Filatelija u Hrvatskoj

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Filatelija u Hrvatskoj počinje raspadom Kraljevine Jugoslavije 1941. godine i osnivanjem NDH. Raspadom zajedničke države Jugoslavije hrvatska pošta 1991. godine izdaje marke sa natpisom Republika Hrvatska. Područje Rijeke (Fiume) je zbog informativnih razloga obuhvaćeno ovim člankom, pripada inače filatelistički Italiji.

Fiume[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Filatelija u Jugoslaviji

NDH 1941-1945[uredi | uredi izvor]

Prva hrvatska marka iz 1941.
Marka iz druge serije 1941.

Raspadom Kraljevine Jugoslavije 6. aprila 1941 i osnivanjem NDH 10.aprila već 12. aprila Hrvatska pošta izdaje, zapravo koristi seriju jugoslovenskih marki sa likom kralja Petra I i označava ih različitim žigovima. U prvoj seriji je žig NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA preko lika kralja, a riječ Jugoslavija je precrtana sa šest okomitih crta. Vrijednosti su još u dinarima i iznose od 50 para do 5,50 dinara. Ta se serija smatra prvim hrvatskim markama.

Na drugoj seriji, sa više vrijednosti je utisnut grb Hrvatske sa tekstom NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA. Vrijednosti su od 25 para do 30 dinara.

Sve do 7.jula 1941 koriste se jugoslovenske marke u dinarskim vrijednostima uvijek sa žigom NDH.

Tek u julu 1941 uvođenjem kune kao platežnog sredstva izlazi serija od 19 maraka sa motivima iz Hrvatske, kao i Bosne i Hercegovine i Zemuna. Tu su detalji iz Karlovca, Jajca, Varaždina, Velebita, Zagreba, Osijeka, Konjica, Dubrovnika, Banja Luke, Sarajeva, Hvara, Senja, Splita... Vrijednosti su od 25 banica do 100 kuna.

Dio serije sa motivima sa Velebita, Zagreba, Hvara 1941.

Nakon te serije Hrvatska pošta izdaje marke sa tematikom narodnih nošnji iz predjela Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine i Slovenije. Motivi poznatih ličnosti preovladavaju 1942. i 1943. godine (Katarina Zrinski, Fran Krsto Frankopan, Petar Zrinski, Ante Starčević, Matija Gubec, kao i likovi hrvatskih vojnika i legionara.

Hrvatski legija u Sevastopolu.1943

Filatelističke izložbe u Banjaluci 1942. godine i u Zagrebu 1943. godine su predstavljene posebnim izdanjima. 1943. godine izlazi velika serija sa likom poglavnika Ante Pavelića u 20 raznih marki. Tiraž se kreće od 250.000 do 23.000.000 komada. Marke su u raznim bojama i vrijednost im je od 25 banica do 100 kuna.

Poglavnik Ante Pavelić.1943

Od 1943. do 1945. godine na motivima je sve više ratnih scena, scena iz borbe, slika stražara na Drini, vojnim jedinicama kao i likom viteza Jure Francetića.

1. maja 1945. godine izlazi zadnja marka NDH sa likom seljaka za plugom povodom Dana rada. Karminsmeđe je boje i ima vrijednost od 3,50 kune.

Ukupno je u NDH izaslo 178 različitih marki od kojih neke postižu veliku cijenu i vrlo su tražene na zapadnom tržištu. Razlozi su mnogobrojni, a između ostalih i niska tiraža nekih izdanja od 7.500 komada ili 2.500 komada za pojedine blokove. Takode raznovrstnost nazubljenja i grešaka pri tisku su razlog da su marke NDH cijenjene u filatelističkim krugovima.

Postoje mnogobrojna krivotvorena izdanja koja su nakon rata izdavana iz raznih razloga. Osim idejnog rješenja nemaju nikakve filatelističke vrijednosti.

