Citrus

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Citrus
(Rod limunova)
Cvijet i plod narandže
Sistematika
Carstvo Plantae
Divizija Magnoliophyta
Razred Magnoliopsida
Potklasa Rosidae
Red Sapindales
Porodica Rutaceae
Potporodica Aurantioideae
Pleme Aurantieae
Potpleme Citrinae
Rod Citrus
L.

vidi Popis vrsta roda Citrus

Predačke vrste
  • Citrus maxima
  • Citrus medica
  • Citrus reticulata'
  • Citrus micrantha
  • Citrus hystrix
  • Citrus cavaleriei
  • Citrus japonica

Važni hibridi
  • Citrus × aurantiifolia
  • Citrus × aurantium
  • Citrus × latifolia
  • Citrus × limon
  • Citrus × limonia
  • Citrus × paradisi
  • Citrus × sinensis
  • Citrus × tangerina
  • Snonimi:Eremocitrus
Microcitrus

Citrus je rod stablašica ili grmolikih cvjetnica iz porodice Rutaceae. Biljke ovog roda proizvode citrusne plodove, uključujući važno voće poput narandži, limuna, grejpfruta, pomela i limeta.

Vrste roda Citrus vode porijeklo iz južne i istočne Azije, jugoistočne Azije, Melanezije i Australije. Razne vrste citrusa, od davnina, korištene su i od autohtonih kultura na ovim prostorima. Odatle se njegova kultivacija proširila u Mikroneziju i Polineziju Australonezijskom ekspanzijom (oko 3000–1500. p.n.e.), zatim i na Bliski Istok i Mediteran (oko 1200. p.n.e.), pa putem trgovačke rute tamjana, dalje u Evropu.[1]

Historija[uredi | uredi izvor]

Citrusi su porijeklom iz subtropskih i tropskih područja Azije, otoka jugoistočne Azije, Bliske Okeanije i sjeveroistoka Australije. Pripitomljavanje vrsta citrusa uključivalo je mnogo hibridizacija i introgresija, ostavljajući puno neizvjesnosti u vezi s tim kada se i gdje pripajanje prvo dogodilo. Genomska, filogenetička i biogeografska analiza Wua et al. 'i dr.' (2018.) pokazala je da je središte porijekla roda Citrus vjerovatno jugoistočno podnožje Himalaja, u regiji koja se proteže od istočnog Assama, sjevernog Mjanmara, do zapadnog Yunnana. Divergencija je vjerovatno počela od pretpostavljenog pretka Poncirus trifoliata. Promjena klimatskih uvjeta tokom kasnog miocena (prije oko 11,63 do 5,33 ) rezultirala je evolucijskom radijacijom, odnosno iznenadnom pojavom specijacije.[1]

Vrste proizašle iz ovog događaja uključuju limunove ( Citrus medica ) južne Azije, pomela (C. maxima), kontinentalna jugoistočna Azija, mandarine (C. reticulata), patuljaste narandže (C. japonica), mangšanijegan (C.mangshanensis), i ičang papeda (C. ichangensis) jugoistoka Kine; kafirske limete (C. hystrix) sa otoka jugoistočne Azije, te biasong i samujao (C. micrantha) sa Filipina.[1][2]

Mapa izvornih rasprostranjenja glavnih divljih kultivara „citrusa“ i odabrani relevantni divlji taksoni.

Nakon toga, uslijedilo je širenje vrsta rod Citrus na Tajvan i Japan, u ranom pliocenu (prije oko 5,33 do 3,6 miliona godina), što je rezultiralo nastankom narandže tahibana ( Citrus tachibana ) i izvan Wallaceove linije u Papua Novoj Gvineji i Australiji tokom ranog pleistocena (prije 2,5 miliona do 800.000 godina), gdje su se dogodili daljnji specijacijski događaji koji su rezultirali pojavom australskih limeta.[1][2]

Opis i taksonomija[uredi | uredi izvor]

Plodovi citrusa grupirani po srodstvenoj sličnosti; dijagram prema podacim Cur et al. (2016)[3]
Trodimenzijska projekcija glavne komponentne analize hibrida citrusa, sa limunima (žuta), pomelima (plava), mandarinom (crvena) i mikrantom (zelena) koje definiraju osi. Očekuje se da će se hibridi naći između roditelja: ML: Meksička limeta; A: Alemov; V: Volkamerov limun; M: Meyerov limun; L: uobičajeni i „slatki“ limunovi; B: Bergamotova narandža; H: Haploidna klementina; C: klementine; S: Gorke narandže; O: Slatke narandže; G: Grejpefruti.
Slike iz: Curk, et al. (2014).[4]

