Ovo je bio istaknuti članak mjeseca.

Škoda Auto

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Škoda Auto
Izvorno imeLaurin & Klement
Vrstaprivatna kompanija
Industrijaautomobilska industrija
Osnivač(i)Václav Laurin i Václav Klement
SjedišteMladá Boleslav, Češka
Ključne osobeWinfried Vahland (šef odbora direktora)
[Christian Klingler] (šef supervizorskog odbora)
ProdukcijaPovećanje 1,04 miliona jedinica (2014)[1]
PrihodPovećanje CZK 299,18 milijardi (2014)[2]
(USD 12.37 milijardi)
Operativni prihodPovećanje CZK 21,598 milijardi (2014)[2]
(USD 892 miliona)
Neto dobitPovećanje CZK 18,421 milijarda (2014)[2]
(USD 761 milion)
Zaposlenipreko 25.889 (2015.)
Veb-sajtskoda-auto.com

Škoda Auto, poznatija kao Škoda, češki je proizvođač automobila. Osnovana je 1895. godine kao Laurin & Klement. Nalazi se u gradu Mladá Boleslav, Češka Republika.

Proizvođača automobila je preuzela kompanija Škodovy závody 1925. godine.[3] Kompanija je postala dijelom Volkswagen grupacije 2000. godine.[4] Sprva, kompanija je osmišljena da vrši ulogu ulaznog brenda VW grupe. Vremenom, ipak, brend Škoda je napredovao na tržištu, s većinom modela koji se preklapaju s Volkswagen modelima prema cijeni i mogućnostima, a s premašivanjem prostora navedenih.[5] Ukupan broj prodatih automobila prešao je milion u 2014. godini i rastao je godišnje u prosjeku 12,7%.[1]

Paviljon Škode na Autostadtu, Wolfsburg.

Historija[uredi | uredi izvor]

Škoda je osnovana kao fabrika za proizvodnju oružja 1859. godine. Škoda Auto (i njene prethodnice) jedna je od pet najstarijih kompanija koje proizvode automobile i ima neprekidnu historiju s Daimlerom, Opelom, Peugeotom i Tatrom.[6]

Laurin & Klement[uredi | uredi izvor]

Osnivači Václav Klement (lijevo) i Václav Laurin (1895.)
Laurin & Klement Tip A (1905.)

Temelji onoga što je danas Škoda Auto počinju od ranih 1890tih kada je, kao i ostali davno uspostavljeni proizvođači automobila, kompanija počela proizvoditi bicikle. Fabrike Škode su osnovane 1869. godine.[7] Godine 1894, 26-godišnji Václav Klement, koji je bio prodavač knjiga u Mladoj Boleslavi, Kraljevina Bohemija (današnja Češka Republika, tada dio Austro-Ugarske), nije bio u mogućnosti dobiti rezervne dijelove za popravak svog njemačkog bicikla.

Klement je vratio svoj bicikl proizvođačima, Seidelu i Naumannu, s pismom na češkom jeziku tražeći od njih da se pobrinu za popravak, da bi samo dobio odgovor na njemačkom jeziku: "Ako želite odgovor na Vaš zahtjev, trebate probati pisati na jeziku koji razumijemo". Nezadovoljan odgovorom i shvativši poslovni potencijal, Klement, bez obzira na to što nije imao tehničkog iskustva, odlučio je otvoriti radnju za popravak bicikala, koju su on i Václav Laurin otvorili 1895. godine u Mladoj Boleslavi. Prije ulaska u partnerstvo s Klementom, Laurin je već bio poznat proizvođač bicikala u obližnjem gradu Turnovu.

Godine 1898, nakon preseljenja u novoizgrađenu fabriku, par je kupio Werner "Motociklet".[nb 1] Laurin & Klementov prvi motociklet, kojeg je pogonio motor smješten na upravljaču na prednjim točkovima, pokazao se opasnim i nepouzdanim—rani incident na njemu koštao je Laurina prednji zub. Da bi dizajnirali sigurniju mašinu sa svojom strukturom oko motora, par je tražio od njemačkog specijaliste Roberta Boscha savjet oko različitih elektromagnetnih sistema. Novi motocikl je napravljen 1899. godine.