Službene marke[uredi | uredi izvor]

1942. godine Hrvatska pošta izdaje službene marke. Ukupno su izdata dva izdanja u jednoj seriji od 18 komada. Na obje marke je u sredini hrvatski grb i natpis NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA kao i vrijednost marke. Vrijednosti se kreću od 25 banica do 100 kuna. Tiraž od 100.000 do 9.000.000 komada. Koristile su se u službenoj pošti i neke od njih nisu nikada puštene u promet.

Porto marke[uredi | uredi izvor]

26.aprila 1941 koristeći jugoslovenske porto marke, Hrvatska pošta tiska žig sa grbom i tekstom NDH na vrijednosti od 50 para do 10 dinara. Vrijede do 15.februara 1943 godine i imaju tiraž od 66.400 do 1.372.200 komada. Relativno su vrijedne i zbog čestog krivotvorenja za bolje očuvane i vrijednije marke, potreban je atest jednog od specijaliziranih vještaka za područje Hrvatske

Doplatne marke[uredi | uredi izvor]

Ukupno je izdato sedam doplatnih marki u NDH. Prvo izdanje je povodom Dana Crvenog križa i izlazi 4.oktobra 1942 godine. Izlazi u bloku od 5 x 5 maraka sa vinjetom u sredini. Prikazuje medicinsku sestru u uniformi Crvenog križa. Tamnozelenomaslinaste je boje sa crvenim slovima i u vrijednosti od 1 kune. Ukupno je izdato 400.195 primjeraka i marka vrijedi od 4. do 10. oktobra 1942. godine. Kasnije izlaze marke sa natpisom Ratni doprinos i vrijednost im je od 1 do 20 kuna. Zadnje marke izlaze 1944. godine i to polovinom juna u tiražu skoro 30.000.000 primjeraka. prikazuju ruševine nakon bombardiranja i ranjenog ratnika.

Vojne marke[uredi | uredi izvor]

Postoje dvije poznate vojne marke Nezavisne države Hrvatske. Prva se izdaje 1945. godine i na njoj se nalazi državni grb i služi za pakete vojnicima na frontu. Marka je bez nominalne vrijednosti crno-crvene boje i u donjem dijelu su mjesta sa naznakom BR. i GRAMA gdje se na pošti unosi težina i broj pošiljke. Izdata je u 2.00.000 primjeraka i na njoj je natpis Bojno poštanska zamotna naljepnica. Druga marka je sa motivom Neretve kod Jablanice smeđe-žute boje i nosi natis Bojna pošta. Tiraž joj je 100.000 primjeraka. Izašla je u aprilu 1945. godine. Postoji također krivotvorena marka, na kojoj je dijagonalno otisnut crveni žig Feldpost, ali od njemačke vojne komande nije odobren, te se marke pojavljuju samo kao uzorak ili u godišnjim kolekcijama, koje su u toku rata ukradene, a marke prodavane kao originali. Marka nije nikad bila u opticaju te se smatra krivotvorinom.

Lokalne marke[uredi | uredi izvor]

Lokalne marke Nezavisne Države Hrvatske su jedne od rijetkih izdanja koja pobuđuju interesovanja svih filatelista. Riječ je o vrlo malim tiražima i nije poznato koliko zapravo sačuvanih primjeraka postoji. Zbog visoke vrijednosti, mnogobrojni su pokušaji krivotvorenja, te je oprez pri odabiru markica potreban. Najčešće se krivotvori žig, jer se marke bivše Kraljevine Jugoslavije u dobrom kvalitetu, vrlo lako nalaze.

Banja Luka 1941[uredi | uredi izvor]

21.aprila 1941 godine pošta u Banjoj Luci izdaje 2 marke bivše Jugoslavije sa žigom Slobodna bosanska Hrvatska. Riječ je o markama sa likom kralja Petra II u vrijednostima od 1 (u zelenoj boji) i 2 dinara (ljubičastakarmin boja). Izdanje je od nevjerovatnih 5.000 komada, i 1000 komada marke od 2 dinara. Marke vrijede sve do 30. aprila 1943.