Taksonomija i biosistematika roda su složene i nejasan je precizan broj prirodnih vrsta, jer su mnoge od imenovanih hibridi koji se klonski razmnožavaju sjemenom (putem apomiksije), a genetički dokazi upućuju na to da su čak i neke divlje, istinski rasplodne vrste hibridnog porijekla. Najviše kultivisana Citrus spp. izgleda da su prirodni ili vještački hibridi malog broja osnovnih predačkih vrsta, uključujući limun, pomelo, mandarinu i papedu (vidi sliku).[5] Prirodne i kultivirani hibridi citrusa uključuju komercijalno važno voće, kao što su narandžee, grejpfruti, limuni, limete i neke mandarine.

Filogenetičke analize sugeriraju da su vrste roda Oxanthera sa Nove Kaledonije mogle biti prelazne ka rodu Citrus.[6]

Kriške raznih plodova citrusa

Stablo[uredi | uredi izvor]

Ove biljke su veliki grmovi ili stabla malih do umjerenih veličina, dosežu visinu od oko 5 – 15 m, sa bodljastim izdancima i naizmjenično raspoređenim zimzelenim listovima, cijelovitih rubova. Cvjetovi su samotni ili u malim gronjama, svaki cvijet prečnika 2 – 4 cm, s pet (rijetko četiri) bijelih latica i brojnim prašnicima; često su vrlo snažno mirišljavi.[7]

Plod[uredi | uredi izvor]

Plod je hesperidij, posebna bobica, loptasto izdužen, dug 4 – 30 cm, sa dijametrom od oko 4– 20 cm, s kožastom korom ili "korom" koja se naziva perikarp. Vanjski sloj perikarpa je „egzokarp“ nazvan flavedo. Srednji sloj perikarpa je mezokarp, koji se u agrumima sastoji od bijelog, spužvastog "albeda" ili srži. Unutrašnji sloj perikarpa je endokarp. Prostor unutar svakog segmenta je lokula ispunjena Vezikulnim sokom, ili "pulpom". Od endokarpa, protežu se nizovi dlačica, u mjestima koja plodu pružaju zaštitu dok se razvija.[8][9] Citrusi su prepoznatljivi po mirisu, dijelom zahvaljujući flavonoidima i limonoidima (koji su terpeni]) sadržani u kori, a većina ih sadrži sok. Sok sadrži veliku količinu limunske kiseline, što im daje karakterističan oštar okus. Rod je komercijalno važan jer se mnoge vrste uzgajaju kao voće, koje se jede svježe, presovano za sokove ili konzervirano u marmeladama i ukiseljeno.

Također su dobri izvori vitamina C i flavonoida. Sadržaj vitamina C u plodu ovisi o vrsti, Varijetetu i načinu uzgoja. Pokazalo se da voće proizvedeno organskom poljoprivredom sadrži više vitamina C od onog proizvedenog konvencionalnom obradom, ali rezultati ovise o vrstama i kutivarima. Flavonoidi uključuju razne flavanone i flavone.

Plodovi citrusa[uredi | uredi izvor]