Godine 1900, s radnom snagom od 32 čovjeka, lokalna proizvodnja je počela i 150 mašina je poslato u London za firmu Hewtson. Nedugo zatim, štampa ih je opisala kao kreatore prvog motocikla.[8] Prvi model, Voiturette A, bio je uspjeh i kompanija je uspostavljena unutar Austro-Ugarske, kao i međunarodno. Do 1905. godine kompanija je proizvodila automobile, što ih je učinilo drugim najstarijim automobilskim proizvođačem u Češkim zemljama nakon Tatre.

Škoda[uredi | uredi izvor]

Portrait
Inženjer i industrijalist Emil Škoda
Car logo detail
Logo Škode u 1930tim

Poslije Prvog svjetskog rata, kompanija Laurin & Klement počela je proizvoditi kamione, ali 1924. godine, nakon ulaska u probleme i požara u njihovim prostorijama, kompanija je tražila novog partnera.

U međuvremenu, "Akciová společnost, dříve Škodovy závody" (d.o.o, prethodno Škodovy závody), proizvođač oružja i ostale opreme koji je postao jedan od najvećih industrijskih preduzeća u Evropi i najveći u Čehoslovačkoj, počeo je proizvoditi automobile u partnerstvu sa Hispano-Suiza. Škoda je tražila da poveća svoje proizvodne pogone te je kupila preduzeće Laurin & Klement 1925. godine. Veći dio kasnije proizvodnje potpao je pod ime Škoda.

Montažna linija je korištena za proizvodnju od 1930te naovamo. U istoj godini desila se formalna promjena fabrike za proizvodnju automobila u novu kompaniju, Akciová společnost pro automobilový průmysl ili skraćeno ASAP. ASAP je ostala potpuno u vlasništvu Škode i nastavila je prodavati automobile pod markom Škoda. Osim fabrike u Mladoj Boleslavi, sastojala se od predstavništva firme, prodajnih i uslužnih ureda, kao i centralne radionice u Pragu. U to vrijeme, fabrika automobila u Mladoj Boleslavi pokrivala je površinu od 215.000 m2 i zapošljavala 3.750 radnika i 500 službenika.

Nakon pada izazvanog ekonomskom krizom, Škoda je predstavila novu liniju automobila u 1930tim koja je značajno odudarala od prethodnih proizvoda. Novi dizajn šasije s okosnicom i čitava nezavisna suspenzija razvijene su pod vodstvom glavnog inženjera Vladimíra Matouša i modelirane na jednom od strane Hansa Ledwinke u Tatri. Prvobitno korištena na modelu Škoda 420 Standard u 1933, težila je rješenju nedovoljne uvojne ukočenosti ljestvičastog nosača.[9]

Novi dizajn šasije postao je osnova za modele Popular (845-1.089 cc), Rapid (1165–1766 cc), Favorit (1802–2091 cc) i Superb (2.5–4 l).[9] Dok je 1933. godine Škoda imala 14% udjela na čehoslovačkom tržištu automobila i zauzimala treće mjesto iza Prage i Tatre, nova linija ju je učinila liderom na tržištu do 1936, sa 39% udjela u 1938. godini.[9]

Drugi svjetski rat[uredi | uredi izvor]

Tokom okupacije Čehoslovačke u Drugom svjetskom ratu, Škoda je bila pretvorena u dio firme Reichswerke Hermann Göring služeći za njemačke ratne ciljeve proizvodnje komponenti za vojna terenska vozila, vojne avione, ostale komponente oružja i čahure. Proizvodnja vozila je smanjena sa 7.052 modela 1939. godine na 683 modela 1944. godine, od kojih je samo 35 bilo putničkih vozila. Ukupno 316 kamiona proizvedeno je između januara i maja 1945. godine.[10] Zračne snage Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država bombardovale su Škodu više puta između 1940. i 1945. godine. Završni masivni zračni udar desio se 25. aprila 1945. i rezultirao je gotovo potpunom uništenju Škode s približno 1.000 mrtvih i povrijeđenih.[11]

Poslije Drugog svjetskog rata[uredi | uredi izvor]

Škoda 1101 Tudor Roadster (1949)
Škoda Octavia Super (1960)

Kada je do jula 1945 fabrika iz Mlade Boleslave bila rekonstruisana, počela je proizvodnja Škodinog prvog poslijeratnog automobila, serije 1101. To je bila esencijalno nadopunjena verzija Škode Popular prije Drugog svjetskog rata. U jesen 1945, Škoda (zajedno s ostalim većim proizvođačima) postala je dio komunističke planske ekonomije, koja je značila da će biti odvojena od matične kompanije, Škoda Works. Bez obzira na postojanje loših političkih uvjeta i gubitak kontakta s tehničkim razvojem u nekomunističkim državama, Škoda je održala dobru reputaciju sve do 1960tih, praveći modele kao što su Škoda 440 Spartak, 445 Octavia, Felicia i Škoda 1000 MB.

