Idi na sadržaj

Limeta

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Limeta
Cvijet i plod limete
Cvijet i plod limete
Sistematika
CarstvoPlantae
RedSapindales
PorodicaRutaceae
RodCitrus

Limeta je naziv za različite citrusne voćke, kako vrste tako i hibride, okruglog oblika, zelene do žute boje, 3–6 cm u prečniku, sa kiselom pulpom i često povezane sa limunom. Plod limete je u svježem zrelom stanju plod zelene boje, pa se lako zamijeni s nedozrelim limunom, koji zrenjem požuti.

Porijeklo

[uredi | uredi izvor]

Limeta dolazi iz tropske Južne Azije, Malezije i drugih područja. Za svoj rast traži vlažnu tropsku klimu. Španski moreplovci prenijeli su limetu u Meksiko i Karibe, gdje se brzo i temeljito udomaćila. Sok limete sadrži minerale kalijum, kalcijum i fosfor, te vitamin C, radi kojeg su nekada moreplovci imali na svojim putovanjima zalihe ovog ploda radi prevencije skorbuta.[1]

Upotreba

[uredi | uredi izvor]
Limeta, sirova, jestivi dijelovi
Hranjiva vrijednost po 100g
Energija126 kJ
Ugljikohidrati10.5 g
Šećeri1.7 g
Vlakna2.8 g
Masnoće0.2 g
Bjelančevine0.7 g
Voda88.3 g
Tiamin (Vit. B1)0.03 mg (2%)
Riboflavin (Vit. B2)0.02 mg (1%)
Niacin (Vit. B3)0.2 mg (1%)
Vitamin B50.217 mg (4%)
Vitamin B60.046 mg (4%)
Folna kiselina (Vit. B9)8 μg (2%)
Vitamin C29.1 mg (49%)
Kalcij33 mg (3%)
Željezo0.6 mg (5%)
Magnezij6 mg (2%)
Fosfor18 mg (3%)
Kalij102 mg (2%)
Natrij2 mg (0%)
Full Link to USDA Database entry
Procenti su relativni u odnosu na američke preporuke za dnevne potrebe odraslih osoba.
Izvor: USDA baza podataka za namirnice

Limeta se najčešće koristi za proizvodnju sokova, kao i dodatak u spravljanju koktela (kao sok ili kao ukras).

Ekstrakti limete i esencijalna ulja dobivena od nje se koriste u proizvodnji parfema, sredstava za čišćenje i aromaterapiji.

Proizvodnja

[uredi | uredi izvor]
Proizvodnja limuna i limete – 2016
Zemlja Proizvodnja (milioni tona)
IND
3.0
MEX
2.4
Portoriko
2.3
ARG
1.7
BRA
1.3
Svijet
17.3
Izvor: FAOSTAT of the Ujedinjene Nacije[2]

Galerija

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 5. 1. 2009. Pristupljeno 15. 10. 2008.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  2. ^ "Podaci UN FAO". Food and Agriculture Organization of the United Nations..

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]