Citrus medica
Citrus australasica

Smatra se da je rod "Citrus" podrijeklom iz istočnog podnožja Himalaja. Prije kuliviranja, sastojalo se od samo nekoliko vrsta, mada još nije potvrđen status nekih zasebnih: C. alata – C. ampullacea – C. asahikan – C. assamensis – C. aurantiaca – C. aurata – C. aurea – C. balincolong – C. balotina – C. benikoji – C. boholensis – C. canaliculata – C. celebica – C. combara – C. crenatifolia – C. daoxianensis – C. davaoensis – C. erythrosa – C. excelsa – C. flavicarpa – C. funadoko – C. genshokan – C. glaberrima – C. gracilis – C. hainanensis – C. hanaju – C. hassaku – C. hiroshimana – C. hongheensis – C. hyalopulpa – C. inflata – C. intermedia – C. iwaikan – C. karna – C. keraji – C. kerrii – C. kinokuni – C. kotokan – C. leiocarpa – C. longilimon – C. longispina – C. lycopersiciformis – C. macrolimon – C. macrophylla – C. maderaspatana – C. madurensis – C. medioglobosa – C. megaloxycarpa – C. miaray – C. micrantha – C. montana – C. nana – C. nippokoreana – C. oblonga – C. obovoidea – C. odorata – C. oleocarpa – C. otachibana – C. oto – C. panuban – C. papaya – C. papillaris – C. paratangerina – C. platymamma – C. ponki – C. pseudogulgul – C. pseudolimon – C. pseudolimonum – C. pseudopapillaris – C. pseudoparadisi – C. pseudosunki – C. pyriformis – C. rokugatsu – C. rugulosa – C. semperflorens – C. shunkokan – C. sinograndis – C. southwickii – C. suavissima – C. succosa – C. suhuiensis – C. sulcata – C. taiwanica – C. takuma-sudachi – C. tamurana – C. tankan – C. tardiferax – C. tardiva – C. tarogayo – C. temple – C. tengu – C. tumida – C. ujukitsu – C. vitiensis – C. webberi – C. westeri – C. wilsonii – C. yamabuki – C. yatsushiro – C. yuko

Hibridi i kultivari[uredi | uredi izvor]

Slatki Oroblanco je hibrid pomela i grejpfruta
Etrog ili citron je često u upotrebi za jevrejske i jemenske rituale
Klementine (Citrus ×clementina) imaju tanju koru od narandži.
Citrus ×unshiu), poznat kao sacumas
Slatke narandže (Citrus ×sinensis) se upotrebljavaju kao hrana u raznim oblicima: potiču od a pomela i mandarinskih narandži.
Poprečni presjek limete odihukuti
Plodovi limete odihukuti
Plod pompije

Slijedeći citrusi poredani su po roditeljstvu. Kako je svaki hibrid proizvod (najmanje) dvije roditeljske vrste, popisuju se više puta.

Bazirani naCitrus maxima
  • Citrus ×natsudaidai (C. maxima × nepoznato)
  • C. reticulata × C. ×sinensis
  • Citrus grandis Osbeck)
  • Citrus ×paradisi (C. maxima × C. ×sinensis)
  • C. ×limon × C. ×paradisi
  • C. ×nobilis × C. ×deliciosa
  • C. ×sinensis × C. ×unshiu
  • C. reticulata × C. ×paradisi
  • C. ×paradisi × C. ×sinensis
  • C. maxima × C. ×paradisi
  • Citrus ×sinensis (vjerovatno C. maxima × C. reticulata)
  • Citrus ×tangelo (C. reticulata × C. maxima ili C. ×paradisi)
  • Citrus ×nobilis (C. reticulata × C. ×sinensis)
  • C. reticulata × C. maxima ili C. ×paradisi

Citrus medica-bazirani

  • Citrus ×macrophylla (C. medica × C. micrantha)
  • Citrus medica var. sarcodactylus
  • Limunski varijeteti sa kiselom pulpom - Dijamantni limun, Fjorentinski limun, grčki limun i Baladi limun
  • Varijeteti citrona sa slatkom pulpom - korzikanski limun i marokanski limun.
  • Etrog, grupa varijeteta citrona koja se tradicionalno koristi za židovski obred.
    Etrog je hebrejska oznaka za citron općenito.
  • Citrus ×limonimedica (vjerovatno C. medica × C. maxima × C. medica
  • C. medica × C. maxima × C. medica
  • Citrus ×limon (C. medica × C. ×aurantium)
  • Citrus ×aurantiifolia (C. medica × C. micrantha)
  • C. xlatifolia (C. xaurantiifolia x C. xlimon)
  • Citrus ×limetta (C. medica × C. ×aurantium)
  • Citrus medica tuberosa Risso & Poiteau, 1818 (C. medica × C. ×aurantium)
  • C. medica × C. ×aurantium
  • Jemenski lumun