Škoda MB 1000 (1966)

Krajem 1959, Škoda Felicia, kompaktni četverocilindrični kabriolet-kupe, dobavljen je u Sjedinjene Američke Države za modelsku godinu 1960. Njena maloprodajna cijena je bila oko 2.700 $, za koje je potrošač mogao nabaviti dobro opremljen V8 domaći automobil koji bi bio veći i udobniji, te koji bi bio luksuzniji i praktičniji (maloprodajna cijena benzina je bila manja za 30 centi po galonu, tako da potrošnja goriva nije bila od primarnog značaja u Americi u to vrijeme). Te Felicije koje su došle pod američko vlasništvo su uskoro pokazale niz problema pouzdanosti, slabeći reputaciju automobila. Felicia je tako bila loše prodavana u SAD-u. Od tada, automobili Škode nisu bili dobavljani u SAD za maloprodaju.

U kasnim 1980tim, Škoda (tada zvana Automobilové závody, národní podnik ili skraćeno AZNP) i dalje je proizvodila automobile koji su konceptualno datirali unazad u 1960te. Modeli sa zadnjim pogonom kao Škoda 105/120, Estelle i Rapid su se neprekidno prodavali i dobro su obavljali funkcije u odnosu na moderne modele u utrkama kao što je RAC Rally u 1970tim i 1980tim. Oni su osvojili svoje klase u reliju RAC za 17 godina rada. Bili su pogonjeni motorom od 130 KS (97 kW), 1289 cm3. Bez obzira na njenu prošlost koja je bila predmet podsmijeha, Škoda je ostala često prisutna na cestama Velike Britanije i Zapadne Evrope u 1970tim i 1980tim.

Sportske verzije modela Estelle i starijih modela su proizvođene, koristeći ime "Rapid". Soft-top verzije su također bile dostupne. Rapid je jednom bio opisan kao "Porsche siromašnog čovjeka",[12] i imao je značajne uspjehe u prodaji u Ujedinjenom Kraljevstvu tokom 1980tih.[13]

"Naravno, Škoda je postala takva figura zabave dijelom zbog svoje sveprisutnosti na putevima Britanije. Kompanija mora da je nešto radila kako treba." (s izvještaja BBC-a u vezi prodaje Škode tokom 1980tih)

Godine 1987. predstavljen je model Škoda Favorit, a Škoda je bila jedan od trijumvirata kompaktnih zapadnjačkih automobila na prednji pogon s 5 vrata od tri glavna proizvođača Istočnog bloka u to vrijeme, pri čemu su ostala dva bili AvtoVAZov Lada Samara i Zastavina Yugo Sana. Izgled Favorita bio je rad italijanske dizajnerske kuće Gruppo Bertone. S dijelom motorne tehnologije licencirane iz Zapadne Evrope, ali i dalje koristeći Škodin 1289 cc motor, inženjeri iz Škode su dizajnirali automobil koji je parirao zapadnoj proizvodnji. Tehnološki nedostatak je bio i dalje prisutan, ali je počeo polahko nestajati. Favorit je bio veoma popularan u Čehoslovačkoj i ostalim državama Istočnog bloka. Model se također prodavao dobro u Zapadnoj Evropi, posebno u UK i Danskoj zbog niske cijene i pouzdanosti. Ipak, smatralo se da ma siromašnu vrijednost u odnosu na savremene zapadnoevropske dizajne. Favoritovi paketi opreme su poboljšani i nastavio se prodavati sve do uvođenja modela Felicia 1994. godine.

Podružnica Volkswagen grupacije[uredi | uredi izvor]

Škoda Auto je jedan od najvećih automobilskih proizvođača u Centralnoj Evropi. Samo u 2014, 1.037.200 automobila je prodato u svijetu, što je rekord za kompaniju.

