Cementoblast

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search


Cementoblast
Zub před narozením.jpg
Zub prije rođenja
Detalji
Latinski Cementoblastus
Identifikatori
Code Terminologia Embryologica
Anatomska terminologija

Cementoblast su biološke ćelije koje nastaju od folikulskih ćelija koje se nalaze oko korijena zuba, a biološka funkcija njihovog nastanka se naziva cementogeneza. To je proces nastanka cementa – tvrdog tkiva koje obavija korijen zuba. Temeljni dokazi o mehanizmu nastanka cementoblasta ukazuju na to da epitel ili neka njegova komponenta mogu izazvati nastanak zubne kese u cementoblasti, prepoznatljive po njenom povećanju dužine.[1] Ostale teorije uključuju i učešċe Hertwigovog lista korijenovog epitela (HERS).[2]

Procesi i strukture[uredi | uredi izvor]

Cementoblasni sloj organske matrice cementa nazova se cementoidni, a kasnije se mineralizira dodatkom minerala iz usne tekućine. Tako cementoblasni sloj kolagena luči i osteokalcin i sijaloprotein. Osteokalcin i sijaloprotein su morfogenetski proteini kosti (također poznati kao BMP) koji su često povezani sa razvojem i mineralizacijom parodontnih tkiva.

Oni imaju sve organele koje su potrebne za sintezu proteina, kao što su Endoplazmatski retikulum (RER) i Golgijev aparat. Konkretnije, morfogenetski protein-2 kosti (BMP-2) djeluje na cementoblasti u parodontnom tkivu. Efekat BMP-2 na cementoblasti smanjuje širenje gena kolagena i mineralizacije. Nogin je inhibitor BMP, koji djeluje zajedno s BMP-2 u regulaciji širenja gena i nastanka mineralnih nodula. BMP-2 reguliše i nivo iRNK koji je povezan sa procesom nastanka kostiju u ćelijama.[3]

Početni stadij nastanka cementa u dvije koronarne trećine korijena je besćelijski, ali kada cementoblasti uđu u praznine lakuna u sopstvenom matriksu, postaju slični koštanim ćelijama (vidi dolje). Taj cement se naziva ćelijski ili sekundarni cement i prisutan je samo u apikalnoj trećini korijena.

Tako cementoblasti liče na osteooblasti od kojih nastaju kosti, ali se funkcijski i histološki razlikuju. Ćelije cementa koje se nalaze u cementoblastima nazivaju se cementociti. Svaki cementocit leži u svojoj lakuni, sličnog obraska koji se nalazi u kosti. Te praznine imaju kanaliće ili kanale. Za razliku od onih u kostim, ovi kanali u cementu ne sadrže živce, niti zrače prema vani. Umjesto toga, kanali su orijentirani prema parodontnom ligamentu (PDL) i sadrže cementocitne nastavke koji difundiraju hranjive materije iz ligamenta jer su prokrvljeni.[4] Progenitorske stanice koje se također nalaze u PDL području doprinose mineralizaciji tkiva.[5]

Kada se jednom nađu u ovoj situaciji, cementoblasti gube sekrecijske aktivnosti i postaju cementociti. Međutim, sloj cementoblasta je uvijek prisutan uz vanjski omotač PDL. Ove ćelije onda mogu proizvesti cement ako zub bude ošteċen (vidi hipercementoza).

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ten Cate's Oral Histology, Nanci, Elsevier, 2013, page 207
  2. ^ Luan, X.; Ito, Y.; Diekwish, T.G.H. (2006). "Evolution and development of Hertwig's Epithelial Root Sheath". Dev. Dyn 235 (5): 1167–1180. PMC 2734338. PMID 16450392. doi:10.1002/dvdy.20674. 
  3. ^ Zhao, M.; Berry, J.E.; Somerman, M.J. (1 January 2003). "Bone Morphogenetic Protein-2 Inhibits Differentiation and Mineralization of Cementoblasts in vitro". Journal of Dental Research 82 (1): 23–27. doi:10.1177/154405910308200106. 
  4. ^ Illustrated Dental Embryology, Histology, and Anatomy, Bath-Balogh and Fehrenbach, Elsevier, 2011, page 171
  5. ^ Zhao, M.; Berry, J.E.; Somerman, M.J. (1 January 2003). "Bone Morphogenetic Protein-2 Inhibits Differentiation and Mineralization of Cementoblasts in vitro". Journal of Dental Research 82 (1): 23–27. doi:10.1177/154405910308200106. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]