Audi

Ovo je bio istaknuti članak mjeseca.
S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Audi AG[1]
Vrstadioničko društvo (njemački: Aktiengesellschaft)
Industrijaautomobilska
PrethodnikAuto Union
Osnovano
Osnivač(i)August Horch
SjedišteIngolstadt, Njemačka
Broj lokacija11 proizvodnih pogona u 9 zemalja[4]
Ključne osobe
Proizvodiluksuzna vozila
ProdukcijaPovećanje 2.024.100 jedinica (2015)[5]
PrihodPovećanje 58,42 milijarda (2015) [6][7]
Operativni prihodPovećanje 4,836 milijardi € (2015)[7]
Neto dobitPovećanje 4,297 milijardi € (2015)[8]
VlasnikVolkswagen grupa (99,55%)[9]
Zaposleni84.435 (2015)[7]
Matična kompanijaVolkswagen grupa
Divizije
Podružnice
SloganVorsprung durch Technik
bosanski: napredak kroz tehnologiju
Veb-sajthttp://www.audi.com/index.html

Audi AG[1] je njemački proizvođač automobila koji dizajnira, proizvodi, prodaje i distribuira luksuzne automobile. Sjedište kompanije nalazi se u Ingolstadtu, Bavarska, Njemačka. Audijeva brendirana vozila se proizvode u devet proizvodnih pogona širom svijeta.

Temelji kompanije su složeni, od ranog 20. vijeka i početnih preduzeća (Horch i Audiwerke) koje je osnovao inženjer August Horch; i dva druga proizvođača (DKW i Wanderer), sve do osnivanja Auto Unije 1932. godine. Moderna era Audija počela je 1960-ih kada je Auto Uniju preuzeo Volkswagen od Daimler-Benza.[10] Nakon ponovnog pokretanja brenda "Audi" uvođenjem serije Audi F103 1965. godine, Volkswagen je spojio Auto Uniju sa NSU Motorenwerke 1969. godine, tako načinivši današnji oblik kompanije.

Naziv kompanije je zasnovan na latinskom prijevodu prezimena osnivača, August Horch. Na njemačkom hören znači "slušati", dok je na latinskom "audi" imperativ jednine (bos. "slušaj!", njem. "Höre!" ili čak "Horch!"). Od četiri prstena Audijevog znaka svaki predstavlja jednu od četiri autokompanije koje su uvezane zajedno da kreiraju Audijevu kompaniju prethodnicu, Auto Uniju. Audijev slogan je "Vorsprung durch Technik", što znači "napredak kroz tehnologiju". Ipak, od 2007. godine Audi USA je koristio slogan "istina u inženjerstvu".[11] Audi je među najprodavanijim luksuznim automobilima u svijetu.[12]

Historija[uredi | uredi izvor]

Osnivanje kompanije i njenog imena[uredi | uredi izvor]

Prvobitno je 1885. godine osnovana automobilska kompanija Wanderer, a kasnije je postala jedna od grana preduzeća Audi AG. Sljedeća kompanija, NSU, koja je također kasnije spojena u Audi, osnovana je u ovom vremenu, a kasnije je dobavljala šasije za Gottlieb Daimlerov četverotočkaš.[13]

Na 14. novembar 1899, August Horch je osnovao kompaniju A. Horch & Cie. u distriktu Ehrenfeldu u Kölnu. Tri godine kasnije 1902. on se preselio sa svojom kompanijom u Reichenbach im Vogtland. 10 maja 1904. osnovao je preduzeće August Horch & Cie. Motorwagenwerke AG, dioničko društvo u Zwickau (pokrajina Saksonija).

Poslije nevolja s Horchovim šefom finansija, August Horch je napustio Motorwagenwerke i osnovao svoju drugu kompaniju u Zwickau 16. jula 1909, nazvavši je August Horch Automobilwerke GmbH. Njegovi bivši partneri tužili su ga za kršenje autorskih prava. Njemački Reichsgericht (Vrhovni sud) u Leipzigu,[14] eventualno je utvrdio da je Horchov brend pripadao njegovom prethodnom preduzeću.[15]