Pad komunizma s Baršunastom revolucijom donijeli su velike promjene za Čehoslovačku i većina industrija je postalo subjektom privatizacije. U slučaju Škoda automobila, državni autoriteti su donijeli jake strane partnere. Volkswagen je odabran od strane vlade Češke 9. decembra 1990, i kao rezultat, 28. marta 1991. u ugovoru partnerstva zajedničkog ulaganja s Volkswagenom obavljen je transfer od 30% udjela u Volkswagen grupi 16. aprila 1991. Prije ovog događaja, Škoda je i dalje pravila svoje zastarjele modele sa zadnjim pogonom, iako je počela proizvodnju Favorita na prednji pogon u 1988. kao eventualnu zamjenu.

U narednim godinama, Škoda je postala četvrti brend njemačke grupe, kako je Volkswagen grupa povećala učešće u kapitalu prvi put 19. decembra 1994, na 60,3%, da bi kasnije 11. decembra 1995. povećala na 70%.[14]

U konkurenciji za Škodu, Volkswagen se okrenuo protiv francuskog proizvođača automobila - Renaulta, koji je izgubio zbog jer njegov strateški plan nije uključivao proizvodnju modela visoke vrijednosti u češkim fabrikama: Renault je predložio proizvodnju modela Renault Twingo (gradski automobil) u fabrikama Škode.

U vrijeme kada je odluka donesena, privatizacija u veću njemačku kompaniju je bila kontroverzna. Ipak, može se smatrati da su naknadni uspjesi drugih automobilskih proizvođača Istočnog bloka, kao što su Lada, AutoVAZ, i Škoda Works – jednom nadkompanije Škode Auto – sugerirali da Volkswagenov angažman nije nužno bio rezultat loše procjene.[nedostaje referenca]

Podrška ekspertizom i investicijama Volkswagen grupacije, dizajn — uključujući stil i inženjering — drastično su se popravili. Model iz 1994. godine, model Felicia bio je efikasno reskiniran od Favorita, ali kvalitet i poboljšanje opreme su pomogli, te u Češkoj Republici automobil je percipiran kao dobra vrijednost za novac te je postao popularan. Prodaje su porasle širom Evrope, uključujući i Ujedinjeno Kraljevstvo, gdje je Felicia bila jedan od najbolje rangiranih automobila u anketama korisničkog zadovoljstva.

Lider Volkswagena AG, Ferdinand Piëch, lično je izabrao Dirka van Braeckela kao šefa dizajna, a naknadni modeli Octavia i Fabia našli su svoj put na tržište Evropske Unije. Oni su sastavljani koristeći šasiju modela VW-a. Fabia model, izdat krajem 1999, formirao je osnovu za kasnije verzije modela Volkswagen Polo i SEAT Ibiza, dok je Octavia, izdata 1996, dijelila šasiju s dosta automobila, od kojih je najpopularniji Volkswagen Golf.

Percepcija Škode u Zapadnoj Evropi se potpuno izmijenila otkako ju je preuzeo Volkswagen,[15] u oštroj usporedbi s reputacijom automobila kroz 1980te — kada je bila često bila predmet podsmijeha automobilskog svijeta.[16][17][18] Kako je tehnički razvoj išao i kako su novi modeli reklamirani, reputacija Škode je počela polahko da se poboljšava. U Ujedinjenom Kraljevstvu, veliki preokret je postignut s ironičnom kampanjom "To je Škoda, iskreno", koja je počela 2000. godine, kada je Fabia pokrenuta. U reklami iz 2003. na Britanskoj televiziji, novi zaposlenik na pogonu sklapa bedževe Škode na haubi automobila. Kako bi naišao neki ljepši automobil on se odmiče, ne stavljajući bedž, pošto onaj koji izgleda dobro ne može biti Škodin.[19] Ova tržišna kampanja je radila konfrontirajući problem Škodine slike direktnom taktikom što su marketinški stručnjaci smatrali visokorizičnim. Do 2005. Škoda je prodavala preko 30.000 automobila godišnje u UK, tržišnog udjela od preko 1%. Po prvi put u svojoj historiji u Ujedinjenom Kraljevstvu, razvijena je lista čekanja za narudžbe u Škodi. Vlasnici u UK-u su konzistentno vrhunski ili blizu samog vrha rangirali Škodu u smislu korisničkog zadovoljstva od kasnih 1990tih.

