Prehrambeni aditivi

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Aditivi – u proizvodnji hrane – su materije koje se dodaju u proizvode u cilju poboljšanja nekih njihovih svojstava. Radi lakše identifikacije uvedeno je njihovo označavanje odgovarajućim brojem u E-sistemu obilježžavanja aditiva, pod kontrolom od EC - Europske komisije (European Commission), kojeg je prihvatila većina zemalja.

Prehrambenim aditivima se smatraju tvari tačno poznatog hemijskog sastava,koje se ne konzumiraju kao hrana i nisu tipski sastojci koji, tokom metabolizma, oslobađaju energiju. Većina aditiva ima nehranljiva svojstva.[1][2][3]

Ako aditiv ima oznaku E-broja to podrazumijeva da je prošao odredjeno procesuiranje provjere zdravstvene ispravnosti. Međutim, bez obzira na provjeru i označavanje, veliki broj aditiva je štetan po ljudsko zdravlje ako se uzima u količinama većim od onih koje su medicinski dnevno dozvoljene (ADI).

Aditivi su dodatne tvari ima u prehrambenoj industriji, a neki aditivi se upotrebljavaju i u farmaceutskoj industriji. Aditivi se dodaju hrani u tehnološkom procesu proizvodnje, tokom pripreme, obrade, prerade, oblikovanja, pakovanja, transporta i čuvanja.

To su supstance koje postaju i ostaju sastojak prehrambenih proizvoda (za razliku od pomoćnih sredstava i enzimskih preparata koji dolaze u kontakt sa prehrambenim proizvodom, ali ne postaju njegov sastojak), zbog čega su, sa zdravstvenog aspekta, značajnije.

Kategorizacija aditiva[uredi | uredi izvor]

Prema hemijskom sastavu, prehrambeni aditivi obuhvataju slijedeće kategorije:

100-199

Boje

100-109 – Žuta
110-119 – Narandžasta
120-129 – Crvena
130-139 – Plava i ljubičasta
140-149 – Zelena
150-159 – Smeđa i crna
160-199 – Ostale

200-299

Konservansi

200-209Sorbati
210-219Benzoati
220-229Sulfiti
230-239Fenoli; formijati
240-259Nitrati
260-269Acetati
270-279Laktati
280-289Propionati
290-299 – Ostali

300-399

Antioksidansi regulatori kiselosti

300-309Askorbati (vitamin C)
310-319Galati
320-329Laktati
330-339Citrati i tartrati
340-349Fosfati
350-359Malati
360-369Sukcinati i fumarati
370-399 – Ostali

400-499

Zgušnjivači, stabilizatori i emulgatori

400-409Alginati
410-419Prirodne gume
420-429 – Ostali prirodni agensi
430-439 – Komponente polioksitirena
440-449Prirodni emulgnti
450-459Fosfati
460-469 – Komponente celuloze
470-489Masne kiseline
490-499 – Ostali

500-599

Regulatori kiselosti i pH

500-509Kiseli minerali i baze
510-519hlorati i sulfati
520-529Sulfati i hidrokid
530-549Metalni alkali
550-559Silikati
570-579Esterati i glukonati
580-599 – Ostali

600-699

Pojačivači okusa

620-629Glutamati
630-639Inozinati
640-649 – Osatali

900-999

Razni

900-909Voskovi
910-919Premazni agensi
920-929Pakiranti
930-949Gasno pakovanje
950-969 - zaslađivači
990-999Sapuni i sapunice

1100-1599

Ostale hemikalije

Ova klasifikacija ne obuhvata nove proizvode

Napomena: Neki od primjera dati nisu ekskluzivno za jednu kategoriju, tako da se mogu koristiti za različite namjene.

Aditivi u namirnicama, razvrstani su na sljedeće kategorije:

1) boje;
2) konzervansi;
3) antioksidansi;
4) kiseline;
5) regulatori kiselosti;
6) zgušnjivači;
7) stabilizatori;
8) emulgatori;
9) emulgirajuće soli;
10) sredstva za želiranje;
11) humektanti;
12) sredstva za dizanje tijesta;
13) učvršćivači;
14) sredstva protiv zgrudvavanja;
15) pojačivači aroma;
16) sredstva protiv stvaranja pjene;
17) sredstva za glaziranje;
18) sredstva za tretiranje brašna;
19) propelenti;
20) zaslađivači;
21) sredstva za povećanje zapremine;
22) modificirani skrobovi.

