Idi na sadržaj

Don (regija)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Donska regija
Donščina, Podonje, Pridonje
Lokacija regije
Etimologija: dānu- (rijeka, potok)
Država Rusija
Ukrajina
Regija Rusija:
Belgorodska oblast
Volgogradska oblast
Voronješka oblast
Kurska oblast
Lipecka oblast
Orelska oblast
Penzjanska oblast
Rostovska oblast
Rjazanjska oblast
Saratovska oblast
Tambovska oblast
Tulska oblast
Krasnodarski kraj
Stavropoljski kraj
Kalmikija

Ukrajina:

Donjecka oblast
Luganska oblast
Harkivska oblast
Sjedište Rostov na Donu
Površina 390,000 km2
Stanovništvo Donski kozaci, Rusi i Ukrajinci

Don ili Donska regija jest etnokulturna i historijska regija u slivu istoimene rijeke Don, na istočnoevropskoj niziji, u državama Rusiji i Ukrajini. Također je poznata i kao Donščina (ukrajinski: Донщина), Podonje (ruski: Подонье, ukrajinski: Подоння) i Pridonje (ukrajinski: Придо́нье).

Regija se proteže oko 390.000 km2 i pokriva dijelove Belgorodske, Volgogradske, Voronješke, Kurske, Lipecke, Orelske, Penzjanske, Rostovske, Rjazanjske, Saratovske, Tambovske i Tulske oblasti, Krasnodarskog i Stavropoljskog kraja i Kalmikije u Rusiji, i Donjecke, Luganske i Harkivske oblasti u Ukrajini. Historijsko sjedište regije je Rostov na Donu.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Karta rijeke Don.

Riječ Don možda potiče od avestanske riječi dānu- ("rijeka, potok").[1] Prema Kurganskoj hipotezi, regija kod rijeka Volga i Don bila je domovina Praindoevropljana oko 4.000 godina prije nove ere. Rijeka Don je funkcionisala kao plodna koljevka civilizacije gdje se neolitska kultura zemljoradnika na Bliskom istoku stopila sa kulturom lovaca-sakupljača sibirskih grupa, što je rezultiralo nomadskim stočarstvom Praindoevropljana.[2] Istočnoslavensko pleme Anti naseljavali su Donsku regiju i druga područja južne i srednje Rusije.[3][4] Područje oko Dona bilo je pod uticajem Bizantijskog Carstva, jer je rijeka bila važna za trgovce iz Bizantije.[5]

Podjela regije[uredi | uredi izvor]

Zastava Donskih kozaka.

Zbog svoje veličine, Donska regija se većinom dijeli na tri dijela: Gonji, Srednji i Donji Don.

Gornji Don[uredi | uredi izvor]

Gornja Donska regija nalazi se na sjevernom dijelu rijeke Don - od izvora do ušća rijeke Voronjež.[6] Glavne pritoke rijeci sa desne strane su: Neprjadva, Krasivaja Meča, Bistraja Sosna, Snova i Devitsa, a sa lijeve: Voronjež. Teritorija Gornjeg Dona nalazi se u Lipeckoj oblast, i u dijelovima Tulske, Orelske, Tambovske i Voronješke oblasti. Teritorija se također nalazi u šumskoj i šumsko-stepskoj zoni.

Srednji Don[uredi | uredi izvor]

Srednja Donska regija se proteže od ušća Voronježa do grada Kalač na Donu.[6] Glavne pritoke rijeci sa desne strane su: Potudan, Tihaja Sosna, Crna Kalitva i Bogučar, a sa lijeve strane: Ikorec, Bitjug, Osereda, Tolučejevka, Khoper i Medvedica. Teritorija Srednjeg Dona nalazi se u Voronješkoj oblasti, te u sjevernom dijelu Rostovske i zapadnom dijelu Volgogradske oblasti. Teritorija se također nalazi u stepskoj i šumsko-stepskoj zoni.

Donji Don[uredi | uredi izvor]

Donja Donska regija se proteže od grada Kalač na Donu do Azovskog mora.[6] Glavne pritoke rijeci su Severski Donjec (sa desne) i Sal (sa lijeve). Teritorija Donjeg Dona nalazi se u Rostovskoj oblasti. Teritorija se također nalazi u stepskoj zoni.

Reljef[uredi | uredi izvor]

Reljef čine uzvišenja (Srednjorusko, Kalačko, Don-Donjecko i Don-Salsko), nizije (Oksko-Donska i Hopjorsko-Buzulukska) i grebeni (Dinskajski i Donjecki). Većina regije nalazi se u stepskoj i lesostepskoj zoni.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Dolina Dona: priroda i pejzaži / Ed. F. N. Milkova. - Voronjež: Central Black Earth Book Publishing House, 1982.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Scanned by Igor Makhankov (21. 1. 2001). Max Vasmer. Russisches etymologisches Wörterbuch. Bd. 1 - 2.
  2. ^ Piazza, Alberto; Cavalli-Sforza, Luigi (2006). "Diffusion of Genes and Languages in Human Evolution" (PDF). langev.com (jezik: engleski). New Jersey, London, Singapore: The Evolution of Language. str. 255-266. doi:10.1142/9789812774262_0033. Pristupljeno 20. 4. 2024.
  3. ^ Yilmaz, Harun (20. 2. 2015). National Identities in Soviet Historiography: The Rise of Nations under Stalin. New York: Routledge. str. 228. ISBN 9781317596639.
  4. ^ Hamilton, George Heard (1983). The Art and Architecture of Russia (3 ed.). New Heaven, London: Yale University Press. str. 2. ISBN 0300053274.
  5. ^ Tellier, Luc-Normand (2009). Urban world history : An Economic and Geographical Perspective. Québec: Presses de l'Université du Québec. str. 251. ISBN 9782760522091. OCLC 444730453.
  6. ^ a b c Dolina Dona: priroda i pejzaži / Ed. F. N. Milkova. - Voronjež: Central Black Earth Book Publishing House, 1982.