Lepra

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
G. A. Hansen je 1873. otkrio Mycobacterium leprae, uzročnika lepre.

Lepra, guba ili Hansenova bolest (grčki λέπι = riblje krljušti) je infektivna bolest poznata od drevnih vremena, kada je bila zdravstveni problem u Kini i Indiji.

Opis bolesti[uredi | uredi izvor]

Norvežanin zaražen leprom, star 24 godine

Uzrok lepre su bakterije Mycobacterium leprae i Mycobacterium lepromatosis. Prvu je otkrio 1873. Gerhard Armauer Hansen. Simptomi su bijele lezije na kojima se ne osjeća bol. Bakterija napada živce ruku, nogu i lica. Može uzrokovati sljepoću i oduzeti sposobnost pomicanja ruku i očnih kapaka. Na kraju, dovodi do deformacija koje se često povezuju sa leprom. Oslabljeni su osjeti za hladnoću, toplinu i bol, te se rane mogu zagnojiti i inficirati. Vrijeme inkubacije ove bolesti traje od par mjeseci do 40 godina. Za liječenje lepre se koristi više antibiotika, od kojih je najpoznatiji dapson. Lepra je iskorijenjena u Evropi, ali zato predstavlja problem u Indiji, Brazilu i Africi. 2004. je u Indiji pronađeno 400.000 novih slučajeva. Suprotno popularnu vjerovanju, lepra nije jako zarazna bolest. Postoje dvije vrste gube: tuberkuloidna i lepromatozna.

Historija lepre[uredi | uredi izvor]

Mycobacterium leprae

U Indiji se simptomi lepre spominju u svetoj knjizi Atharva-veda. Tekst iz drevne Kine napisan na bambusu, opisuje kako lepra uzrokuje i gubitak kose. U srednjem vijeku se lepru smatralo kaznom za grijehe. Mislilo se da su bolesnici kažnjeni za preljub, a takvo mišljenje je nastalo zbog sifilisa, jer je ta bolest tada bila znana kao lepra, a također uzrokuje mrlje na koži. Huchon le Gressier je bio protjeran iz bolnice za gubavce jer je doveo svoju ljubavnicu, te je ponovo primljen kad je obećao da to neće ponoviti. Zbog ovakvih tvrdnji gubavce se smatralo pohotnima. Islamski filozof Ibn Sina je rekao da je lepra rak cijelog tijela, a prema tome je rak lepra jednog dijela tijela.

Lepra u Bibliji[uredi | uredi izvor]

U Bibliji se lepra prvi put spominje kod Mojsija, kojem se Jahve ukazao u plamtećem grmu. On je učinio da Mojsijeva ruka bude "bijela kao snijeg". Mojsije se oženio strankinjom, pa su mu njegov brat Harun i sestra Mirijam prigovarali. Jahve je kaznio Mirijam leprom, ali se Mojsije molio za nju i ona je ozdravila, ali tek nakon deset dana. U Levitskom zakonu se spominje da se bolesnik mora pokazati Harunu koji bi ga pregledao i zaključio je li u pitanju lepra. Ako bi Harun proglasio čovjeka bolesnim, on bi napustio zajednicu te je morao vikati: "Nečist!", kako bi ga se moglo prepoznati. Kralj Uzija je kažnjen leprom jer je pokušao prinijeti žrtvu, što su smjeli samo svećenici. Kad je napao svećenika, svjetlost mu je obasjala lice te je obolio, a do kraja života je živio u odvojenoj kući. U Novom zavjetu Isus je dva puta ozdravio gubavce: prvi put je ozdravio samo jednog čovjeka, a drugi put njih deset. Devet od njih je otišlo bez zahvale; samo je jedan gubavac, Samarijanac, zahvalio Isusu.

Kolonije gubavaca[uredi | uredi izvor]

Grčki otok Spinalonga je bilo kolonija gubavaca od 1903. do 1957.

Kolonije gubavaca ili leprozoriji su osnivani kako bi oboljeli mogli živjeti te bi se o njima brinulo. Kad je lijek za lepru pronađen 1982., kolonije su zatvarane. Najpoznatije su kolonije bile:

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons
Commons: Lepra