U 2015. godini, Volkswagen je priznao da je instalirao softver za zavaravanje emisije u više svojih automobila kako bi prevario regulatore da njihovi automobili podržavaju emisione standarde, a ustvari zagađuju na mnogo višem nivou u odnosu na državne standarde. 1,2 miliona Škodinih automobila širom svijeta imalo je ove uređaje za prevaru.[20] Škoda je tvrdila da će Volkswagen vratiti i pokriti troškove za sve automobile zahvaćene VW-ovim skandalom emisijske prevare.

Strategija rasta[uredi | uredi izvor]

Škoda Auto pogon u gradu Mladá Boleslav.

Godina 2010. je bila od važnih izmjena za Škodu Auto, u smislu proizvoda i menadžmenta. 1. septembra 2010, Prof. Dr. h.c. Winfried Vahland je preuzeo odgovornost za upravljanje kompanijom, postajući izvršni direktor Škode Auto. Pod Vahlandovim vodstvom, Škoda je postavila planove da uduplaju godišnje prodaje[21] za najmanje 1,5 miliona do 2018.

Na Pariskom motor-šouu u septembru 2010, kompanija je otkrila model Octavia Green E Line. Ovaj električni auto koncept bio je preteča za e-auto testni model kojeg je Škoda izdala 2012. godine. Finalna prva generacija Octavije (Tour) je proizvođena u fabrici u gradu Mladá Boleslav u novembru 2010. godine. Svjetska proizvodnja ovog modela prešla je 1,4 miliona jedinica od svog izdavanja 1996. godine. U 2010. po prvi put u historiji, Kina je preuzela njemačke prodaje da postane Škodino najveće individualno tržište.[22]

Godine 2011, Škoda Auto je proslavila 20. godišnjicu partnerstva sa Volkswagen grupom. Više od 75.000 posjetilaca prisustvovalo je na događaju na otvorenom u Mladoj Boleslavi u aprilu. Ranije te godine, kompanija je omogućila detalje za svoju strategiju rasta 2018: najmanje jedan novi ili u potpunosti revidiran model da bude izdat svakih 6 mjeseci.[23][24] Sa ovim, kompanija je preuredila svoj logo i korporativni identitet, koje je prezentirala na Ženevinom motor-šouu 2011. Škodina glavna atrakcija na događaju bio je VisionD koncept dizajna; preteča budućoj 3. generaciji Octavije. Škoda je predstavila MissionL studij dizajna na IAA u Frankfurtu na Majni u septembru, što je postalo osnova za nadolazeći kompaktni model evropskog Rapida.

Iste godine, kompanija je počela proizvodnju novih modela Rapida u Puneu, Indija (oktobar 2011), i pokrenula Citigo u VW pogonu u Bratislavi (novembar 2011).

Tokom 2012, Škoda je pripremala uvođenje dva modela zapremine. Evropska verzija Rapida premijerno prikazana na Pariskom šouu 2012. Ovaj automobil je nasljednik 1. generacije Octavije u smislu cijene. Sljedeći model bio je 3. generacija Octavije, koja je predstavljena u decembru 2012. Istog mjeseca, lokalna proizvodnja Yetiya je pokrenuta u fabrici Nizhny Novgorod GAZ.[25][26]

U 2012. godini, Škoda je predstavila bezemisionu grupu Octavia Green E Line e-automobila na češkim cestama koje će koristiti vanjski partneri. Od internih testova na modelima krajem 2011, vozili su se više od 250.000 km. Tokom iste godine, Škoda je slavila nekoliko prekretnica, uključujući 14-milioniti Škoda automobil proizveden od 1905. (januar),[27] 3 miliona Fabija (maj),[28] 500.000 Superbova u Kvasiny pogonu (juni)[29] i 5 godina rada Škode u Kini.[26]

Finansijski rezultati[uredi | uredi izvor]

Škoda je održala dobru finansijsku stabilnost u zadnjih par godina. U 2013. godini brend je ostvario prodajne prihode od ukupno 10,3 milijardi (2012: 10,4 milijarde ). Zbog slabe ekonomske situacije u više evropskih zemalja i širenja Škodinog opsega modela, operativni prihod je dostigao skromnih 522 miliona (2012: 712 miliona ). Škoda je ostvarila uspješan početak 2014: Zajedno sa zabilježavanjem najvećeg broja pošiljki korisnicima u prvom kvartalu ikada (247.200; više 12,1%), Škoda je zabilježila značajan rast u prodajnom prihodu (23,7%) do skoro 3 milijarde . Operativni profit povećao se 65,2% do 185 miliona kroz prethodnu godinu.

