Idi na sadržaj

Džamija Muslihudina Čekrekčije

Koordinate: 43°51′36″N 18°25′55″E / 43.859880°N 18.431917°E / 43.859880; 18.431917
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Džamija Muslihudina Čekrekčije
Čekrekčijina džamija
Džamija Muslihudina Čekrekčije u Sarajevu
Džamija Muslihudina Čekrekčije nalazi se u Sarajevo
Džamija Muslihudina Čekrekčije
Lokacija džamije u Sarajevu
Osnovne informacije
LokacijaSarajevo, Bosna i Hercegovina
Geografske koordinate43°51′36″N 18°25′55″E / 43.859880°N 18.431917°E / 43.859880; 18.431917
ReligijaIslam
OpćinaStari Grad
Država Bosna i Hercegovina
AdministracijaIslamska zajednica u Bosni i Hercegovini
Oznaka baštineNacionalni spomenik Bosne i Hercegovine
Arhitektonski opis
Arhitektonski tipDžamija
Arhitektonski stilosmanlijski
OsnivačMuslihudin Čekrekčije
Dovršeno1526.
Specifikacije
Dužina17,90 m
Širina17,54 m
Munare1
Visina munare32 m
MaterijaliKamen (krečnjak, sedra), turska opeka (tavela), drvo, kovano željezo, olovni i bakarni lim

Džamija Muslihudina Čekrekčije, poznatija kao Čekrekčijina džamija, nalazi se na Baščaršiji u općini Stari Grad u Sarajevu. Druga je džamija sa kupolom u Sarajevu. Izgrađena je 1526. godine[1], na prostoru Baščaršije, u podnožju Kovača, što je centar stare trgovačke jezgre Sarajeva. Podignuta je u mahali Isa-begove zavije. Iz vakufname osnivača džamije saznajemo da je hadži Mustafa, sin Ishakov, u narodu poznat kao Muslihudin Čekrekčija, njezin graditelj. Ovo je ujedno i najstarija poznata originalna isprava napisana u Sarajevu. Nađena je u ostavštini Muhamed Enveri ef. Kadića.

Džamija je od 2004. nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Odluku je donijela Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine na sjednici održanoj od 2. do 8. novembra 2004. u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović), Ljiljana Ševo i Tina Wik.[2]

U vakufnami je, povodom osnivanja i gradnje džamije zapisano:

...Kada čovjek umre prekine se njegov posao osim troga: nauke kojom se koristi, valjana djeteta koje mu dovu čini i trajne sadake"

– prijevod Mehmeda Handžića

[3]

Opis[uredi | uredi izvor]

Vanjske dimenzije su 17,90 x 17,54 m. Džamija ima plitku kupolu, unutrašnjeg radijusa od cca 4,95 m, podignute iznad centralnog molitvenog prostora (koji ima unutrašnje gabarite 10,50 x 10,40 m). Historičar Hamdija Kreševljaković je ovaj objekt svrstao u graditeljsku školu mimara Hajrudina. Opasana je dućanima. Sačuvani su dijelovi autentične arabeske.

Kupola, potkupolni prostor, prostor nad mihrabom i površine zidova prekriveni su ornamentima geometrijskog i biljnog porijekla.

U periodu 1997.-2000. godine, obavljeni su radovi konstruktivne sanacije, rekonstrukcije i restauracije. Investitor cijelog projekta bio je Kanton Sarajevo.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga I – Sarajevo, Sarajevo, 1988.
  • Behija Zlatar, Zlatni period Sarajeva: Prilozi historiji Sarajeva, Institut za istoriju, 1997
  • Alija Bejtić, Ulice i trgovi starog Sarajeva, Sarajevo 1973.
  • Andrej Andrejević, Islamska monumentalna umetnost XVI veka u Jugoslaviji – kupolne džamije, Filozofski fakultet u Beogradu, Institut za istoriju umetnosti, Beograd, 1984

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 10. 3. 2016. Pristupljeno 7. 3. 2008.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  2. ^ "ODLUKA - Graditeljska cjelina - Čekrekčinica (Čekrekči Muslihudinova) džamija sa dućanima u Sarajevu" (PDF). KONS. 3. 11. 2004. Arhivirano s originala (PDF), 29. 5. 2023. Pristupljeno 18. 5. 2024.
  3. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 3. 4. 2015. Pristupljeno 25. 10. 2011.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)