Džamija Muslihudina Čekrekčije

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Džamija Muslihudina Čekrekčije
Mesita1.jpg
Džamija Muslihudina Čekrekčije u Sarajevu
Osnovne informacije
Lokacija Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Religija Islam
Administracija Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini
Arhitektonski opis
Arhitektonski tip Džamija
Arhitektonski stil osmanlijski
Osnivač Muslihudin Čekrekčije
Dovršeno 1526. god
Specifikacije
Dužina 17,90 m.
Širina 17,54 m.
Munare 1
Visina munare 32 m.
Materijali Kamen (krečnjak, sedra), turska opeka (tavela), drvo, kovano željezo, olovni i bakarni lim


Džamija Muslihudina Čekrekčije je druga džamija sa kupolom u Sarajevu. Izgrađena je 1526. godine[1], na prostoru Baščaršije, u podnožju Kovača, što je centar stare trgovačke jezgre Sarajeva. Podignuta je u mahali Isa-begove zavije. Iz vakufname osnivača džamije saznajemo da je hadži Mustafa, sin Ishakov, u narodu poznat kao Muslihudin Čekrekčija, njezin graditelj. Ovo je ujedno i najstarija poznata originalna isprava napisana u Sarajevu. Nađena je u ostavštini Muhamed Enveri ef. Kadića.

Ova džamija je od 2004. godine Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Odluku donijela je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj od 2. do 8. novembra 2004. u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović), Ljiljana Ševo i Tina Wik, proglasila je džamiju za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[2]

U vakufnami je, povodom osnivanja i gradnje džamije zapisano:

...Kada čovjek umre prekine se njegov posao osim troga: nauke kojom se koristi, valjana djeteta koje mu dovu čini i trajne sadake"

– prijevod Mehmeda Handžića

[3]

Opis[uredi | uredi izvor]

Vanjske dimenzije su 17,90 x 17,54 m. Džamija ima plitku kupolu, unutrašnjeg radijusa od cca 4,95 m, podignute iznad centralnog molitvenog prostora (koji ima unutrašnje gabarite 10,50 x 10,40 m). Historičar Hamdija Kreševljaković je ovaj objekt svrstao u graditeljsku školu mimara Hajrudina. Opasana je dućanima. Sačuvani su dijelovi autentične arabeske.

Kupola, potkupolni prostor, prostor nad mihrabom i površine zidova prekriveni su ornamentima geometrijskog i biljnog porijekla.

U periodu 1997.-2000. godine, obavljeni su radovi konstruktivne sanacije, rekonstrukcije i restauracije. Investitor cijelog projekta bio je Kanton Sarajevo.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga I – Sarajevo, Sarajevo, 1988.
  • Behija Zlatar, Zlatni period Sarajeva: Prilozi historiji Sarajeva, Institut za istoriju, 1997
  • Alija Bejtić, Ulice i trgovi starog Sarajeva, Sarajevo 1973.
  • Andrej Andrejević, Islamska monumentalna umetnost XVI veka u Jugoslaviji – kupolne džamije, Filozofski fakultet u Beogradu, Institut za istoriju umetnosti, Beograd, 1984

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 10 Mart 2016. Pristupljeno 7 Mart 2008.  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod: |archivedate=, |accessdate= (pomoć)
  2. ^ "Magribija džamija". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Pristupljeno 9. 2. 2017. [mrtav link]
  3. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 3 April 2015. Pristupljeno 25 Oktobar 2011.  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod: |accessdate= (pomoć)