Bazirani na Citrus reticulata

  • Citrus ×bergamia (C. ×limon × C. ×aurantium)
  • Citrus ×aurantium (C. maxima × C. reticulata)
  • Citrus ×sinensis
  • Citrus reticulata × Citrus japonica
  • C. reticulata × C. ×sinensis
  • Citrus ×aurantium var. myrtifolia ili Citrus ×myrtifolia
  • Citrus reticulata
  • Citrus ×clementina
  • Citrus ×reshni
  • Citrus reticulata
  • Citrus ×aurantium var. daidai ili Citrus ×daidai
  • Citrus ×paradisi (C. maxima × C. ×sinensis)
  • Citrus reticulata cv. 'Hermandina'
  • C. maxima × C. medica) × C. ×paradisi
  • C. ×nobilis × C. ×deliciosa
  • C. sinensis × C. ×unshiu)
  • ''C. ×aurantium ssp. currassuviencis
  • Citrus ×deliciosa
  • Citrus ×meyeri (C. medica × C. ×sinensis)
  • Citrus reticulata cv. 'Michal'
  • Citrus ×unshiu
  • C. reticulata × C. nobilis)
  • Nova mandarina, Clemenvilla
  • C. ×paradisi × C. ×sinensis'
  • C. maxima × C. ×paradisi
  • Citrus ×limettioides Tanaka (C. medica × C. ×sinensis)
  • Citrus reticulata cv. 'Ponkan'
  • Citrus ×limonia (C. reticulata × C. medica)
  • Citrus ×jambhiri Lush. (C. reticulata × C. medica)
  • Citrus ×depressa
  • Citrus sunki ili C. reticulata var. sunki
  • Citrus ×sinensis (C. maxima × C. reticulata)
  • Citrus tachibana (Mak.) Tanaka ili C. reticulata var. tachibana
  • Citrus ×tangelo (C. reticulata × C. maxima ili C. ×paradisi)
  • Citrus ×tangerina
  • Citrus ×nobilis (C. reticulata × C. ×sinensis)
  • C. reticulata × C. maxima ili C. ×paradisi
  • Citrus ×volkameriana (C. reticulata × C. medica)
  • Citrus ×junos (C. reticulata × C. ×ichangensis)

Ostali/Nesvrstani

  • Citrus ×amblycarpa
  • Citrus ×pennivesiculata
  • Citrus tamurana
  • C. ichangensis × C. maxima
  • C. ×limon × C. ×paradisi
  • Citrus ×iyo
  • Citrus ×sphaerocarpa
  • Citrus Odichukuthi
  • Citrus flaviculpus hort ex.Tanaka
  • Citrus sakurajima
  • Citrus flaviculpus hort ex. Tanaka × (Imamura unshiu), Citrus unshiu Marc
  • Citrus ×sudachi

Proizvodnja[uredi | uredi izvor]

Glavna područla proizvodnje citrua
Uzgoj narandži u Distriktu Cayo, Belize

Plodovi roda Citrussu kultura voća sa najvećim udjelom u međunarodnoj trgovini. Postoje dva glavna oblika trgovanja ovim voćem:

  • Tržište svježeg voća
  • Tržište prerađenih agruma (uglavnom sok od narandžre)

Narandže čine većinu proizvodnje citrusa, ali industrija takođe im i značajne količine grejpfruta, pomela, limuna i limeta.

Citrusi se proizvode širom svijeta; prema UNCTAD-u, do 2004. bilo je 140 zemalja koje proizvode agrume. Oko 70% ukupne svjetske proizvodnje citrusa uzgaja se na Sjevernoj hemisferi, posebno u zemljama oko Mediterana i Sjedinjenih Država, iako je Brazil najveći proizvođač U SAD-u se većinu soka od naranče i grejpa proizvodi Florida, dok se agrumi za konzumaciju kao svježeg voća uglavnom uzgajaju u Californiji, Aritoni i Texasu. Manja tržišta za rast agruma u Sjedinjenim Državama potiču iz Južne Karoline, Džordžije, Oklahome, Tennesseeja i svih zalivskij država, uključujući Luisianu, Alabamu, Mississippi i Džordžiju, kao i Sjevernu Karolinu. Nezavisni kultivari nalaze se u Kentuckyju, Virginiji, pa čak i Missouriju, južnom Illinoisu i dalekom južnom Kansasu. Što je sjevernije područje, to se uzgaja više sezonskih kultivara.[10] Florida proizvodi oko 100 miliona kutija godišnje (svaka kutija teži 90 funti).[11] Kina bi mogla biti glavni igrač na tržištu soka od naranče i prerađenih citrusna, osim visokih tarifa na citrusne proizvode koji domaću prodaju čine profitabilnijom. Iako je citrus nastao na jugoistoku Azije, trenutna proizvodnja tamo je niska zbog prinosa nižih od prosjeka, visokih troškova proizvodnje i marketinga, kao i bolesti.[12]