Opasni aditivi[uredi | uredi izvor]

E102, E104, E110, E120, E122, E123, E124, E125, E126, E127, E128, E129, E131, E132, E133, E142, E150, E151,E153, E154; E171, E173, E210, E220, E221, E223, E224, E232, E249, E250, E284, E285, E310, E311, E312, E320, E321. E308, E407, E472, E473, E512, E553, E620, E621, E622, E626, E942, E950, E951, E952, E954, E1440

Zabranjeni aditivi[uredi | uredi izvor]

E103, 105, 111, 121, 125, 126, 130

Sumnljivi dodaci[uredi | uredi izvor]

E125, 141, 150, 153, 171, 172, 173, 180, 240, 241, 477.

Dodaci koji su štetni po zdravlje[uredi | uredi izvor]

  • Problemi s crijevima: E220, 221, 232, 224
  • Problemi s probavom: E338, 339, 340, 341, 45O, 461, 463,465, 466, u pakovanom sladoledu E407
  • Kožne bolesti: E230,231,232,233
  • Destrukcija vitamina B12: E220
  • Povećanje holesterola: E320,321
  • Nadražljivci živac: E311, 312

Kancerogeni dodaci[uredi | uredi izvor]

  • E131, 142, 210, 211, 213, 214, 215, 216, 217, 239Paznja: E123 je vrlo otrovan te je zabranjen u SAD.
  • Posebna pažnja se preporučuje za proizvode:

E123 i E110 u gumenim bonbonima, čokoladnim bonbonima, posebno marke TREETS, SMARTIES, HARIBO – gumeni bonboni, puding sa šlagom u plastičnim čašama, zaleđena riba marke IGLO, mlijeko za kuhanje Creme-Fraiche, topljeni sirevi za mazanje, puding od vanile, E102 i E110, u gotovim umacima raznih vrsta.

Konzervansi koji su označeni od E200 do E290, mogu uzrokovati manje zdravstvene probleme, odnosno negative posljedice konzumiranja
  • E210 - astma, nervne poteškoće , hiperaktivnost djece;
  • E211 - astma;
  • E216 - alergije;
  • E218 - kozne alergije;
  • E220 - astma, uništava vitamin Bl;
  • E235 - mučnina, povraćanje, proliv, iritacije kože, anoreksija;
  • E249 - potencialni kancerogen, poremećaj prijenosa kisika, glavobolje, pad koncentracije, poteskoće sa disanjem;
  • E250 - potencialni kancerogen, u želucu stvara nitrozamine, hiperaktivnost djece;
  • E251 - u organizmu se pretvara u nitrite;
  • E252 - hiperaktivnost, potencialni kancerogen, slabokrvnost, oštećenja bubrega, u nekim zemljama je zabranjen;
  • E261 - preporučuje se izbegavanje osobama oštećenih bubrega;
  • E264 - mučnina, povraćanje;
  • E280 - izaziva migrene;
  • E281 - izaziva migrene;
  • E290 - povećava djelovanje alkohola.
  • Preporučuje se oprez za antioksidanse koji reguliraju kiselost, pod oznakama od E296 do E385.
Oksidativni procesi i promjene pH vrijednosti ubrzavaju razgradnju hrane,
zbog čega proizvođači dodaju prikladne hemijske stvari među kojima su posebno nezdrave slijedeće:
  • E302 - uzročnik stvaranje bubrežnih kamenaca;
  • E310 - iritant želuca i kože;
  • E319 - izazivač mučnine, povracanja, delirijuma ( smrtna doza je 5g).
  • E320 - izaziva alergije, hiperaktivnost, ima kancerogeno i estrogeno djejstvo;
  • E325 - preporučeno izbegavanje za djecu sa intolernacijom laktoze;
  • E339 - remeti ravnotežu izmedju kalcija i fosfora;
  • E363 - zabranjen u nekim zemljama;
  • E370 - zabranjen u nekom zemljama;
  • E375 - oštećuje jetru, podiže razinu mokraćne kiseline, izaziva gastritis;
  • E380 - oštećuje jetru i trbušne sluznice;
  • E385 - zabranjen u nekim zemljama;
Među stabilizatorima, dodacima za zgušnjavanje i emulgatorima označenim od E400 do E495,
kojima daju primejreno stabilnu strukturu i gustoću namirnica, također ima i onih koji su zdravstveno stetni:
  • E407 - u vezi s etilen-oksidom stvara etilenklorohidrin, koji je snažan kancerogen, uzukuje čireve;
  • E412 - mučnina, nadimanje i grčevi, snižava holesterol;
  • E413 - mogući kontaktni alergen;
  • E414 - nadražljivac sluznice, alergen
  • E416 - mogući alergen;
  • E420 - oštećenja zeluca, nije dozvoljen za djecju prehranu;
  • E421 - proliv, mučnina, povraćanje, ozljede bubrega;
  • E432 - zabranjen u nekim zemljama;
  • E450 - remeti odnos između kalcija i fosfora;
  • E461 - nadimanje, opstrukcija tankog crijeva;
  • E463 - zabranjen u nekim zemljama.
Sredstva protiv zgrušavanja su pod oznakama od E500 do E585. Oprez je potreban kod slijedećih
  • E503 - nadražljivac sluznica;
  • E508 - pokrece ulcerozna stanja zeludca.
  • E510 - preporučuje se izbegavanje osobama s bolesnim bubrezima i jetrom;
  • E513 - zabranjen u nekim zemljama;
  • E514 - remeti vodeni balans organizma;
  • E553 - povezan s rakom želuca;
  • E554 - teškoće sa placentom u trudnoći, Alzheimejreva bolest.
Pored atraktivne obojanosti, kod namirnica su bitni i privlačan miris i okus.