Dalmacija 1944[uredi | uredi izvor]

Nakon kapitulacije Italije u Šibeniku se 15. marta 1944 godine na italijanske marke tiska žig sa vrijednostima u kunama. Vrijednost na svih pet maraka je 3.50 kuna, a izdanje je od 4.700 do 24.200 primjeraka. Postoje krivotvorene italijanske marke, te zbog visoke vrijednosti potreban je atest vještaka za ispravnost utisnutog žiga.

Krivotvorene marke NDH 1941 do danas[uredi | uredi izvor]

Krivotvorena marka Nezavisne Države Hrvatske vjerovatno iz 90-tih godina prošlog vijeka.

Krivotvorene marke pojavljuju se 1952. godine sa motivom Starog mosta u Mostaru. Marka ima vrijednost 500 kuna i u zelenoj i ljubičastoj je boji. Proizvod je privatne prirode i nema nikakvu filatelističku vrijednost i u gotovo svim boljim katalozima je upozorenja da se ne radi o poštanskoj marki NDH.

Izdanja iz 1951. godine sa motivima Zagreba, Splita, Širokog Brijega, Sarajeva, Hrvatskog vijeća i nepoznate djevojke su tzv.privatne dobrotvorne marke. Otiskana vrijednost je od 1 do 30 kuna, i izdavač je "Izbjeglička vlada Nezavisne Države Hrvatske" iz Montevidea u Urugvaju. Osim tekstova, NDH, datuma 10.4.1941, i stihova..."Moj je narod post'o roblje, moja zemlja samo groblje", marke imaju propagadnu ulogu i služile su za sakupljanje pomoći izbjeglicama u Urugvaju. Postoje još mnogobrojna izdanja koja uglavnom se nalaze u Južnoj Americi u privatnim zbirkama, ali se ne klasificiraju u katalozima.

Interesatna krivotvorina su trokutaste marke sa natpisom N.D.Hrvatska sa motivima flore i faune. Grafički slabog kvaliteta, kao i niskokvalitetnog papira. Motivi su vrlo slični markama iz Poljske ptice i cvijeće iz 70-tih godina, sa gotovo identičnim motivima i bojama, pa se može smatrati proizvodom iste agencije ili ukradenim šablonima za tisak. Također se pojavljuju marke sa natpisom Hrvatski oslobodilački pokret, kao i razne kombinacije sa imenima emigrantskih hrvatskih udruženja u Španiji i Južnoj Americi.

90-tih se godina pojavljuju loše tiskane marke sa raznim natpisima ("Privremena vlada Hrvatske", "Izbjeglička vlada Hrvatske", za koje se smatra da su privatna izdanja iz Hrvatske na štetu filatelije te nemaju nikakvu ulogu u razvoju filatelije u Hrvatskoj.

Njemačka okupacija Zadra 1943-1945[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Njemačke marke za ratište1941-1945[uredi | uredi izvor]

Vukovar[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Zagreb[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Republika Hrvatska 1991 do danas[uredi | uredi izvor]

Prve poštanska marka Republike Hrvatske 1991.
Grb Hrvatske 1992.

9.septembra 1991. godine izlazi prva hrvatska marka u Republici Hrvatskoj. Na njoj se nalazi avion u čijoj je pozadini Zagrebačka katedrala i grad Dubrovnik. Marka ima vrijednost od 1 jugoslovenskog dinara i svijetlo plave je boje. Postoje dvije varijante sa raznim nazubčenjem, kao i nekoliko varijanti sa greškom u tisku. Izdanje je ukupno oko 8.000.000 komada. Grb Hrvatske u gornjem uglu je crven, a posebno je tražena marka sa grbom u crnoj boji.

Uvodenjem hrvatskog dinara 1992. godine sve nove marke imaju vrijednost u HRD. Motivi su osobe iz Hrvatske prošlosti ban Josip Jelačić, Stjepan Radić, Ante Starčević, kralj Tomislav, ali i gradovi pogođeni ratom (Knin, Dubrovnik, Vukovar, Šibenik).