Proizvodnja citrusa u Evropi i dalje opada, iako proizvodi klementina koje posebno uzgaja Španija povećavaju popularnost među potrošačima.[13]

Deset najvećih proizvođača citrusa u 2007. (tone)
Najbolji svjetski proizvođači u svakoj kategoriji prikazani su u sivoj boji
Država Grejpfrut Limuni i limete Narandže Tangerine, i sl.[14] Ostalo Ukupno
Brazil 72.000 1,060,000 18,279.309 1,271.000 - 20,682.309
Kina 547.000 745.100 2,865.000 14,152.000 1,308.000 19,617.100
Sjedinjene Američke Države 1,580.000 722.000 7,357.000 328.000 30,000 10,017.000
Meksiko 390.000 1,880.000 4,160.000 355.000 66.000 6,851.000
Indija 178.000 2,060.000 3,900.000 - 148.000 6,286.000
Španija 35.000 880.000 2,691.400 2,080,700 16.500 5,703.600
Iran 54.000 615.000 2,300.000 702.000 68.000 3,739.000
Italija 7.000 546.584 2,293.466 702.732 30.000 3,579.782
Nigerija - - - - 3,325.000 3,325.000
Turska 181.923 706.652 1,472.454 738.786 2.599 3,102.414
 Svijet 5,061.023 13,032.388 63,906.064 26,513.986 7,137.084 115,650.545
Izvor:Food And Agricultural Organization of United Nations: Economic And Social Department: The Statistical Division[15]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c d Wu GA, Terol J, Ibanez V, López-García A, Pérez-Román E, Borredá C, Domingo C, Tadeo FR, Carbonell-Caballero J, Alonso R, Curk F, Du D, Ollitrault P, Roose ML, Dopazo J, Gmitter FG, Rokhsar DS, Talon M (februar 2018). "Genomics of the origin and evolution of Citrus". Nature. 554 (7692): 311–316. Bibcode:2018Natur.554..311W. doi:10.1038/nature25447. PMID 29414943.CS1 održavanje: koristi se parametar authors (link)
  2. ^ a b Fuller, Dorian Q.; Castillo, Cristina; Kingwell-Banham, Eleanor; Qin, Ling; Weisskopf, Alison (2017). "Charred pomelo peel, historical linguistics and other tree crops: approaches to framing the historical context of early Citrus cultivation in East, South and Southeast Asia". u Zech-Matterne, Véronique; Fiorentino, Girolamo (ured.). AGRUMED: Archaeology and history of citrus fruit in the Mediterranean. Publications du Centre Jean Bérard. str. 29–48. doi:10.4000/books.pcjb.2107. ISBN 9782918887775.
  3. ^ Curk, Franck; Ollitrault, Frédérique; Garcia-Lor, Andres; Luro, François; Navarro, Luis; Ollitrault, Patrick (2016). "Phylogenetic origin of limes and lemons revealed by cytoplasmic and nuclear markers". Annals of Botany. 11 (4): 565–583. doi:10.1093/aob/mcw005. PMC 4817432. PMID 26944784.
  4. ^ Curk, Franck; Ancillo, Gema; Garcia-Lor, Andres; Luro, François; Perrier, Xavier; Jacquemoud-Collet, Jean-Pierre; Navarro, Luis; Ollitrault, Patrick (decembar 2014). "Next generation haplotyping to decipher nuclear genomic interspecific admixture in Citrusspecies: analysis of chromosome 2". BMC Genetics. 15 (1): 152. doi:10.1186/s12863-014-0152-1. ISSN 1471-2156. PMC 4302129. PMID 25544367.
  5. ^ Klein, Joshua D. (2014). "Citron Cultivation, Production and Uses in the Mediterranean Region". Medicinal and Aromatic Plants of the Middle-East. Medicinal and Aromatic Plants of the World. 2. str. 199–214. doi:10.1007/978-94-017-9276-9_10. ISBN 978-94-017-9275-2.
  6. ^ Bayer, R. J., et al. (2009). A molecular phylogeny of the orange subfamily (Rutaceae: Aurantioideae) using nine cpDNA sequences. American Journal of Botany 96(3), 668–85.
  7. ^ Del Hotal, Tom. "CITRUS PRUNING" (PDF). California Rare Fruit Growers.
  8. ^ "Citrus fruit diagram". ucla.edu. Arhivirano s originala, 3. 10. 2012.
  9. ^ "Lith". TheFreeDictionary.com.
  10. ^ USDA Foreign Agricultural Service. "USDA - U.S and the World Situation: Citrus" (PDF). Arhivirano s originala (pdf), 4. 6. 2012.
  11. ^ Perez, Marvin (24. 3. 2015). "Orange Juice Enters Bull Market With Biggest Rally Since '98". Bloomberg News. Pristupljeno 25. 3. 2015.
  12. ^ Cheju Citrus Research Institute, Korea. "Citrus Production in Asia". Asian Studies on the Pacific Coast. Arhivirano s originala, 7. 10. 2006.
  13. ^ Thomas H. Spreen. Projections of World Production and Consumption of Citrus to 2010.
  14. ^ Uključujući tangerine, mandarine i klementine.
  15. ^ Food And Agricultural Organization of United Nations: Economic And Social Department: The Statistical Division.

