Canidae

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Canidae
Kojot (Canis latrans)
Kojot (Canis latrans)
Sistematika
Carstvo Animalia
Koljeno Chordata
Potpleme Vertebrata
Razred Mammalia
Red Carnivora
Porodica Canidae
G. Fischer de Waldheim, 1817.
Rodovi

Canidae su porodica unutar natporodice psolikih životinja. U tu porodicu pripadaju lisice, razne vrste poznate pod imenom "šakali", kojoti, vukovi, ali i domaći psi. Danas su rasprostranjeni na svim kontinentima, ali ih prvobitno nije bilo u Australiji, na Novom Zelandu, Novoj Gvineji, Madagaskaru i Antarktiku. Međutim, danas su gotovo svuda udomaćeni, i to uz pomoć čovjeka.

Psi su se razvili u oligocenu na području Sjeverne Amerike od životinje koja je bila veličine lisice a i podsjećala je na nju, samo što je još mogla uvlačiti pandže.

Izgled i građa tijela[uredi | uredi izvor]

Građom tijela psi se na prvi pogled ne razlikuju bitno od mačaka. Svi psi su manji rastom od velikih mačaka. Tijelo im je vitko, a glava malena, izbočena njuška je tupa. Trup im je udubljen u slabinama, a noge visoke s malim šapama. Na prednjim nogama imaju pet, a na stražnjim četiri prsta. Snažne pandže ne mogu uvući u šape, pa su tupe. Rep im nije dugačak, a često je obrastao čupavom dlakom.

Imaju krupne oči, a uši su im zašiljene i veće nego mačje. Ženke imaju brojne sise na prsima i trbuhu. Plodniji su od mačaka, i najčešće imaju četiri pa do devet mladunaca, iako su poznati i izuzetni slučajevi od 18 pa i 23 mladunca u jednom okotu.

Sistematika[uredi | uredi izvor]

Porodica pasa se satoji od 35 danas živućih vrsta podijeljenih u 11 rodova. Domaći pas i dingo se, prema trenutnom naučnom konsenzusu, ne smatraju odvojenim vrstama, već podvrstama vuka Canis lupus. Lindblad-Toh i sur. (2005)[1] svrstavaju porodicu pasa u 4 grane: vrste nalik vukovima, vrste nalik lisicama, južnoameričke vrste te siva i ostrvska siva lisica (rod Urocyon). Prve tri grupe su monofiletskog podrijekla, a siva i ostrvska siva lisica, koje se nalaze bazalno u stablu, nemaju potpuno razriješen položaj u filogeniji.

  • rod Alopex
arktička lisica (Alopex lagopus)
  • rod Canis
prugasti čagalj (Canis adustus)
zlatni čagalj (Canis aureus)
kojot (Canis latrans)
sivi vuk (Canis lupus)
crnoleđi čagalj (Canis mesomelas)
crveni vuk (Canis rufus)
etiopski vuk (Canis simensis)
  • rod Chrysocyon
grivasti vuk (Chrysocyon brachyurus)
  • rod Cuon
azijski divlji pas (Cuon alpinus)
  • rod Lycalopex
kolpeo (Lycalopex culpaeus)
darwinova lisica (Lycalopex fulvipes)
južnoamerička siva lisica (Lycalopex griseus)
pampaska siva lisica (Lycalopex gymnocercus)
kratkouha lisica (Lycalopex microtis)
sechuranska lisica (Lycalopex sechurae)
račja lisica (Lycalopex thous)
sitnozubi pas (Lycalopex vetulus)
  • rod Lycaon
afrički divlji pas (Lycaon pictus)
  • rod Nyctereutes
kunopas (Nyctereutes procyonoides)
  • rod Otocyon
dugouha lisica (Otocyon megalotis)
  • rod Speothos
kolumbijski divlji pas (Speothos venaticus)
  • rod Urocyon
siva lisica (Urocyon cinereoargenteus)
otočna siva lisica (Urocyon littoralis)
  • rod Vulpes
indijska lisica (Vulpes bengalensis)
Blanfordova lisica (Vulpes cana)
kama (Vulpes chama)
stepska lisica (Vulpes corsac)
tibetska piješčana lisica (Vulpes ferrilata)
ušata lisica (Vulpes macrotis)
blijeda lisica (Vulpes pallida)
Ruppelova lisica (Vulpes rueppelli)
prerijska lisica (Vulpes velox)
crvena lisica (Vulpes vulpes)
pustinjska lisica (Vulpes zerda)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


  1. ^ Lindblad-Toh, Kerstin; Wade, Claire M.; Mikkelsen, Tarjei S.; Karlsson, Elinor K.; Jaffe, David B.; Kamal, Michael; Clamp, Michele; Chang, Jean L.; Kulbokas, Edward J. (2005-12-08). "Genome sequence, comparative analysis and haplotype structure of the domestic dog". Nature (jezik: engleski) 438 (7069): 803–819. ISSN 0028-0836. doi:10.1038/nature04338.