Audi Type E

Pošto je Augustu Horchu zabranjeno korištenje naziva "Horch" kao imena brenda u njegovom novom auto-biznisu, on je sazvao sastanak sa bliskim poslovnim prijateljima, Paulom i Franzom Fikentscher iz Zwickaua, Njemačka. U apartmanu Franza Fikentschera, raspravljali su kako osmisliti novo ime za kompaniju. Tokom ovog sastanka, Franzov sin je tiho proučavao latinski jezik u čošku sobe. Nekoliko je puta gledao kao da je imao nešto reći, ali bi samo progutao riječi i nastavljao raditi, dok konačno nije povikao, "Oče – audiatur et altera pars... ne bi li bilo dobro nazvati kompaniju audi umjesto horch?"[16] "Horch!" na njemačkom znači "slušati" ili "čuti", što je "Audi" u jednini imperativa oblika od "audire" – "slušati" – na latinskom. Ideja je entuzijastično prihvaćena od stane svih koji su prisustvovali sastanku.[17] Na 25. april 1910. Audi Automobilwerke GmbH Zwickau (od 1915. Audiwerke AG Zwickau) ušla je u registar kompanija u gradu Zwickau.

Prvi Audijev automobil, Audi tip A 10/22 KS (16 kW) Sport-Phaeton, proizveden je iste godine,[18] kojeg je pratio nasljednik Tip B 10/28PS iste godine.[19]

Audi je počeo sa 2,612 cc modelom Tip A, kojeg je pratio 3,564 cc model, kao i modeli 4,680 cc i 5,720 cc. Ovi automobili su bili uspješni čak i u sportskim događajima. Prvi 6-cilindrični model Tip M, 4,655 cc pojavio se 1924. godine.[20]

August Horch je napustio Audiwerke 1920. godine za visoku poziciju u ministarstvu transporta, ali je i dalje bio uključen u Audiju kao član odbora povjerenika. U septembru 1921, Audi je postao prvi njemački proizvođač automobila koji je predstavio model Audi tip K sa upravljanjem s lijeve strane.[21] Lijevostrano upravljanje se raširilo i uspostavilo dominantnost tokom 1920-ih jer je omogućavalo bolji vidik nailazećeg saobraćaja, što je učinilo preticanje sigurnijim.[21]

Spajanje četiri kompanije pod logom četiri prstena[uredi | uredi izvor]

U augustu 1928, Jørgen Rasmussen, vlasnik kompanije Dampf-Kraft-Wagen (DKW), kupio je većinu dionica u Audiwerke AG.[22] Iste godine, Rasmussen je kupio ostatke američke automobilske kompanije Rickenbacker, uključujući proizvodnu opremu za 8-cilindrične motore. Ovi motori su korišteni u modelima Audi Zwickau i Audi Dresden koji su predstavljeni 1929. godine. Istovremeno, 6- i 4-cilindrični modeli (Audi Type P sa Peugeotovim motorom) su proizvedeni. Audijevi automobili tog doba su bili luksuzni automobili opremljeni posebnom karoserijom.

Godine 1932, Audi se spojio sa Horchom, DKW-om i Wandererom, da obrazuje Auto uniju AG. Tokom ovog perioda kompanija je ponudila Audi Front koji je postao prvi evropski automobil koji kombinira 6-cilindrični motor s prednjim pogonom. Koristio je pogonski sklop dijeljen sa Wandererom, ali okrenut 180 stepeni, tako da je pogonski sklop premješten naprijed.

Prije Drugog svjetskog rata, Auto Unija je koristila četiri spojena kruga koji čine Audijev znak danas, predstavljajući ova četiri brenda. Ovaj znak je korišten, ipak, samo na trkačim automobilima Auto Unije u periodu dok su kompanije članice koristile svoja vlastita imena i ambleme. Tehnološki razvoj je postajao sve više koncentriran i neki Audi modeli su pokretani motorima Horcha ili Wanderera.

Odražavajući ekonomske pritiske tog vremena, Auto Unija se koncentrisala značajno na manje automobile kroz 1930e, tako da je do 1938. kompanijin DKW brend zaslužan za 17,9% njemačkog automobilskog tržišta, dok je Audi držao samo 0,1%. Nakon što je zadnjih nekoliko Audija dopremljeno 1939. godine, naziv "Audi" je nestao potpuno sa novog automobilskog tržišta za više od dvije decenije.