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

  • Andrews, A.C. (1961). "Acclimatization of citrus fruits in the Mediterranean region". Agricultural History. 35 (1): 35–46.
  • Araújo, De; Freitas, E.; de Queiroz, L. Paganucci; Machado, M.A. (2003). "What is Citrus? Taxonomic implications from a study of cp-DNA evolution in the tribe Citreae (Rutaceae subfamily Aurantioideae)". Organisms Diversity & Evolution. 3 (1): 55–62. doi:10.1078/1439-6092-00058.
  • Duarte, A.; Fernandes, J.; Bernardes, J.; Miguel, G. 2016. Citrus as a Component of the Mediterranean Diet. Journal of Spatial and Organizational Dynamics – JSOD, IV(4): 289–304.
  • Nicolosi, E.; Deng, Z.N.; Gentile, A.; La Malfa, S.; Continella, G.; Tribulato, E. (2000). "Citrus phylogeny and genetic origin of important species as investigated by molecular markers". Theoretical and Applied Genetics. 100 (8): 1155–1166. doi:10.1007/s001220051419.
  • Calabrese, Francesco (2002): Origin and history. In: Dugo, Giovanni & Di Giacomo, Angelo (eds.) (2002): Citrus. Taylor & Francis. ISBN 0-415-28491-0
  • Ellis, R.H.; Hong, T.D. & Roberts, E.H. (1985): Chapter 64. Rutaceae. In: Handbook of Seed Technology for Genebanks (Volume II: Compendium of Specific Germination Information and Test Recommendations). International Board for Plant Genetic Resources, Rome, Italy. HTML fulltext
  • Frison, E.A. & Taher, M.M. (eds.) (1991): FAO/IBPGR Technical Guidelines for the Safe Movement of Citrus Germplasm. FAO, IOCV, IPGRI. PDF fulltext
  • International Plant Genetic Resources Institute (IPGRI) (1999): Descriptors for Citrus (Citrus spp.). PDF fulltext[mrtav link]
  • Janick, Jules (2005): Purdue University Tropical Horticulture Lecture 32: Citrus
  • Luro, F.; Laigret, F.; Bové, J.M. & Ollitrault, P. (1995): RFLP analysis of cytoplasmic and nuclear genomes used for citrus taxonomy. In: Mandarines – développements scientifiques récents, résumés oraux et posters: 12–13. CIRAD-FLHOR, San Nicolao, France. HTML abstract
  • Molina, A.B.; Roa, V.N.; Bay-Petersen, J.; Carpio, A.T. & Joven, J.E.A. (eds.) (2000): Citrus, Proceedings of a regional workshop on disease management of banana and citrus through the use of disease-free planting materials held in Davao City, Philippines, 14–16 October 1998. INIBAP. PDF fulltext
  • Sackman. Douglas Cazaux (2005): Orange Empire: California and the Fruits of Eden.
  • University of California Division of Agricultural Sciences (UC-DAS) (1967–1989): The Citrus Industry. HTML fulltext of Vol. 1, 2, & Vol. 5, Chapter 5

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]