Brojke prodaje[uredi | uredi izvor]

Model 1991[30] 1995[31] 1996[32] 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012[33] 2013[34] 2014 2015[35]
Škoda Felicia[nb 2] 172.000 210.000 261.000 288.458 261.127 241.256 148.500 44.963
Škoda Octavia 47.876 102.373 143.251 158.503 164.134 164.017 165.635 181.683 233.322 270.274 309.951 344.857 317.335 349.746 387.200 409.360 359.600 389.300 432.300
Škoda Fabia 823 128.872 250.978 264.641 260.988 247.600 236.698 243.982 232.890 246.561 264.173 229.045 266.800 255.025 202.000 160.500 192.400
Škoda Superb 177 16.867 23.135 22.392 22.091 20.989 20.530 25.645 44.548 98.873 116.700 106.847 94.400 91.100 80.200
Škoda Roomster 14.422 66.661 57.467 47.152 32.332 36.000 39.249 33.300 29.600 16.600
Škoda Yeti 11.018 52.604 70.300 90.952 82.400 102.900 99.500
Škoda Rapid 1.700 9.292 103.800 221.400 194.300
Škoda Citigo 509 36.687 45.200 42.500 40.200
Ukupno 172.000 210.000 261.000 336.334 363.500 385.330 435.403 460.252 445.525 449.758 451.675 492.111 549.667 630.032 674.530 684.226 762.600 879.200 949.412 920.800 1.037.200 1.055.500

Modeli[uredi | uredi izvor]

Trenutni modeli[uredi | uredi izvor]

Historijski modeli[uredi | uredi izvor]

1900e[uredi | uredi izvor]

  • Laurin & Klement A (1905–1907)
  • Laurin & Klement B (1906–1908)
  • Laurin & Klement C (1906–1908)
  • Laurin & Klement D (1906–1907)
  • Laurin & Klement E (1906–1909)
  • Laurin & Klement B2 (1907–1908)
  • Laurin & Klement C2 (1907–1908)
  • Laurin & Klement F (1907–1909)
  • Laurin & Klement FF (1907)
  • Laurin & Klement FC (1907–1909)
  • Laurin & Klement HO/ HL/HLb (1907–1913)
  • Laurin & Klement BS (1908–1909)
  • Laurin & Klement FCS (1908–1909)
  • Laurin & Klement G (1908–1911)
  • Laurin & Klement DO/DL (1909–1912)
  • Laurin & Klement FDO/FDL (1909–1915)
  • Laurin & Klement EN (1909–1910)
  • Laurin & Klement FN/GDV/RC (1909–1913)
  • Laurin & Klement FCR (1909)
  • Laurin & Klement L/LO (1909–1911)

1910e[uredi | uredi izvor]

  • Laurin & Klement ENS (1910–1911)
  • Laurin & Klement K/Kb/LOKb (1911–1915)
  • Laurin & Klement LK (1911–1912)
  • Laurin & Klement S/Sa (1911–1916)
  • Laurin & Klement DN (1912–1915)
  • Laurin & Klement RK (1912–1916)
  • Laurin & Klement Sb/Sc (1912–1915)
  • Laurin & Klement M/Mb/MO (1913–1915)
  • Laurin & Klement MK/400 (1913–1924)
  • Laurin & Klement O/OK (1913–1916)
  • Laurin & Klement Sd/Se/Sg/Sk (1913–1917)
  • Laurin & Klement Ms (1914–1920)
  • Laurin & Klement Sh/Sk (1914–1917)
  • Laurin & Klement T/Ta (1914–1921)
  • Laurin & Klement Si/Sl/Sm/So/200/205 (1916–1924)
  • Laurin & Klement Md/Me/Mf/Mg/Mh/Mi/Ml/300/305 (1917–1923)

1920e[uredi | uredi izvor]

  • Laurin & Klement MS/540/545 (1920–1923)
  • Laurin & Klement Škoda 545 (1924–1927)
  • Škoda 422 (1929–1932)
  • Škoda 430 (1929–1936)
Škoda Favorit, velika luksuzna limuzina iz 1939. godine

