Fond (ekonomija)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu

Fond je institucija koja ulaže novac ulagača. Cilj fonda je uz manje sume novca, uzajamnim doprinosom, postići bolju diversifikaciju kapitala da bi se smanjio rizik za ulagače.[1]

Rad fonda [1][uredi | uredi izvor]

Ulagači (investitori) uplaćuju određenu sumu novca ili u ratama koji menadžer fonda ulaže. Fond uzima određeni postotak uložene sume kao nadoknadu za trud.

Ulaganje u fond[uredi | uredi izvor]

Ulagač može kupiti fond kod investicijskog društva koje ga nudi a isto tako se može kupiti i preko berze.

Vrste fondova[uredi | uredi izvor]

Ovisno o tome gdje se novac ulaže razlikuju se sljedeći fondovi:

Dionički fond[uredi | uredi izvor]

Novac se ulaže kupovinom dionica. Dobit se ostvaruje dividendom, koju dobija fond, kao i prodajom dionica ako njihova cijena na berzi raste. Veliki pad cijena dionica kao 2000, 2001 ili 2007 može da obuhvati i fondove koji u tom slučaju imaju gubitak. Fondovi ,kao i ETF, pozajmljuju dionice na repo trźištu špekulantima koji računaju s padanjem kurseva.[2]

Postoje podtipovi koji slijede berzovne indekse (DAX, S&P 500, NIKKEI) ili kupuju dionice određenih branši: tehnologija, piće, automobilska industrija, petrohemija, softver.

Obveznički fond[uredi | uredi izvor]

Ulaganje se vrši kupovinom obveznica od država ili preduzeća. Dobit je unaprijed zagarantovana kamata, koja se plaća nakon isteka trajanja obveznica . Iako se obveznice prodaju i kupuju na berzi, rizik pada cijena je manji. Ukoliko ulagač u ovom slučaju fond, obveznice zadrži do kraja, eminent (država ili preduzeće) isplaćuje nominalnu vrijednost (100% neovisno od cijene na berzi). Ova činjenica je dovela zemlje Južne Evrope (Grčka, Italija, Portugal i Španija) u probleme kada su 2011 morale vratiti cijelu sumu nazad.

Miješani fond[uredi | uredi izvor]

Ulažu u dionice i obveznice. Postoje tri podtipa s tim da odnosi mogu varirati:

  • Defenzivni - 70% obveznice 30% dionice
  • Uravnoteženi - 50% obveznice 50% dionice
  • Agresivni - 30% obveznice 70 % dionice
  • Fleksibilni - Stalno mijenjaju odnos ovisno o stanju na tržištu

Fond nekretnina[uredi | uredi izvor]

Ulažu u nekretnine. Dobit je kirija koju plaćaju stanari ili prodaja istih objekata.

Devizni[uredi | uredi izvor]

Kupuju i prodaju devize koristeći razlike na deviznom tržištu.

Fond tržišta novca[uredi | uredi izvor]

Novac se djelimično oročava kod raznih banaka, a djelimično se kupuju kratkotrajne (30-90 dana) obveznice. Dobit su kamate.

Krovni fond[uredi | uredi izvor]

Ulažu u druge fondove: dioničke, obvezničke itd. Za ulagače su troškovi znatno veći jer se plaća dvostruki menadžment: krovni i fondovi u koje on ulaže.

Hedžfond[uredi | uredi izvor]

Pretežno ulažu u dionice, time su podtip dioničkog fonda s znatnom razlikom da pored novca ulagača uzimaju i kredite.

ETF (exchanged-traded-funds)[uredi | uredi izvor]

Kao poseban tip su ETF ili tzv. pasivni fondovi. Veoma bitna razlika je u tome što vrijednosne papire iznajmljuju drugim učenisnicima na berzi, uz odgovarajuću nadoknadu. Ova dodatna zarada omogućava ulagačima jefitinije ulaganje.[3]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Pored toga mogu se fondovi razlikovati po geografskoj ovisnosti ulaganja npr:

  • Evropski - Pretežno dionice, nekretnine, obveznice na području Evrope
  • Američki - Pretežno dionice, nekretnine, obveznice na području SAD-a
  • Japanski - Pretežno dionice, nekretnine, obveznice na području Japana
  • Australijski - Pretežno dionice, nekretnine, obveznice na području Australije

Rejting[uredi | uredi izvor]

Fondovi podliježu rejtingu ukoliko se nude na raznim svjetskim berzama.


Historija[uredi | uredi izvor]

Prvi fond je 1849. zvanično osnovan u Švicarskoj. Dvadeset godina kasnije i u Škotskoj se otvara fond pod nazivom Foreign and Colonial Goverment Trust,koji i dan danas postoji. [1] [4]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c Dirk Müller, CASHKURS - so machen Sie das beste aus Ihrem Geld:Aktien,Versicherungen,Immobilien, 2010 Droemer Verlag München (de)
  2. ^ Benjamin Summa, Dirk Müller: "Ein Crash ist jederzeit möglich" finanzen.net, objavljeno 30.4.2015, pristupljeno 30.4.2015 (de)
  3. ^ Iznajmljivanje vrijednosnih papira kod fizičkig ETF-ova iz Morningstar učitano 13.5.2014 (de)
  4. ^ Zvanična stranica fonda učitano 13.5.2014 (en)


Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]