Kralj Tomislav 1992.

Vremenom se teme mijenjaju i prilagodavaju filatelističkim krugovima Evrope, te su izdanja Olimpijada, otkriće Amerike, Božić, umjetnost, flora i fauna sve češči na hrvatskim markicama.

Domaće rase pasa 1995.

Zajednička izdanja[uredi | uredi izvor]

Doplatne marke[uredi | uredi izvor]

Doplatne marke u Hrvatskoj zadivljuju svojom ljepotom i trudom da se prikaze raznolikost hrvatske kulture. U drugim se zemljama doplatnim markama ne posvećuje velika pažnja, obično im je upotreba ograničena na nekoliko sedmica i manje, ali prvih nekoliko doplatnih maraka, kao i kasnije povodom Olimpijade zadužuju svaku pohvalu.

Za hrvatskog radišu, Prva hrvatska doplatna marka 1991.
<Nacionalni olimpijski komitet, slika Ivana Lackovića Croate1994.

1.aprila 1991. godine izlazi marka hrvatskog radiše sa motivom zagrebačke katedrale sa vrijenošču od 1,20 dinara. Vrijedi od 2.aprila do 30.aprila 1991. godine. Izdata je u četiri razna nazubljenja i uvijek sa po strani dodatnim poljem sa hrvatskim grbom. Na tom primjeru kao i drugoj dodatnoj marki, može se shvatiti važnost doplatnih maraka, koje osim namicanja dodatnih sredstava u ograničenom periodu, ima za cilj propagadni učinak pogotovo pri stvaranju nove države.

16.maja 1991 izlazi druga doplatna marka povodom 700-te godisnjice svetišta Majke Božje na Trsatu, takode postrani sa hrvatskim grbom. Vrijedila je 14 dana i izdata u tiražu od oko 8.500.000 primjeraka.

700 godina svetišta Majke Božje na Trsatu 1991.

2.novembra 1944 godine izlazi, povodom nacionalnog komiteteta Hrvatske, 18 dodatnih maraka od kojih su dvije sa slikama naivnog hrvatskog slikara Ivana Lackovića Croate. Pored te dvije marke još su izdate serije 2x8 maraka sa sportovima na olimpijadi u kojima Hrvatska ima zapažene sportaše. Vrijedile su od 2. do 15. novembra 1994. godine. Vrijednost im je 50 lipa.

16.oktobra 1995 godine izlaze doplatne marke povodom stogodišnjice Hrvatskog narodnog pozorišta. Interesantne su da predstavljaju jednu sliku, koja razdvajanjem markica ne gubi na preglednosti i kvalitetu. Vrijednost pojedinačne marke je 65 lipa i vrijedile su 14 dana.

Osim tih tema, Hrvatska pošta izdaje klasične doplatne marke povodom dana crvenog križa, borbe protiv zloupotrebe droge, borbe protiv tuberkuloze.

100 godina HNK 1995.

1997. godine Hrvatska pošta ukida doplatne marke i sve doplatne marke nakon tog dana smatraju se nevažećim ili su dio privatnih izdanja.

Lokalne marke[uredi | uredi izvor]

Lokalne marke Republike Hrvatske odnose se na period 1993-1997. Dijelovi koji su uslijed ratnog djelovanja bili pod kontrolom tzv. Srpske Krajine i praktički nisu bili pod upravom Republike Hrvatske osnivaju Poštu Republike Srpske Krajine 1993. godine. Republike Srpska Krajina bila je geografski podijeljena na dva dijela :

Marke su uglavnom tiskane u Beogradu, a u početku su korištene marke bivše države sa utisnutim žigom sa novom vrijednošču. Sve marke koje su izdate u zapadnom dijelu nose oznaku u zaglavlju K (Knin), dok marke istočnog dijela nose oznaku V (Vukovar)

Republika Srpska Krajina 1993-1995[uredi | uredi izvor]

Republika Srpska Krajina izdaje svoje prve poštanske marke 24.marta 1993 godine. Radi se o seriji od 5 maraka sa vrijednošču od 200, 500, 1000 i 2000 dinara. Marke su razne boje i na njima su motivi Kopačkog rita, manastira Krka, tvrđave u Kninu, manastira u Vukovaru i grba Republike Srpske krajine. Grafičko rješenje odgovara markama koje se tiskaju u ostatku Jugoslavije u Beogradu. Marke vrijede do 1. novembra 1993. godine.