Tehnologija[uredi | uredi izvor]

Karoserija[uredi | uredi izvor]

Audi proizvodi 100% galvanizirane automobile radi zaštite od korozije,[23] i bio je prvi masovni proizvođač automobila koji to radi, prateći uvođenje procesa od Porschea, c. 1975. Zajedno s ostalim preventivnim mjerama, potpuno premazivanje cinkom ispostavilo se da je veoma efikasno u zaštiti od hrđe. Rezultati trajanja tijela vozila su čak premašili Audijeva vlastita očekivanja, uzrokujući da proizvođač poveća svoju prvobitnu 10-godišnju garanciju protiv korozije na trenutnih 12 godina (izuzev aluminijskih tijela koja svakako ne hrđaju).[24]

Space frame[uredi | uredi izvor]

Audi R8 koristi tehnologiju Audi Space Frame

Audi je predstavio nove serije vozila sredinom 1990-ih i nastavlja tragati za novim tehnologijama i visokim performansama. Audi je uveo potpuno aluminijski automobil, te je 1994. godine predstavljen Audi A8, koji je uveo aluminijsku space frame tehnologiju (zvanu Audi Space Frame ili ASF) koja čuva težinu i poboljšava torzionu (uvojnu) krutost u poređenju s konvencionalnim čeličnim ramom. Prije toga, Audi je koristio primjere šasije tipa 44 izrađene od aluminija kao testnog modela. Mahana aluminijskog okvira bila je da je veoma skup za opravak i zahtijeva specijaliziranu radionicu za aluminij.[25] Smanjenje težine je malo izmijenjeno kod quattro 4x4 sistema, što je standard na većini tržišta. Bez obzira na to, A8 je često najlakši 4x4 automobil u segmentu luksuza, uz to imajući najmanju potrošnju goriva u klasi.[26] Audi A2, Audi TT i Audi R8 također koriste Audi Space Frame dizajne.

Pogon[uredi | uredi izvor]

Raspored[uredi | uredi izvor]

Audi A4

Za veći dio linije (osim A3, A1 i TT modela), Audi nije prisvojio transverzalni raspored motora koji je tipičan za ekonomska vozila (kao što su Peugeot i Citroën), pošto bi to ograničilo tipove i snage motora koje se mogu instalirati. Radi mogućnosti postavljanja jačih motora (kao što je V8 motor kod Audi S4 i Audi RS4, kao i W12 motor kod Audi A8L W12), Audi je obično izradio skuplje automobile sa longitudinalnom prednjom vučom, u "overhung" poziciji, preko prednjih točkova ispred linije osovine - ovaj raspored datira unazad od DKW i Auto Unije salona iz 1950-ih. Međutim, dok ovo dopušta jednostavnu primjenu pogona na sva četiri točka, ide protiv idealnog rasporeda težine 50:50.

U svemu kod modela post-Volkswagenove ere, Audi je izričito odbio da korsiti tradicionalni zadnji pogon koje favorizuju njegova dva rivala Mercedes-Benz i BMW, favorizujući pritom prednji pogon ili pogon na sva četiri. Većina modela Audija u SAD-u promiču standard na sva četiri na većini svojih skupljih vozila (jedino su A4 i A6 dostupni s prednjom vučom), za razliku od Mercedes-Benza i BMW-a čija linija nudi pogon na sva četiri točka. BMW nije nudio pogon na sva četiri na svojim V8 modelima (za razliku od SUV-ova) sve do BMW 7 serije iz 2010. godine i BMW 5 serije 2011. godine, dok je Audi A8 imao dostupan standard na sva četiri točka od 1990-ih. Po pitanju varijanti s visokim performansama, Audi S i RS modeli su uvijek imali pogon na sva četiri, za razliku od direktnih rivala od BMW M i Mercedes-AMG čiji automobili su imali samo zadnju vuču.

Audi je nedavno dodao quattro znak na modele kao što su A3 i TT koji ne koriste Torsen-bazirani sistem kao u prethodnim godinama sa mehanički centriranim diferencijalom, nego Haldex Traction elektromehaničko kvačilo (AWD sistem).

Sintetički dizel[uredi | uredi izvor]

Audi je predstavio tehnologiju proizvodnje sintetičkog dizela iz vode i ugljik-dioksida.[27]

Modeli[uredi | uredi izvor]

Trenutni modeli[uredi | uredi izvor]

Sljedeće tabele pokazuju proizvodnju Audi vozila koji su prodati zaključno sa 2014. godinom:

S i RS modeli[uredi | uredi izvor]

Električna vozila[uredi | uredi izvor]

Audi planira savez sa japanskim elektoničkim gigantom Sanyo razviti pilotni hibridni električni projekt za Volkswagen grupaciju. Savez može rezultirati u Sanyo baterijama i ostalim elektronskim komponentama koji bi se ubuduće koristili u Volkswagen grupi.[31] Konceptna e-vozila otkrivena do danas uključuju Audi A1 Sportback Concept,[32] Audi A4 TDI Concept E,[33] i potpuno elektronski Audi e-tron Concept Supercar.[34]

