Jasmina Hanjalić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jasmina Hanjalić
Rođenje1963.
Peć, Jugoslavija
Zanimanjedoktorica medicine, književnica
Jezikbosanski
ObrazovanjeMedicinski fakultet, Sarajevo
Žanrpoezija, proza
Poznata djela
Skamenjeni, Priče u bijelom
Veb-sajt: jasminahanjalic.wordpress.com

Jasmina Hanjalić (Peć, 1963) jeste bosanskohercegovačka književnica. Piše poeziju, kratke priče, književne prikaze i recenzije.[1] Doktorica je medicine. Živi u Sarajevu gdje je i zaposlena u Hitnoj pomoći Sarajevo kao specijalista urgentne medicine sa zvanjem primarijus.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Jasmina Hanjalić je rođena u Peći 1963. Osnovnu i srednju školu, kao i Medicinski fakultet završila je u Sarajevu. Bavi se pisanjem pjesama, kratkih priča i književnih prikaza koje objavljuje u elektroničkim i štampanim medijima u BiH, Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Bugarskoj: Odjek, Prozaonline, Poezin, Knjigomat, Balkanski književni glasnik, Žikišon, Diogen, Avangrad, Motrišta, Bosanska vila, Poeta, Fojnička škrinja, Riječ, Almanah, Šipak, Koraci, Marulić, Književnik, Republika poezije, Orion, Alia Mundi magazin za kulturnu raznolikost.[2] Autor je književnog bloga Književni kutak. Na ovom književnom portalu koji je sama pokrenula i koji uređuje, Jasmina Hanjalić je do sada objavila oko 700 članakа koji se bave novostima iz kulture i književnosti.

Jasmina Hanjalić je objavila tri knjige, jednu zbirku poezije i dvije zbirke priča. Zastupljena je u nekoliko književnih antologija. Dobitnica je nekoliko književnih nagrada. U zbirci priča Skamenjeni oživljava slavensku mitologiju. Posljednja objavljena zbirka priča Jasmine Hanjalić pod naslovom Priče u bijelom inspirirana je njenim ljekarskim iskustvom. Osim pisanjem, Jasmina Hanjalić se bavi i istraživanjem života znamenitih žena u bosanskohercegovačkoj historiji i književnosti. Bavila se istraživanjem sudbine kćerke kraljice Katarine Kosače (obrađeno u priči "Ni dijete ni djevojka") te istražuje život i rad sarajevske pjesnikinje Džemile Hanumice Zekić, koja je objavljivala u književnim časopisima između dva svjetska rata.

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

Objavljene knjige[uredi | uredi izvor]

  • Zbirka poezije Sve u jednom jedno u svemu (VAT, Vitez, 2011)
  • Zbirka priča Skamenjeni (ZALIHICA, Sarajevo, 2013)
  • Zbirka priča Priče u bijelom (Dobra knjiga, Sarajevo, 2014)
  • Zbirka poezije Otpusti noja i druge ptice (Planjax Komerc doo, Tešanj, 2017)

Učešće na književnim susretima[uredi | uredi izvor]

  • Novosarajevski književni susreti (Sarajevo, 2009, 2010)
  • Međunarodni književni susret "Garavi sokak" (Inđija, 2010)
  • Šopovi dani (Jajce, 2010)
  • I međunarodni simpozij o Ivi Andriću (Travnik, 2011)
  • festival poezije "Pesničko proleće Čukarice" (Beograd, 2012)
  • međunarodni pjesnički festival "Prljača 2012" (Derventa, 2012)
  • "Zekon 2013", festival fantastičarske književnosti (Zenica, 2013)
  • "Refesticon (Refesticon)", festival fantastične književnosti (Bijelo Polje)
  • Rijeka iz kamena (Čapljina, 2013)
  • 37. Plavski književni susreti (Plav i Gusinje, 2013)
  • Sarajevska zima (Sarajevo, 2014)
  • 25. Dani hrvatske kulture (Usori, 2015)
  • 14. Šopovi dani na Plivi (Jajce, 2015)
  • Andrićevi dani (Travnik, 2016)
  • Poetsko ćoše Morović, Srbija, 2017.

Zastupljenost u književnim zbornicima[uredi | uredi izvor]

  • Gravitacija riječi (KNS, Sarajevo, 2008)
  • Najkraće priče 2008 (Alma, Beograd, 2009)
  • Balkansko pero (KNS, Sarajevo, 2009)
  • Od priče do priče (Alma, Beograd, 2009)
  • The Colours of the World (Sofija, 2009)
  • Godišnjak "Fra Grgo Martić" (Kreševo, 2010);
  • Garavi sokak (Inđija, 2010)
  • Kuće u vazduhu (Alma, Beograd, 2010),
  • Kapija istoka i zapada (KNS, Sarajevo, 2010)
  • Diogen (Sarajevo, 2010)
  • Whafanzin (Široki Brijeg, 2010)
  • Hrvatski narodni godišnjak (Sarajevo, 2011)
  • Garavi sokak (Inđija, 2011)
  • Najkraće priče 2011 (Alma, Beograd, 2012)
  • Hrvatski narodni godišnjak (Sarajevo, 2012)
  • Pesničko proleće Čukarice 2012 (Beograd, 2012)
  • Iz vode pjesma ljepotom daruje (Derventa, 2012)
  • Poetsko ćoše (Beograd, 2012)
  • Buđenje Bihora (Petnjica, 2012)
  • Slavin poj, antologija priča iz slavenske mitologije (VAT i Napredak, Vitez, 2013)
  • Suze za Velosa, zbornik radova natječaja Tragom bosanskog kraljevstva (Muzej grada Zenice, Zenica, 2013)
  • Najkraće priče 2012 (Alma, Beograd, 2013)
  • Nevidbog, Zbornik odabranih priča, "Refestikon" (Bijelo Polje, 2013)
  • Pisma balkanskih žena (Razvigor, Požega, 2014)
  • Naji Naamans literary prizes (Liban, 2014)
  • Prijateljima, Kultura snova (Zagreb, 2016)
  • Almanah Prljača, Derventa, 2016, 2017
  • Apokalipsa u djelu Džeke Hodžića, Sarajevo, 2017
  • Glasovi Melpomene: povodom 155 godina od rođenja Jelene J. Dimitrijević, Beograd, 2017

Književne nagrade[uredi | uredi izvor]

  • Nagrade Fondacije za izdavaštvo (Sarajevo, 2013)
  • Nagrada „Anka Topić” (Vitez, 2013)
  • „Nagrada za kreativnost” fondacije „Naji Naaman Libanon” (Liban, 2014)
  • Treća nagrada na konkursu „BNVD za pjesmu posvećenu genocidu u Srebrenici” (Srebrenica, 2015)
  • „Nagrada za najbolju pjesmu o Ukrinskom cvijetu” (Prljača, 2016)
  • Nagrada za najbolju pjesmu književne kolonije „Grah za Iliju Ladina” za 2015
  • Prvo mjesto nagrade HKD “Goran Bujuć” za književnika – novinara izvan Hrvatske u 2016
  • Druga nagrada „Marko Martinović Car” za kratku priču, Vitez, 2017
  • Nagrada „Dr Eso Sadiković” za kratku priču, Prijedor, 2019
  • Učešće na 43. Plavskim književnim susretima, Plav, 2019

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "O autorici (about the Author)". 24. 1. 2011. Pristupljeno 20. 7. 2016.
  2. ^ Upoznajte pjesnike: Jasmina Hanjalić, Dnevni list (3. 10. 2011)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]