Nakon prvog, propagandnog izdanja, na markama Jugoslavije tiska se žig sa vrijednošču u dinarima. (ova je serija predvidena samo sa žigom K). Postoje razni žigovi, kao i razne krivotvorene marke sa žigom koji ne odgovara originalu. Zbog relativno visoke vrijednosti, potreban je oprez pri klasificiranju maraka.

U slijedećim serijama naizmjenično se ponavljaju motivi gradova i grba Srpske krajine, te sa hiperinflacijom, koja uslijed upotrebe jugoslovenskog dinara, utiče na brze promjenu vrijednosti otiskanu na markama, srpska pošta uvodi marke sa slovima, i to A za standardna pisma i R za preporučene pošiljke.

1994. godine uvodi se dinar = 1.000.000.000 starih dinara, ali se paralelno uvodi novi dinar (ND) koji je direktno vezan za njemačku marku (DEM), te se korelacija izmedu ta dva dinara dnevno određuje.

1994. godine izlazi jedina filatelistički interesantna serija (Biljke penjačice) u obimu od četiri marke u vrijednostima 0.30, 0.40, 0.60 i 0.70 ND. Tiskane su u formatu 3x3 sa u sredini ukrasnim poljem (vinjetom).

U augustu 1995. godine akcijom Hrvatske vojske Oluja prestaje postojanje Srpske Krajine. Ukupno su izdate 42 poštanske marke, koje su danas interesantne jer se na tržištu nalaze koverte sa mješovitom frankiranjem (jugoslovenske i marke srpske Krajine) koje dostižu izuzetno visoke vrijenosti na filatelističkim sajmovima i aukcijama.

Srijemsko-Baranjska oblast 1995-1997[uredi | uredi izvor]

Dok je zapadni dio srpske Krajine u augustu 1995. godine ponovo priključen Hrvatskoj, dijelovi istočne srpske Krajine ostaju do 1997. godine pod upravom Ujedinjenih nacija i oblast se naziva Srijemsko-Baranjska oblast (srpski: Sremsko-Baranjska oblast)

Priče i legende: Marko ore drumove i U cara Trojana kozje uši, Marke Srijemsko-Baranjske oblasti iz 1997.

Grafički marke ostaju u istom stilu, a za spomenuti je seriju od dvije marke pod nazivom Zaštićene životinje iz 1995. godine u vrijednosti 0.80 dinara. Kasnije se pojavljuju likovi iz istorije: Nikola Tesla, Milena Einstein-Marić, Milica Stojadinović, Milutin Milanković, Jasna Šekarić itd.

1997. godine serija domaćih životinja od četiri marke i izdanje Evropa: Priče i legende, te blok izdanje predviđeno za međunarodnu filatelističku izložbu u San Francisku Pacific 1997. godine (nije izdato), predstavljaju zadnje marke Srijemsko-Baranjske oblasti. Na zadnjim dvijema serijama (bajke i blok u vrijednosti 10 ND) pojavljuje se prvi put natpis Sremsko-Baranjska oblast.

19.maja 1997 prestaje postojati Srijemsko-Baranjske oblast u kojoj je ukupno izdato 40 raznih maraka.

Ukupno u Srpskoj je Krajini izdato 82 marke i jedan blok koji se s vremena na vrijeme pojavljuje na tržištu. Vrijednost mu se osporava, jer nije bio u upotrebi, ali se smatra jednim od ljepših izdanja tog vremena.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: