Bošnjačka književnost

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Preferences-system.svg Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Spelling icon.svg Moguće je da ovaj članak ne poštuje standarde Wikipedije na bosanskom jeziku
kao što su upotreba afrikata, pravopis, pisanje riječi u skladu sa standardima, te način pisanja članaka.

Bošnjačka književnost predstavlja najznačajniji projekat izdavaštva Bosne i Hercegovine, u kojem posmatrano bilo općenito ili u okviru jedne nacionalne književnosti, zasigurno funkcioniše izdanje "Bošnjačka književnost u 100 knjiga". Izdanje je započeto 1995. godine prvim kolom čije su pripreme završene još za vrijeme rata. Prvo kolo donosi pored ostalog i tri antologije koje bošnjačka književnost do tada nije imala: antologiju usmene epike, usmene balade i poezije ne orijentalnim jezicima. Sam ulazak u jedan ovakav izdavački poduhvat kući Preporod daje izuzetno značajan primat nad ostalim.

Šesto kolo ovog izdanja predstavlja prelaženje dosadašnje granice u broju knjiga (25) jednoga kompleta bošnjačkih pisaca postavljenog 1991. godine izdanjem Muslimanska književnost XX vijeka.[1]


Historija i razvoj[uredi | uredi izvor]

Bosanski jezik je tokom historije mijenjao svoj sadržaj. Na početku bio je to jezik starosjedilaca zemlje Bosne, da bi do kraja 19. vijeka naovamo, postao osnovno ime maternjeg jezika bosanskih muslimana, islamiziranog slavenskog stanovništva u Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji uopće. U nekoliko osvrta prati se vezanost jezičkog izraza pojedinih autora za matično, bosansko tle, sagledavanju kontinuiteta od prvih značajnih književnih koraka Bosanskog jezika (Matija Divković, 16-17. vijek), preko Muhameda Hevaije Uskufije (17. vijek), Mula-Mustafe Bašeskije (18. vijek), Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka (19. vijek) do njegovih uzleta u savremenu svjetsku literaturu pa sve do djela našeg savremenika Mehmedalije Meše Selimovića. Tokom tih pet vijekova ispisivana je riječ o Bosni i njenim ljudima, koja je ujedno i svjedočanstvo o razvoju jezika.[2]

Bošnjačka književnost za vrijeme vladavine Osmanlijskog carstva[uredi | uredi izvor]

Poslije zauzimanja Bosanskog kraljevstva, Osmanlijsko cartsvo pokazuje veliko poštovanje prema Bošnjanima i Bosni, i ne želi se prevše uplitati u svakodnevni život Bošnjana, nego se čak tada, a i kasnije dešavaju mnoge stvari u Bosni koje su bile veoma nekarakteristične za ostale države koje ulaze u sastav Osmanlijskog cartsva. Bosanska Crkva, je već krajem srednjeg vijeka slabila i znatno bila oslabljena što je i uticalo na slabljenje bogumilstva meðu Bošnjacima. Mnogi bošnjački plemići tako prihvataju državnu vjeru Osmanlijskog cartsva - islam. Mijenja se i narodna nošnja, tako da su nošnje za muškarce obično bile crveni fes te čakšire, a za žene raznobojne dimije i šarene mahrame. Sav ovaj orijentalizam je više vezao Bošnjake za Osmanlijsko carsvto nego za evropske sile poput Austro-Ugarske, tako da su ovom carstvu izrekli lojalnost i postali njegovi sljedbenici. Ovo dovodi do toga da bošnjački plemići dobijaju pravo nositi osmanlijske titule kao beg, aga, paša...itd. Sa ovim se nanovo uspostavlja moćno bošnjačko plemstvo iz srednjeg vijeka te sve ovo dovodi do osnivanja prvog Bosanskog sandžaka, te onda ejaleta. Ejalet je značio potpunu samoupravu Bošnjaka koji su tada bili uglavnom zastupljeni sopstvenim plemićima i brinuli se o sebi. Bosanski ejalet je bio označen posebnom granicom unutar Osmanlijskog carstva i bosanski jezik je postao jedan od službenih jezika u carstvu. I ne samo da je Bosančica zadržana i često zvana begovicom iz razloga što su je masovno upotrebljavali bošnjački begovi nego je i stvorena posebna vrsta arapskog pisma za bosanski jezik - arabika. Bošnjačka književnost na arabici je postala poznata kao "alhamijado književnost".[3]

Bošnjačka književnost za vrijeme vladavine Austro-Ugarske monarhije[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Bošnjačka književnost za vrijeme dvije Jugoslavije do danas[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Jezik bošnjačke književnosti[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Poznati pisci[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Poznata djela[uredi | uredi izvor]

Bošnjačka književnost u 100 knjiga, urednik Edicije: prof. dr. Emina Memija Redakcijski odbor izdanja "Bošnjačka književnost u 100 knjiga": Irfan Horozović, Munib Maglajlić, Emina Memija, Jasmina Musabegović, Fehim Nametak

I KOLO (objavljeno):

  1. Usmena epika Bošnjaka
  2. Usmena balada Bošnjaka
  3. Poezija Bošnjaka na orijentalnim jezicima
  4. Edhem Mulabdić: Zeleno busenje
  5. Alija Isaković: Drame

II KOLO (objavljeno):

  1. Narodne pjesme Bošnjaka I
  2. Narodne pjesme Bošnjaka II
  3. Abdurezak Hifzi Bjelevac: Minka
  4. Ahmed Muradbegović: Haremska lirika – Haremske novele
  5. Nedžad Ibrišimović: Ugursuz

III KOLO (objavljeno):

  1. Zbirka alhamijado književnosti
  2. Š. Sarajlić – N. Sarajlić
  3. Meša Selimović: Tvrđava
  4. Mak Dizdar: Kameni spavač
  5. Zuko Džumhur: Putopisi

IV KOLO (objavljeno):

  1. Bošnjačka epigrafika
  2. Safvet-beg Bašagić: Pjesme, prepjevi, drame
  3. Hamza Humo: Grozdanin kikot
  4. Muhamed Kondžić: Sužnji
  5. Abdulah Sidran: Sarajevska zbirka

V KOLO (objavljeno):

  1. Avdo Međedović: Ženidba Smailagić Mehe
  2. Musa Ćazim Ćatić: Pjesme, prepjevi, eseji
  3. Alija Nametak: Trava zaboravka
  4. I. Kajan – E. Kišević
  5. Dževad Karahasan: Istočni divan

VI KOLO (objavljeno):

  1. Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak: Narodno blago
  2. Hamid Dizdar: Pjesme i pripovijetke
  3. Skender Kulenović: Ponornica
  4. Bisera Alikadić: Pjesme – Larva
  5. H. Hajdarević – S. Mehmedinović

VII KOLO (objavljeno):

  1. Krajiška pisma
  2. Usmena proza Bošnjaka
  3. Ćamil Sijarić: Miris lišća orahova
  4. Jasmina Musabegović: Skretnice
  5. Midhat Begić: Eseji i kritike

VIII KOLO (objavljeno):

  1. Fadil-paša Šerifović: Divan
  2. Muhsin Rizvić: Eseji i kritike
  3. Irfan Horozović: U sumrak padaju jabuke/Berlinski nepoznati prolaznik
  4. K. Mahmutefendić – Dž. Alić
  5. Sead Fetahagić: Novele – Drame

IX KOLO (objavljeno):

  1. Munib Maglajlić: Usmena lirika Bošnjaka
  2. Tvrtko Kulenović: Putopisi – Čovjekova porodica
  3. Ahmet Hromadžić: Okamenjeni vukovi; Šukrija Pandžo: Samo još kosovi zvižduću
  4. Skender Kulenović: Pjesme
  5. Zilhad Ključanin: Šehid – Pjesme

X KOLO (objavljeno):

  1. Osman – Aziz: Bez nade, Edhem Mulabdić: Na obali Bosne
  2. Safvet-beg Bašagić: Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti
  3. Husejn Đogo Dubravić: Sreća mladog Ljubovića
  4. Kasim Prohić: Eseji
  5. Sead Begović: Sve opet postoji, Tahir Mujičić: Tursko groblje