Proizvodnja[uredi | uredi izvor]

A1 A2 A3 A4 A5 A6 A7 A8 Q3 Q5 Q7 TT R8
1998[35] 143.974 271.152 174.867 15.355 13.682
1999[35] 143.505 252.514 162.573 14.636 52.579
2000[36] 32.164 136.141 231.869 180.715 12.894 56.776
2001[37] 49.369 131.082 308.778 186.467 11.708 39.349
2002[38] 37.578 125.538 360.267 178.773 10.942 34.711
2003[39] 27.323 159.417 353.836 168.612 21.748 32.337
2004[40] 19.745 181.274 345.231 195.529 22.429 23.605
2005[41] 10.026 224.961 337.705 215.437 21.515 1.185 12.307
2006[42] 231.752 341.110 487 229.021 22.468 72.169 23.675 164
2007[43] 231.117 289.806 25.549 243.842 22.182 162 77.395 56.766 4.125
2008[44] 222.164 378.885 57.650 214.074 20.140 20.324 59.008 41.789 5.656
2009[45] 206.747 282.033 84.883 182.090 8.599 105.074 27.929 22.821 2.101
2010[46] 51.937 198.974 306.291 111.270 211.256 8.496 22.435 154.604 48.937 26.217 3.485
2011[47] 117.566 189.068 321.045 111.758 241.862 37.301 38.542 19.613 183.678 53.703 25.508 3.551
2012[7] 123.111 164.666 329.759 103.357 284.888 28.950 35.932 106.918 209.799 54.558 21.880 2.241
  • Podaci od 1998. do 2010. godine. Brojke za različite verzije modela su spojene da pokažu ukupne brojke za svaki model.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b "Satzung und Statuten der AUDI AG" [Artkli inkorporiranja i zakona firme AUDI AG] (PDF). audi.com (jezik: njemački). Ingolstadt, Germany: AUDI AG. 20. 5. 2010. str. 1. Arhivirano s originala (PDF), 15. 8. 2012. Pristupljeno 15. 8. 2012.
  2. ^ "August Horch > Personalities > History > Audi Worldwide". audi.com. 21. 7. 2011. Arhivirano s originala, 14. 1. 2013. Pristupljeno 13. 2. 2016.
  3. ^ Four Rings: The Audi Story. Audi AG. 1. 8. 2013. ISBN 978-3768826730.
  4. ^ AUDI, production plant. "Production Plant Worldwide".
  5. ^ "AUDI AG: new record year with over 1.74 million deliveries in 2014". Arhivirano s originala, 18. 3. 2015. Pristupljeno 17. 1. 2015.
  6. ^ AUDI AG 2012, str. 188.
  7. ^ a b c d "VWAG financial year2012" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 18. 4. 2013. Pristupljeno mart 2013. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)
  8. ^ Fuhrmans, Vanessa (13. 3. 2013). "Audi Stalks BMW's Luxury Crown". The Wall Street Journal. str. B1-B2.
  9. ^ AUDI AG 2012, str. 135.
  10. ^ "List of Shareholdings in accordance with sections 285 and 313 of the HGB of Volkswagen AG and the Volkswagen Group as of 31 December 2009" (PDF). www.volkswagenag.com. Volkswagen AG. 31. 12. 2009. Pristupljeno 11. 12. 2010.
  11. ^ "Audi Launches New Brand Campaign". AudiWorld. 7. 12. 2007. Pristupljeno 20. 3. 2015.
  12. ^ "Best Global Brands - 2014 Rankings". Interbrand. Arhivirano s originala, 15. 3. 2015. Pristupljeno 26. 3. 2015.
  13. ^ Nazario, Uriah. "The History of Audi Auto Group". GearHeads. Arhivirano s originala, 19. 3. 2015. Pristupljeno 20. 3. 2015.
  14. ^ Audi AG motion picture 1994: "The Silver Arrows from Zwickau", running time approx. 49 mins.
  15. ^ Audi History Arhivirano 9. 2. 2010. na Wayback Machine audiusa.com
  16. ^ August Horch: "Ich baute Autos – Vom Schmiedelehrling zum Autoindustriellen", Schützen-Verlag Berlin 1937
  17. ^ A History of Progress – Chronicle of the Audi AG. Audi AG, Public Relations. 1996. str. 30. ISBN 0-8376-0384-6. Arhivirano s originala, 17. 3. 2009. Pristupljeno 15. 2. 2016.
