Golinjevo

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 43°42′15″N 17°01′23″E / 43.704249°N 17.023165°E / 43.704249; 17.023165
Golinjevo
naselje
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Kanton 10
Općina Livno
Koordinate 43°42′15″N 17°01′23″E / 43.704249°N 17.023165°E / 43.704249; 17.023165
Stanovništvo
 - Naselje 861 (1991)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Pozivni broj (+387) 34
Matični broj 130389[1]
Matični broj općine 10588
Golinjevo u Bosni i Hercegovini

Golinjevo je naseljeno mjesto u općini Livno, Bosna i Hercegovina.[2]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Golinjevo je najjužnije selo općine Livno i granična tačka banjalučke biskupije, prema susjednoj općini Tomislavgrad i Mostarsko – Duvanjskoj biskupiji. Proteže se smjerom sjeverozapad-jugoistok. Dugačko je od Puđina Briga do Cikojinih kuća (ispod kojih je administrativna granica), oko 2,5 km, a udaljeno od središta matične župe – crkve u Podhumu – oko 4 km. Od grada Livna Golinjevo je udaljeno oko 16 km. Prema Livnu graniči sa selom Miši, a prema Tomislavgradu sa selom Prisoje. Kuće su tipično zbijenog, a u novije vrijeme cestovnog i nešto razbacanog tipa. U selu se nalazi katoličko groblje sa kapelicom, te četverogodišnja osnovna škola. Ovdje se nalazi i muslimansko groblje i džamija.

Historija[uredi | uredi izvor]

Vrtlog historijskih zbivanja što se odigrao u ovom kraju nije mimoišao ni selo Golinjevo. Još u davno prethistorijsko doba Golinjevo je bilo dobro naseljeno, na što upućuje postojanje refugija na gradinskom kompleksu Orlovača (iznad Velagića kuća) i Popova Glavica (iznad Mihaljevića kuća). Ove dvije gradine su, kako se pretpostavlja, kasnije služile Rimljanima. Nakon Ilira i Rimljana nastupilo je vrijeme rušilačkih provala Avara i Slavena koji nisu mimoišli ni ovaj kraj. Iz srednjovjekovlja datira par stećaka, smještenih na dva mjesta: kod groblja nedaleko Kuliševih kuća i ispod ceste ispod Berića kuća.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prvi popis katoličkog dijela stanovništva sela Golinjeva obavio je biskup Dragičević davne 1743.godine. Po tom popisu, u selu je živjelo 16 katoličkih porodica sa sveukupno 146 vjernika. Kroz kasnija desetljeća koja su uslijedila, broj stanovnika je uglavnom rastao. Kasnije je uslijedio pad broja stanovnika najviše zbog izgradnje akumulacije Buškog jezera, a dijelom zbog općeg trenda iseljavanja koji je zahvatio i ovaj kraj.

Sastav stanovništva – naselje Golinjevo
2013.[3] 1991.[4] 1981.[5] 1971.[6] 1961.[7]
Osoba 840 (100,0%) 861 (100,0%) 958 (100,0%) 1 253 (100,0%) 1 267 (100,0%)
Hrvati 542 (62,95%) 632 (65,97%) 831 (66,32%) 807 (63,69%)
Bošnjaci 1 313 (36,35%) 1 289 (30,17%) 1 419 (33,44%) 1 391 (30,86%)
Jugoslaveni 4 (0,465%) 36 (3,758%) 67 (5,288%)
Ostali 2 (0,232%) 2 (0,160%)
Srbi 1 (0,104%) 1 (0,080%)
Crnogorci 1 (0,079%)
Slovenci 1 (0,079%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini". fzs.ba. Pristupljeno 25. 3. 2016. 
  2. ^ "Općina Livno". nasbih.com. Pristupljeno 25. 3. 2016. 
  3. ^ "Naselje Golinjevo". nasbih.com. Pristupljeno 25. 3. 2016. 
  4. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 71)". fzs.ba. Pristupljeno 25. 3. 2016. 
  5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 3. 2016. 
  6. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 3. 2016. 
  7. ^ "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.". stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 3. 2016. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]