XI KOLO (u pripremi):

  1. Omer Novljanin – Ahmed Hadžinesimović: Ljetopisi
  2. Jusuf Livnjak: Potopis
  3. Enver Čolaković: Legenda o Ali-paši
  4. Feđa Šehović: Gorak okus duše # Drame
  5. Husein Bašić: Tuđe gnijezdo
  6. Džemaludin Latić: Mejtaš i vodica
  7. Amir Brka: Dovoljno za radost
  8. Omer Novljanin – Ahmed Hadžinesimović: Ljetopisi, Jusuf Livnjak: Potopis
  9. Enver Čolaković: Legenda o Ali-paši
  10. Feđa Šehović: Gorak okus duše # Drame
  11. Husein Bašić: Tuđe gnijezdo
  12. Džemaludin Latić: Mejtaš i vodica, Amir Brka: Dovoljno za radost

XII KOLO (neobjavljeno):

  1. Hevaija Uskufija – Varvari Ali-paša
  2. A. Karabegović – O. Đikić – F. Kurtagić
  3. S. Krupić – A. Šeremet – R. Ramić
  4. Meša Selimović: Derviš i smrt
  5. S. Alić – M. Abdagić

XIII KOLO (neobjavljeno):

  1. Mula Mustafa Bašeskija: Ljetopis
  2. M. Šuvalić – Z. Dizdarević
  3. Bošnjačka drama II 1) N. Ibrišimović, Dž. Karahasan, I. Horozović, A. Bukvić; 2) A. Sidran, S. Plakalo, Z. Topčić, N. Kurspahić
  4. Kasim Prohić: Eseji
  5. M. Delalić – H. Demirović

XIV KOLO (neobjavljeno):

  1. Vahdetija – Lamekanija – Fahrija
  2. I. Taljić – S. Obhođaš
  3. Meša Selimović: Ostrvo
  4. Fadil Hadžić: Komedije
  5. S. Grozdanić – Dž. Ćehajić – F. Nametak – L. Hadžiosmanović

XV KOLO (neobjavljeno):

  1. Abdulvehab Ilhamija – Arif Hikmet-beg Stočević
  2. Husein Bašić: Tuđe gnijezdo
  3. R. Mahmutćehajić – Z. Topčić
  4. S. Arnaut – F. Duraković – D. Uzunović
  5. S. Nazečić – Đ. Buturović – H. Krnjević – M. Maglajlić

XVI KOLO (neobjavljeno):

  1. Pjesnici najmlađe generacije
  2. A. Ljubović – H. Čengić – S. Orahovac
  3. Nove proze
  4. Ćamil Sijarić: Bihorci
  5. I. Hadžić – I. Rebronja

XVII KOLO (neobjavljeno):

  1. Hlivnjak – Novljanin – Hadžinesimović
  2. Filmski scenariji
  3. Derviš Sušić: Pobune
  4. Dž. Latić – Z. Ključanin
  5. H. Kapidžić-Osmanagić – A. Isaković – E. Duraković

XVIII KOLO (neobjavljeno):

  1. Kaimija – Nihadija
  2. Derviš Sušić: Nevakat
  3. Alija Isaković: Taj čovjek – Jednom
  4. Muhamed Kondžić: Silicijum front
  5. F. Kajević – I. Marković

XIX KOLO (neobjavljeno):

  1. Junačke pjesme muslimanske (Luka Marjanović) (4)
  2. Bošnjački putopis XX vijeka
  3. S. Kulenović – M. Selimović – M. Dizdar: Eseji i kritike
  4. Nedžad Ibrišimović: Priče i pripovijesti
  5. M. Novalić – F. Muminović

XX KOLO (neobjavljeno):

  1. Alaudin Sabit Užičanin: Poezija
  2. A. Bukvić – Z. Hadžidedić
  3. B. Redžepagić – Z. Hodžić
  4. M. Pašić – E. Ekinović
  5. S. Trhulj – Dž. Alić [4]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

</references>


Books-aj.svg aj ashton 01.svg Nedovršeni članak Bošnjačka književnost koji govori o književnosti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.