskih arhitekata, a gradili su je dubrovački majstori. Džamija je kvadratnog oblika, sa kupolom prečnika 13m i visinom od 26m. Na nju se nadovezuju manje kupole i polukupole. Interijer džamije zrači nesvakidašnjom umjetničkom atmosferom. Uz džamiju se nalazi šadrvan, čija voda služi za ritualno umivanje prije molitve. Današnji oblik s kupolom datira iz 1893. godine. Od 1530. je na istom mjestu stajao bunar. U sjeni džamije i stoljetnih lipa su dva turbeta, u kojima je 1541. ukopan Gazi Husrev-beg i njegov zatočenik i kasnije prijatelj, dalmatinac Murad-beg Tardić. Nedaleko od džamije je sahat-kula i medresa. U 16. vijeku kada je izgrađena, Begova džamija je predstavljala objekat od izuzetne važnosti za urbani razvoj Sarajeva i jedan je od najznačajnijih objekata iz bogate ostavštine Gazi Husrev-bega. To je prva džamija u svijetu koja je dobila električno osvjetljenje 1898. godine. [1]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Položaj[uredi | uredi izvor]

Položaj Begove džamije (slika sa: http://www.openstreetmap.org

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Izvor: Dnevni avaz, br. 4297, godina XII, nedjelja, 9.9.2007., Panorama, str. 14


Mosque.svg Nedovršeni članak Begova džamija, koji govori o džamijama, treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: