Fond (ekonomija)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Fond je institucija koja ulaže novac ulagača. Cilj fonda je uz manje sume novca, uzajamnim doprinosom, postići bolju diversifikaciju kapitala da bi se smanjio rizik za ulagače.[1]

Rad fonda [1][uredi | uredi izvor]

Ulagači (investitori) uplaćuju određenu sumu novca ili u ratama koji menadžer fonda ulaže. Fond uzima određeni postotak uložene sume kao nadoknadu za trud.

Ulaganje u fond[uredi | uredi izvor]

Ulagač može kupiti fond kod investicijskog društva koje ga nudi a isto tako se može kupiti i preko berze.

Vrste fondova[uredi | uredi izvor]

Ovisno o tome gdje se novac ulaže razlikuju se sljedeći fondovi:

Dionički fond[uredi | uredi izvor]

Novac se ulaže kupovinom dionica. Dobit se ostvaruje dividendom, koju dobija fond, kao i prodajom dionica ako njihova cijena na berzi raste. Veliki pad cijena dionica kao 2000, 2001 ili 2007 može da obuhvati i fondove koji u tom slučaju imaju gubitak. Fondovi ,kao i ETF, pozajmljuju dionice na repo trźištu špekulantima koji računaju s padanjem kurseva.[2]

Postoje podtipovi koji slijede berzovne indekse (DAX, S&P 500, NIKKEI) ili kupuju dionice određenih branši: tehnologija, piće, automobilska industrija, petrohemija, softver.

Obveznički fond[uredi | uredi izvor]

Ulaganje se vrši kupovinom obveznica od država ili preduzeća. Dobit je unaprijed zagarantovana kamata, koja se plaća nakon isteka trajanja obveznica . Iako se obveznice prodaju i kupuju na berzi, rizik pada cijena je manji. Ukoliko ulagač u ovom slučaju fond, obveznice zadrži do kraja, eminent (država ili preduzeće) isplaćuje nominalnu vrijednost (100% neovisno od cijene na berzi). Ova činjenica je dovela zemlje Južne Evrope (Grčka, Italija, Portugal i Španija) u probleme kada su 2011 morale vratiti cijelu sumu nazad.

Miješani fond[uredi | uredi izvor]

Ulažu u dionice i obveznice. Postoje tri podtipa s tim da odnosi mogu varirati:

  • Defenzivni - 70% obveznice 30% dionice
  • Uravnoteženi - 50% obveznice 50% dionice
  • Agresivni - 30% obveznice 70 % dionice
  • Fleksibilni - Stalno mijenjaju odnos ovisno o stanju na tržištu

Fond nekretnina[uredi | uredi izvor]

Ulažu u nekretnine. Dobit je kirija koju plaćaju stanari ili prodaja istih objekata.

Devizni[uredi | uredi izvor]

Kupuju i prodaju devize koristeći razlike na deviznom tržištu.

Fond tržišta novca[uredi | uredi izvor]

Novac se djelimično oročava kod raznih banaka, a djelimično se kupuju kratkotrajne (30-90 dana) obveznice. Dobit su kamate.

Krovni fond[uredi | uredi izvor]

Ulažu u druge fondove: dioničke, obvezničke itd. Za ulagače su troškovi znatno veći jer se plaća dvostruki menadžment: krovni i fondovi u koje on ulaže.

Hedžfond[uredi | uredi izvor]

Pretežno ulažu u dionice, time su podtip dioničkog fonda s znatnom razlikom da pored novca ulagača uzimaju i kredite.

ETF (exchanged-traded-funds)[uredi | uredi izvor]

Kao poseban tip su ETF ili tzv. pasivni fondovi. Veoma bitna razlika je u tome što vrijednosne papire iznajmljuju drugim učenisnicima na berzi, uz odgovarajuću nadoknadu. Ova dodatna zarada omogućava ulagačima jefitinije ulaganje.[3]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Pored toga mogu se fondovi razlikovati po geografskoj ovisnosti ulaganja npr:

  • Evropski - Pretežno dionice, nekretnine, obveznice na području Evrope
  • Američki - Pretežno dionice, nekretnine, obveznice na području SAD-a
  • Japanski - Pretežno dionice, nekretnine, obveznice na području Japana
  • Australijski - Pretežno dionice, nekretnine, obveznice na području Australije

Rejting[uredi | uredi izvor]

Fondovi podliježu rejtingu ukoliko se nude na raznim svjetskim berzama.


Historija[uredi | uredi izvor]

Prvi fond je 1849. zvanično osnovan u Švicarskoj. Dvadeset godina kasnije i u Škotskoj se otvara fond pod nazivom Foreign and Colonial Goverment Trust,koji i dan danas postoji. [1] [4]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c Dirk Müller, CASHKURS - so machen Sie das beste aus Ihrem Geld:Aktien,Versicherungen,Immobilien, 2010 Droemer Verlag München (de)
  2. ^ Benjamin Summa, Dirk Müller: "Ein Crash ist jederzeit möglich" finanzen.net, objavljeno 30.4.2015, pristupljeno 30.4.2015 (de)
  3. ^ Iznajmljivanje vrijednosnih papira kod fizičkig ETF-ova iz Morningstar učitano 13.5.2014 (de)
  4. ^ Zvanična stranica fonda učitano 13.5.2014 (en)


Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]