1930e[uredi | uredi izvor]

1940e[uredi | uredi izvor]

1950e[uredi | uredi izvor]

Škoda Octavia (1959–71)

1960e[uredi | uredi izvor]

1970e[uredi | uredi izvor]

1980e[uredi | uredi izvor]

1990e[uredi | uredi izvor]

2000e[uredi | uredi izvor]

Konceptni modeli[uredi | uredi izvor]

  • Vision C (2013)
  • MissionL (2011)
  • Vision D (2011)
  • Fabia Super (2007)
  • Joyster (2006)
  • Yeti II (2006)
  • Roomster (2003)
  • Tudor (2002)
  • Fabia Paris Edition (2002)
  • Ahoj (2002)
  • Felicia Golden Prague (1998)
  • 783 Favorit Coupé (1987)
  • Škoda 110 Super Sport Ferat (1971)
  • Škoda 1100 GT (1968)
  • Škoda 720 (1967–1972)
  • Škoda F3 (1964)
  • Škoda 1100 Type 968 (1958)
  • Škoda 973 Babeta (1949)

[uredi | uredi izvor]

Godine 1923, dvije verzije marke su registrirane u Uredu za inovacije i registraciju modela u Plzeňu. Prvi je označavao krilnu strijelu usmjerenu nadesno sa 5 pera u krugu a drugi je bio krilna strijela sa 3 pera. Famozna krilna strijela sa tri pera i danas opisuje Škodin amblem. Godine 1937. dodat je i tekst ŠKODA. Strijela opsiuje brzinu, krila napredak i slobodu, preciznost oka proizvodnje i krug jedinstvo, kompletnost, svijet i harmoniju.[36][37]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Margolius, Ivan and Meisl, Charles (1992). Škoda Laurin & Klement. London: Osprey. ISBN 1-85532-237-4.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)

