Vidoši

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Vidoši
Naseljeno mjesto
Rimokatolička crkva u Vidošima
Rimokatolička crkva u Vidošima
Vidoši nalazi se u Bosna i Hercegovina
Vidoši
Vidoši
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°46′18″N 17°01′40″E / 43.771705°N 17.027776°E / 43.771705; 17.027776Koordinate: 43°46′18″N 17°01′40″E / 43.771705°N 17.027776°E / 43.771705; 17.027776
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonKanton 10
GradLivno
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto474
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 34
Matični broj130800[1]
Matični broj grada10588

Vidoši su naseljeno mjesto u gradu Livnu, Bosna i Hercegovina.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Naselje Vidoši se nalazi na istočnom dijelu Livanjskog polja u gornjem slivu rijeke Sturbe, okruženom tušničkim brdima. Naselje Vidoši su udaljeni od Livna oko 8 km. Kroz župu prolaze magistralne ceste Livno-Tomislavgrad i Livno-Kupres.

Historija[uredi | uredi izvor]

Nacionalni spomenici[uredi | uredi izvor]

Historijska građevina – Župna crkva Bezgrešnog začeća u Vidošima, proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine [2] Izgrađena je pri samom kraju osmanske uprave na teritoriji Bosne i Hercegovine, 1856. godine. Župna crkva ima veliku ambijentalnu vrijednost vezanu za područje koje čine brdo Tušnica i Malo Polje kod Livna. Posebnu likovni kvalitet crkvenog enterijera leži u glavnom oltaru isklesanom u kamenu koji je djelo lokalnog majstora Mate Randića Baje iz 1870. godine. Enterijer je ukrašen sa dvije slike Gabrijela Jurkića: Josef Drvodelja i Isus, te Sv. Klement obje iz 1957. godine.

Arheološko područje – Prapovijesna Velika gradina, takođe proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine [3] Plodno Livanjsko polje od davnina bilo je naseljeno. U bronzanom i željeznom dobu naseljavali su ga pripadnici ilirskog plemena Dalmati, koji su ostavili oko četrdesetak ilirskih gradina.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Vidoši
2013.[4]1991.[5]1981.[6]1971.[7]1961.[8]
Osoba474 (100,0%)569 (100,0%)516 (100,0%)615 (100,0%)472 (100,0%)
Hrvati405 (85,44%)472 (82,95%)377 (73,06%)522 (84,88%)396 (83,90%)
Bošnjaci67 (14,14%)91 (15,99%)180 (15,50%)192 (14,96%)159 (12,50%)1
Srbi1 (0,211%)1 (0,176%)1 (0,194%)1 (0,212%)
Crnogorci1 (0,211%)
Ostali3 (0,527%)5 (0,969%)
Jugoslaveni2 (0,351%)53 (10,27%)1 (0,163%)16 (3,390%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 5. 4. 2016.
  2. ^ "Župna crkva Bezgrešnog začeća u Vidošima". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 7. 2016.
  3. ^ "Prapovijesna Velika gradina". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 7. 2016.
  4. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 71)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 5. 4. 2016.
  6. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 5. 4. 2016.
  7. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 5. 4. 2016.
  8. ^ "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 5. 4. 2016.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]