Idi na sadržaj

Intersticij

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Intersticij
Anatomska terminologija

Intersticij je granični prostor ispunjen tečnošću koji postoji između strukturne barijere, poput ćelijskog zida ili kože, i unutrašnjih struktura, kao što je organi, uključujući mišiće i cirkulacijski sistem.[1][2] Tečnost u ovom prostoru naziva se intersticijska tečnost, a sadrži vodu i rastvorene supstance i odvodi se u limfni sistem.[2] Intersticijski odjeljak je sastavljen vezivnog i potpornih tkiva u tijelu –zvani vanćelijski matriks – koji se nalaze izvan krvi i limfnih sudova i parenhima organa.[2][3]

Struktura[uredi | uredi izvor]

Netekući dijelovi intersticija su uglavnom kolagenski tipovi I, III i V, elastin i glikozaminoglikani, kao što su hijaluronat i proteoglikan, koji su umreženi da bi formirali saćoliku mrežu.[3] Takve strukturne komponente postoje i za opći itjelesni ntersticij,[2] i unutar pojedinih organa, kao što je intersticij srčanog miokarda,[4] i bubrežni intersticij bubrega.[5]

Intersticij u submukozama visceralnih organa, dermisa, površinske fascije i perivaskularna adventicije, su prostori ispunjeni tečnošću, a podržani rešetkom kolagenih snopova. Prostori sa tekućinom komuniciraju sa odvodnim limfnim čvorovima, iako nemaju obložene ćelije ili strukture limfnih kanala.[6]

Funkcije[uredi | uredi izvor]

Intersticijska tečnost je rezervoar i transportni sistem za hranljive sastojke i rastvorene supstance, koje se distribuiraju između organa, ćelija i kapilara, za signalnomolekulsku komunikaciju između ćelija i za antigene i citokine koji učestvuju u imunskoj regulaciji.[2] Sastav i hemijska svojstva intersticijske tečnosti razlikuju se među organima i podvrgavaju se promjenama u hemijskom sastavu tokom normalne funkcije, kao i tokom rasta tijela, uvjeta upale i razvoja bolesti,[2] kao u zatajenju srca[4] i hroničnoj bolesti bubrega.[5]

Ukupni volumen intersticijske tečnosti tokom odfržavanja zdravlja iznosi oko 20% tjelesne težine, ali ovaj prostor je dinamičan i može se mijenjati u volumenu i sastavu tokom imunskih odgovora i u poremećenim uvjetima kao što je kod karcinoma, a posebno unutar tumorskih intersticija .[2] Količina intersticijske tečnosti varira od oko 50% mase tkiva u koži do oko 10% u skeletnom mišiću.[2]

Bolest[uredi | uredi izvor]

Kod ljudi sa plućnim i srčanim bolestima, karcinomom, bolestima bubrega, imunskim poremećajem i parodontalnom bolešću, intersticijska tečnost i limfni system su mjesta na kojima se mogu pojaviti ili razviti mehanizmi bolesti.[2][4][5][7]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Bert JL; Pearce RH (1984). The interstitium and microvascular exchange. In: Handbook of Physiology. The Cardiovascular System. Microcirculation (sect. 2; pt. 1; chapt. 12; vol. IV izd.). Bethesda, MD: American Physiological Society. str. 521–547. ISBN 0683072021.
  2. ^ a b c d e f g h i Wiig, H; Swartz, M. A (2012). "Interstitial fluid and lymph formation and transport: Physiological regulation and roles in inflammation and cancer". Physiological Reviews. 92 (3): 1005–60. doi:10.1152/physrev.00037.2011. PMID 22811424.
  3. ^ a b Scallan J; Huxley VH; Korthuis RJ (2010). The Interstitium. In: Capillary Fluid Exchange: Regulation, Functions, and Pathology. San Rafael, CA: Morgan & Claypool Life Sciences.
  4. ^ a b c Eckhouse SR; Spinale FG (2012). "Changes in the myocardial interstitium and contribution to the progression of heart failure". Heart Fail Clin. 8 (1): 7–20. doi:10.1016/j.hfc.2011.08.012. PMC 3227393. PMID 22108723.
  5. ^ a b c Zeisberg, M; Kalluri, R (2015). "Physiology of the Renal Interstitium". Clinical Journal of the American Society of Nephrology. 10 (10): 1831–1840. doi:10.2215/CJN.00640114. PMC 4594057. PMID 25813241.
  6. ^ Benias, Petros C.; Wells, Rebecca G.; Sackey-Aboagye, Bridget; Klavan, Heather; Reidy, Jason; Buonocore, Darren; Miranda, Markus; Kornacki, Susan; Wayne, Michael (27. 3. 2018). "Structure and Distribution of an Unrecognized Interstitium in Human Tissues". Scientific Reports (jezik: engleski). 8 (1): 4947. doi:10.1038/s41598-018-23062-6. ISSN 2045-2322. PMC 5869738. PMID 29588511.
  7. ^ Berggreen, E; Wiig, H (2014). "Lymphatic function and responses in periodontal disease". Experimental Cell Research. 325 (2): 130–7. doi:10.1016/j.yexcr.2013.12.006. PMID 24503053.