Bilješke[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Više informacija o Wernerovim motornim biciklima: Twycross, Tony (1. 4. 2005). "Auto Cycling, 1890s Style". The Moped Archive.
  2. ^ Uključuje prodaje modela Škoda Favorit, koji je proizvođen do 1995.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b "http://www.reuters.com/article/2015/01/09/skoda-sales-idUSA5N0RV00B20150109" (jezik: engleski). Reuters. 9. 1. 2015. Arhivirano s originala, 26. 4. 2015. Pristupljeno 13. 3. 2015. Vanjski link u parametru |title= (pomoć)
  2. ^ a b c ŠKODA Annual Report 2014 (PDF) (Report). Mladá Boleslav, Czech Republic: ŠKODA AUTO a.s. 10. 3. 2015. Arhivirano s originala (PDF), 24. 9. 2015. Pristupljeno 7. 8. 2015.
  3. ^ Historija Škode - Službeni web-sajt
  4. ^ "Alle VW-Konzernmodelle Teil 3: Seat und Skoda" (jezik: njemački). Autozeitung.de. Pristupljeno 28. 8. 2011.
  5. ^ "Volkswagen mulls emerging markets brand to take on Dacia". GoAutoMedia. 2. 11. 2010. Arhivirano s originala, 20. 2. 2016. Pristupljeno 20. 12. 2015.
  6. ^ "Digitální továrna společnosti Škoda Auto" (jezik: češki). Automa. 1. 12. 2012. Arhivirano s originala, 26. 5. 2013. Pristupljeno 20. 12. 2015. Referenca sadrži prazan nepoznati parametar: |trans_title= (pomoć)
  7. ^ Piotr S. Wandycz, ‘The Price of Freedom: A History of East Central Europe from the Middle Ages to The Present’, (London, 1992), str. 171
  8. ^ "Skoda Company History". CarAutoPortal.com. Arhivirano s originala, 21. 12. 2010. Pristupljeno 10. 8. 2009.
  9. ^ a b c Králík, Jan (2008), V soukolí okřídleného šípu, Grada Publishing a.s., str. 19–22
  10. ^ Pavlínek, Petr (2008). A Successful Transformation? Restructuring of the Czech Automobile Industry. Physica-Verlag. doi:10.1007/978-3-7908-2040-9. ISBN 978-3-7908-2039-3.
  11. ^ HELL FROM HEAVEN - Chapter 35 - Mission 31 - Pilsen, Czechoslovakia - Our Last Combat Mission - April 25, 1945 - By Leonard Streitfeld, Bombardier, 600th Squadron. 398th.org (1945-04-25). Prikazano 16. 7. 2013.
  12. ^ Paul Burrows (13. 4. 2008). "Czech-in time for Skoda". AVHub.
  13. ^ "Skoda has last laugh". BBC News. 24. 2. 2000.
  14. ^ Mladá Boleslav (6. 10. 2004). "ŠKODA AUTO a.s." (PDF). Volkswagen Group. Arhivirano s originala (PDF), 27. 9. 2013. Pristupljeno 3. 1. 2016.
  15. ^ "Skoda's Marketing Success Goes From Strength To Strength". Carpages. 17. 12. 2002.
  16. ^ Kevin Massy (28. 1. 2008). "Skoda flagship to get VW's premium nav system". CNET Reviews. Arhivirano s originala, 5. 6. 2011. Pristupljeno 6. 2. 2010.
  17. ^ Jez Spinks (15. 10. 2007). "Skoda Octavia: first drive of the 'budget' VW". Drive.com.au. Arhivirano s originala, 2. 3. 2014. Pristupljeno 20. 1. 2016.
  18. ^ Steve Kealy (16. 2. 2010). "Skoda Octavia Scout 4x4". Carsales.com.au. Arhivirano s originala, 26. 2. 2015. Pristupljeno 20. 1. 2016.
  19. ^ "4. BRAND STRATEGY" (PDF). The Chartered Institute of Marketing. 7. 4. 2003. str. 22–23. Arhivirano s originala (PDF), 29. 10. 2010.
  20. ^ "VW scandal: German prosecutors probe Winterkorn as Volkswagen emissions-rigging crisis spreads to 2.1 million Audi cars and Skoda models". Pristupljeno 28. 9. 2015.
  21. ^ Paul McVeigh (2. 11. 2010). "Automotive News Europe". Automotive News Europe.
  22. ^ "Automotive News Europe". Automotive News Europe. 12. 2. 2012.
  23. ^ "The Prague Post". The Prague Post. 2. 3. 2011. Arhivirano s originala, 5. 3. 2016. Pristupljeno 5. 2. 2016.
  24. ^ Matt Prior. "Autocar". Autocar.
  25. ^ "RT". RT. 14. 6. 2011.
  26. ^ a b Alexander Rogan (6. 12. 2012). "Russia Suppy Chain". Russia Suppy Chain. Arhivirano s originala, 4. 3. 2016. Pristupljeno 5. 2. 2016.
  27. ^ "Volkswagen". Volkswagen. 21. 11. 2013. Arhivirano s originala, 5. 2. 2013. Pristupljeno 5. 2. 2016.
  28. ^ Tim Harrup (11. 5. 2012). "FleetEurope". FleetEurope. Arhivirano s originala, 4. 3. 2016. Pristupljeno 5. 2. 2016.
  29. ^ Karthik H (30. 12. 2013). "Indian Autos Blog".
  30. ^ "Case study: Skoda". Tcworld.info. 1. 12. 2008. Arhivirano s originala, 10. 2. 2011.
  31. ^ "GENERAL PRESENTATION ŠKODA 2008" (PDF). Institute for Industrial and Financial Management. str. 15. Arhivirano s originala (PDF), 18. 7. 2011. Pristupljeno 28. 8. 2011.
  32. ^ "ŠKODA AUTO a.s." (PDF). Prague: Volkswagen Group. 21. 6. 2004. Arhivirano s originala (PDF), 29. 7. 2012. Pristupljeno 27. 1. 2016.
  33. ^ vwagfy2012 (PDF). 15. 3. 2013. Arhivirano s originala (PDF), 24. 9. 2015. Pristupljeno 15. 3. 2013.
  34. ^ "ŠKODA 2013: Success with new models". Arhivirano s originala, 4. 3. 2016. Pristupljeno 27. 1. 2014.
  35. ^ "Record-breaking 2015: ŠKODA Delivers 1.06 Million Cars to Customers". Arhivirano s originala, 4. 3. 2016. Pristupljeno 15. 1. 2016.
  36. ^ Plzeňská Škodovka změnila logo
  37. ^ Na šumperském Parsu se skví legendární logo s okřídleným šípem a nápis Škoda

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]