Za postizanje traženog mirisa i okusa su aditivi od E620 do E640, tj. umjetne arome:

  • E620 - preporučuje se izbegavanje za djecu;
  • E621 - glavobolja, zeđ, vrtoglavica, trbušni grčevi, proliv, smetnje u ritmici otkucaja srca (aritmija), zabranjen za dječju ishranu;
  • E622 - mučnina, povraćanje, proliv;
  • E626 - može uzrokovati protin;
  • E627 - može uzrokovati protin, zabranjen za diecju ishranu;
  • E629 - može uzrokovati protin;
  • E631 - može uzrokovati protin;
  • E633 - može uzorkovati protin;
  • E635 - može pokrenuti promjene na koži, zabranjen u mnogim zemljama.
Ovisnost potrošača o zaslađivačima blješatvilo slatkiša, postiže se upotrebom slatkih tvari i glazura pod oznakama od E900 do E1520
  • E905 - moguća veza s rakom probavnih organa;
  • E907 - zabranjen u nekim zemljama;
  • E924 - mučnina, povraćanje, proliv;
  • E925 - kancerogen, unistava biološku vrijednost hrane;
  • E927 - zabranjen u nekim zemljama;
  • E950 - svrstan međuu najopasnije aditive, kancerogen za pokusne životinje, smetnje u funkciji štitnjače;
  • E951 (aspartam) - mnogobrojni izuzetno opasni ucinci, alergije, migrene, vrtoglavica, smetnje vida, sluha i okusa, smetnje pamcenja, depresije, smetnje ponasanja, uzrocnik nekih degenerativnih bolesti (multipla skleroza, parkinsonova bolest), hormonske smetnje;
  • E952 - migrene, potencialno kancerogen, zabranjen u SAD i Engleskoj;
  • E954 - kancerogen za pokusne životinje;
  • E967 - pokrćce stvaranje bubrežnih kamenaca, diuretik, smetnje u ponašanju pokusnih životinja;
  • E1505 - u metabolizmu se pretvara u etanol;
  • E1520 - vezan s fatalnim infarktniim stanjima (intravenozno), smetnje u živcanom sistemu, dermatitis.

Dodaci koji nisu štetni[uredi | uredi izvor]

  • E100, E102, El03, E104, E105, E110, E111, E120, E121, E130, E132, E140, E151, E152, E160, E161, E162, E170, E174, E175, E180,
  • E200, E201, E202, E203, E236, E237, E238, E260, E261, E263, E270, E280, E281, E282, E290,
  • E300, E301, E303, E305, E306, E307, E308, E309, E322, E325, E326, E327, E331, E332, E333, E334, E335, E336, E337, E382,
  • E400, E401, E402, E403, E404, E405, E406, E408, E410, E411, E413, E414, E420, E421, E422, E440, E471, E472, E473, E474, E475, E480.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.
  2. ^ Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3.
  3. ^ Sofradžija A., Berberović Lj., Hadžiselimović R. (2003): Biologija za 2. razred opće gimnazije: 39-41. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-581-0.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]