Carl Lewis

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Preferences-system.svg Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Carl Lewis
Example alt text
Rođenje

1. juli 1961.

Birmingham (Alabama), SAD

Carl Lewis, američki atletičar, u izboru MOK-a proglašen najvećim atletičarem XX vijeka, u anketi renomiranog američkog sportskog magazina "Sport Illustrated" proglašen najvećim olimpijcem XX vijeka, a po mišljenju mnogih i - najveći sportista svih vremena.

Rođen je 1. jula 1961. u Birminghamu (Alabama), punim imenom Carlton Frederick Lewis. Američki superatletičar, osvajač devet zlatnih i jedne srebrne olimpijske medalje na olimpijskim igrama (OI) 1984, 1988, 1992 i 1996 (Los Anđeles, Seul, Barcelona i Atlanta); te osmerostruki svjetski prvak u atletici na svjetskom prvenstvu (SP) od 1983 do 1993, i to kad su se svjetska atletska prvenstva održavala svake četiri godine, a ne svake dvije, kao danas. Carl Lewis, sportski fenomen, koji će se teško ponoviti, ujedinio je u svojim uspjesima podvige više vrhunskih atletičara. Ponovio je podvig koji je prije njega ostvario Paavo Nurmi, osvojivši 9 zlatnih olimpijskih medalja, zatim podvig Džesi Ovensa iz Berlina, 1936, pobijedivši na 100 m, 200 m, u skoku u dalj i u štafeti 4 puta 100 m, a ponovio je i podvig svog zemljaka, Ala Oertera, koji je pobijedio na četiri Olimpijade (od 1956-1968, u bacanju diska), pobijedivši također na četiri Olimpijade, u skoku u dalj. Pri tom treba napomenuti da niko, prije ni poslije njega, nije u skoku u dalj pobijedio čak ni dva puta. Uz to, nijedan sprinter nije pobijedio na olimpijskim igrama dva puta na 100 m, a Lewis je to učinio 1984. i 1988.

Treba napomenuti da se Lewis kvalificirao i za Olimpijske igre u Moskvi 1980 (kao 19-godišnjak), u štafeti 4 puta 100 m i u skoku u dalj, ali je to izostalo zbog bojkota, čime mu je, najvjerovatnije, uskraćena najmanje jedna sigurna zlatna medalja - u štafeti, a čime bi zasjeo na prvo mjesto vječne liste olimpijaca sa najviše medalja. Ovako se nalazi na četvrtom mjestu, iza Larise Latinjine, gimnastika, Ukrajina, Paava Nurmija, atletika, Finska i Marka Spitza, plivanje, SAD. Svo četvero imaju po 9 zlatnih medalja, a poredak određuje broj srebrnih i bronzanih: Latinjina 5 srebrnih i 4 bronzane, Nurmi 3 srebrne, Spitz 1 srebrna i 1 bronzana, te Lewis 1 srebrna medalja.

Međutim, Lewis je sportist s najviše pojedinačno osvojenih zlatnih olimpijskih medalja - 7, ako računamo aktualne sportske discipline (Rej Evri, USA, osvojio je 8 pojedinačnih zlatnih medalja 1900., 1904. i 1908., ali u disciplinama koje odavno više nisu u programu Olimpijskih igara: skok udalj, skok uvis i troskok - iz mjesta).

Vidi i: Olimpijci sa najviše medalja.

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

Na prvenstvu SAD-a u Indianapolisu 1982. skočio je u dalj svemirskih 9,14 m, što bi bio i ostao vječni svjetski rekord da se sudije nisu uplašile međunarodne nevjerice, pa su mu solomonski presudili - minimalni prestup.

Karijera[uredi | uredi izvor]

1983 - SP, 3 zlatne medalje (100 m, skok u dalj i štafeta 4 puta 100 m)

1984 - OI, 4 zlatne medalje (100 m, 200 m, skok u dalj i štafeta 4 puta 100 m)

1987 - SP, 3 zlatne medalje (100 m, skok u dalj i štafeta 4 puta 100 m)

1988 - OI, 2 zlatne medalje (100 m, skok u dalj), 1 srebrna medalja (200 m)

1991 - SP, 2 zlatne medalje (100 m i štafeta 4 puta 100 m), 1 srebrna medalja (skok u dalj)

1992 - OI, 2 zlatne medalje (skok u dalj i štafeta 4 puta 100 m)

1993 - SP, 1 bronzana medalja (200 m)

1996 - OI, 1 zlatna medalja (skok u dalj)

Lični rekordi[uredi | uredi izvor]

  • 100 m: 9,86 s (1991, tada svjetski rekord)
  • 200 m: 19,75 s (1983)
  • skok u dalj: 8,87 m (1991)
  • štafeta 4 x 100 m: 37,40 s (1992, tada svjetski rekord)
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz:
Wikicitat
Wikicitat: Carl Lewis