  18. ^ "Brand family tree". audiusa com. Arhivirano s originala, 25. 8. 2010. Pristupljeno 15. 8. 2010.
  19. ^ Baldwin, Nick; Laban, Brian (1987). The World guide to automobile manufacturers. Facts on File Publications. str. 43. ISBN 978-0-8160-1844-4.
  20. ^ History, Audi (2010). The Audi Story. Audi AG. Arhivirano s originala, 6. 7. 2010. Pristupljeno 15. 2. 2016.
  21. ^ a b Audi chronicle 1915–1929. audi.com
  22. ^ Audi chronicle 1930–1944. Audi.com
  23. ^ Corrosion protection. audiusa.com
  24. ^ "Audi of America > Glossary > Chassis & Body > Galvanised body". Audiusa.com. Arhivirano s originala, 21. 2. 2009. Pristupljeno 27. 4. 2009.
  25. ^ "2007 Audi S8 – Long-Term Road Test – Page 4". Caranddriver.com. Pristupljeno 18. 11. 2011.
  26. ^ Peterson, Thane (5. 10. 2010). "Review: 2011 Audi A8". BusinessWeek. Pristupljeno 2. 2. 2011.
  27. ^ Zach Wener-Fligner. "Audi is making fuel from air and water". Quartz. Pristupljeno 14. 7. 2015.
  28. ^ "New Audi S6". www.audi.co.uk. Pristupljeno 17. 9. 2011.
  29. ^ "New Audi S7". www.audi.co.uk. Pristupljeno 17. 9. 2011.
  30. ^ "New Audi S8". www.audi.co.uk. Arhivirano s originala, 25. 9. 2011. Pristupljeno 17. 9. 2011.
  31. ^ Audi Plans To Run On Sanyo Hybrid Batteries. lexisnexis.com (Pristupljeno 1. 6. 2008).
  32. ^ "Audi A1 Sportback concept". Next Concept Cars. 2. 10. 2008. Arhivirano s originala, 17. 3. 2009. Pristupljeno 27. 4. 2009.
  33. ^ Korzeniewski, Jeremy (2. 10. 2008). "Audi unveils A4 TDI concept e". Autobloggreen.com. Arhivirano s originala, 9. 6. 2009. Pristupljeno 27. 4. 2009.
  34. ^ "Audi e-Tron Electric Supercar Concept Unveiled". Audisite.com. Arhivirano s originala, 29. 11. 2017. Pristupljeno 14. 2. 2016.
  35. ^ a b Volkswagen AG Annual Report 1999 Arhivirano 17. 7. 2011. na Wayback Machine (uključujući 1998) p. 50 volkswagenag.com
  36. ^ Volkswagen AG Annual Report 2000 Arhivirano 11. 1. 2011. na Wayback Machine. p. 53 volkswagenag.com
  37. ^ Volkswagen AG Annual Report 2001 Arhivirano 17. 7. 2011. na Wayback Machine. p. 41 volkswagenag.com
  38. ^ Volkswagen AG Annual Report 2002 Arhivirano 17. 7. 2011. na Wayback Machine. p. 77 volkswagenag.com
  39. ^ Volkswagen AG Annual Report 2003 Arhivirano 17. 7. 2011. na Wayback Machine. p. 97 volkswagenag.com
  40. ^ Volkswagen AG Annual Report 2004 Arhivirano 12. 1. 2011. na Wayback Machine. p. 91 volkswagenag.com
  41. ^ Volkswagen AG Annual Report 2005 Arhivirano 17. 7. 2011. na Wayback Machine. p. 41 volkswagenag.com
  42. ^ Volkswagen AG Annual Report 2006 Arhivirano 17. 7. 2011. na Wayback Machine. p. 45 volkswagenag.com
  43. ^ Volkswagen AG Annual Report 2007 Arhivirano 1. 10. 2011. na Wayback Machine. p. 83 volkswagenag.com
  44. ^ Volkswagen AG Annual Report 2008 Arhivirano 10. 1. 2011. na Wayback Machine. p. 83 volkswagenag.com
  45. ^ Volkswagen AG Annual Report 2009 Arhivirano 17. 7. 2011. na Wayback Machine. p. 93 volkswagenag.com
  46. ^ Volkswagen AG Annual Report 2010 Arhivirano 17. 7. 2011. na Wayback Machine. p. 111 volkswagenag.com
  47. ^ "VWAG FY2011" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 26. 5. 2012. Pristupljeno 14. 2. 2016.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]