19. april
Izgled
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | |||||
19. april / travanj (19. 4) jest 109. dan godine po gregorijanskom kalendaru (110. u prestupnoj godini). Do kraja godine još je 256 dana.
Događaji
[uredi | uredi izvor]- 1587 – Engleski gusar, a kasnije i admiral, Francis Drake, ušao u luku Cádiz i potopio špansku flotu.
- 1713 – Karlo VI, car Svetog Rimskog Carstva, izdao statut porodice Habsburg pod nazivom "Pragmatička sankcija" kako bi osigurao prijestolje za svoju kćerku Mariju Tereziju.
- 1775 – Porazom britanske vojske kod Lexingtona i Concorda počeo američki rat za nezavisnost od Velike Britanije. Kongres SAD-a istog datuma 1783. objavio završetak rata.
- 1839 – Potpisan Londonski sporazum kojim su evropske države priznale nezavisnost Kraljevine Belgije.
- 1911 – U Portugalu crkva odvojena od države.
- 1920 – Počela mirovna Konferencija u San Remu o podjeli Osmanskog Carstva.
- 1921 – Stupio na snagu zakon o podjeli ostrva Irske na Irsku i Sjevernu Irsku, koja je ostala dio Ujedinjenog Kraljevstva.
- 1932 – Vlada Kraljevine Jugoslavije donijela Zakon o zaštiti zemljoradnika, kojim je proglašen šestomjesečni moratorij na dugove i obustavljena prisilnog zapljenjivanja imovine. Oko 709.000 seljaka dugovalo je sedam milijardi dinara, mahom lihvarima i trgovcima.
- 1943 – Počeo ustanak Jevreja u Varšavi, koji je, uz više hiljada žrtava, ugušen 16. maja. Njemački nacisti tokom borbi potpuno razorili i spalili Varšavski geto, a 58.000 ljudi poslano je u koncentracijske logore.
- 1945 – Američke trupe u Drugom svjetskom ratu zauzele Leipzig.
- 1951 – U Londonu održano prvo takmičenje za Miss svijeta.
- 1960 – U Južnoj Koreji počele demonstracije protiv predsjednika Rhee Syng-mana, što je dovelo do njegove ostavke 26. aprila, nakon četiri mandata.
- 1975 – Indija lansirala prvi vještački satelit.
- 1984 – Lansiran prvi kineski telekomunikacijski satelit.
- 1993.
- Masakr u Zenici kada je od granata ispaljenih na centar grada poginulo i ranjeno više civila u trenutku velike gužve.
- Više od 80 pripadnika jedne američke vjerske sekte, uključujući njihovog vođu, Davida Koresha, ubili federalni agenti kad su – poslije 51 dana opsade – upali u sjedište sekte u teksaškom gradu Wacu.
- 1994 – U Francuskoj na doživotnu robiju osuđen nacistički ratni zločinac iz Drugog svjetskog rata Paul Touvier.
- 2003 – Somalijski predsjednik Dahir Riyale Kahin proglašen pobjednikom prvih višestranačkih predsjedničkih izbora u toj zemlji.
- 2018 – Miguel Díaz-Canel zamijenio Raúla Castra na mjestu predsjednika Kube.
Rođeni
[uredi | uredi izvor]19. vijek
[uredi | uredi izvor]- 1801 – Gustav Fechner, njemački fizičar, filozof, psiholog i književnik
- 1847 – Ferdinand Fellner (mlađi), austrijski arhitekt
- 1875 – Eleanor Annie Lamson, američka astronomkinja
20. vijek
[uredi | uredi izvor]- 1937 – Branimir Šćepanović, crnogorski pripovjedač i romansijer, novinar i publicista
- 1941 – Arnošt Hájek, čehoslovački biatlonac
- 1943 – Gerlinde Haid, austrijski etnomuzikolog
- 1949 – Paloma Picasso, špansko-francuska modna kreatorica
- 1960 – Lise Meloche, kanadska biatlonka.
- 1964 – Frank-Peter Roetsch, istočnonjemački biatlonac i petostruki svjetski prvak i dvostruki olimpijski prvak u biatlonu.
- 1976 – Natalija Moroz, bjeloruska biatlonka.
- 1979 – Kate Hudson, američka glumica
- 1982 – Ljudmila Ananka, bjeloruska biatlonka
- 1987.
- Joe Hart, engleski nogometni golman
- Marija Šarapova, ruska teniserka
- 1988 – Radmila Petrović, crnogorska rukometašica
- 1989 – Marko Arnautović, austrijski nogometaš
Umrli
[uredi | uredi izvor]14. vijek
[uredi | uredi izvor]16. vijek
[uredi | uredi izvor]- 1560 – Philipp Melanchthon, njemački reformator, teolog i filozof
19. vijek
[uredi | uredi izvor]- 1824 – George Gordon Byron, engleski pjesnik
- 1882 – Charles Darwin, britanski prirodnjak i osnivač teorije o evoluciji
20. vijek
[uredi | uredi izvor]- 1938 – Franjo Matĕjovský, bosanskohercegovački kompozitor i dirigent češkog porijekla
- 1967 – Konrad Adenauer, njemački političar i državnik
- 1976 – Ilija Babić, narodni heroj Jugoslavije
- 1993 – Ljubo Kojo, bosanskohercegovački i jugoslavenski političar i 19. gradonačelnik Sarajeva
Praznici
[uredi | uredi izvor]Ovaj odlomak potrebno je proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
