Idi na sadržaj

Nejednakost

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ovaj članak govori o nejednakostima u matematici. Za druga značenja, pogledajte članak nejednakost (čvor).
Za članak o nejednakim iskazima, pogledajte članak Nejednačina.
Grafika rješenja sistema lineranih nejednakosti.

U matematici, nejednakost je iskaz o relativnoj veličini ili redu dva predmeta, ili o tome da li oni isti lil nisu (Također pogledajte: jednakost)

  • Oznaka a < b znači da je a manje od b.
  • Oznaka a > b znači da je a veće od b.
  • Oznaka ab znači da je a nije jednako sa b, ali ne govori da je jedno veće od drugog, ili čak da se mogu porediti po veličini.

U svim ovim slučajevima, a nije jednakosa b, pa imamo, "nejednakost".

Ove relacije se poznate kao stroge nejednakosti

  • Oznaka ab znači da je a manje ili jednako sa b (ili, ekvivalentno, ne veće od b);
  • Oznaka ab znači da je a veće ili jednako sa b (ili, ekvivalentno, ne manje od b);

Postoje i oznake kojim se govori da je jedna veličina mnogo veća od druge, najčešće za nekoliko redova veličine.

  • Oznaka a b znači da je a mnogo manje od b.
  • Oznaka a b znači da je a mnogo veće od b.

Ako je smisao nejednosti isti za sve vrijednosti varijabli za koje su članovi nejednakosti definisani, tada se nejednakost naziva "apsolutnom" ili "bezuslovnom" nejednakosšću. Ako smisao nejednakosti važi samo sa određene vrijednosti varijabli, ali je suprotna ili se poništava za druge vrijednosti tih varijabli, tada se to naziva "uslovna nejednakost".

Osobine

[uredi | uredi izvor]

Nejednakostima se manipuliše slijedeći osobine. Zapamtite da je za osobine tranzitivnosti, preokreta, sabiranja, oduzimanja, množenja i dijeljenja, osobina, također, važi i kada se znak stroge nejednakosti (< i >) zamijeni sa njihovoim odgovarajućim nestogim znakovima nejednakosti (≤ i ≥).

Trihotomija

[uredi | uredi izvor]

Osobina trihotomije kaže da je:

  • Za sve realne brojeve, a i b, tačno jedno, od slijedećeg, je tačno:
    • a < b
    • a = b
    • a > b

Tranzitivnost

[uredi | uredi izvor]

Tranzitivnost nejednakosti kaže da je:

  • Za sve realne brojeve, a, b, c:
    • Ako je a > b i b > c; tada je a > c
    • Ako je a < b i b < c; tada je a < c
    • Ako je a > b i b = c; tada je a > c
    • Ako je a < b i b = c; tada je a < c

Sabiranje i oduzimanje

[uredi | uredi izvor]

Osobine vezane za sabiranje i oduzimanje kažu da je:

  • Za sve realne brojeve, a, b, c:
    • Ako je a < b, tada je a + c < b + c i ac < bc
    • Ako je a > b, tada je a + c > b + c i ac > bc

Množenje i dijeljenje

[uredi | uredi izvor]

Osobine vezane za množenje i dijeljenje kažu da je:

Inverz sabiranja

[uredi | uredi izvor]

Osobine za inverz sabiranja kažu da je:

  • Za sve realne brojeve a i b
    • Ako je a < b, tada je −a > −b
    • Ako je a > b, tada je −a < −b

Inverz množenja

[uredi | uredi izvor]

Osobine za inverz množenja kažu da je:

  • Za sve realne brojeve a i b, koji su ili oba pozitivni ili oba negativni
    • Ako je a < b, tada je 1/a > 1/b
    • Ako je a > b, tada je 1/a < 1/b

Nejednakosti između srednjih vrijednosti

[uredi | uredi izvor]

Postoji mnogo nejednakosti između srednjih vrijednosti. Na primjer, za bilo koje pozitivne brojeve a1, a2, …, an, imamo da je HGAQ, gdje je

(harmonijska sredina),
(geometrijska sredina),
(aritmetička sredina),
(kvadratna sredina).

Nejednakost između aritmetičke i geometrijske sredine

[uredi | uredi izvor]

Nejednakost između aritmetičke i geometrijske sredine, ili kraće AG nejednakost, svakako je jedna od najpoznatijih algebarskih nejednakosti. Radi se o uporedbi aritmetičke sredine

i geometrijske sredine

za i uređene n-torke pozitivnih brojeva i .

Teorem (AG nejednakost)

Ako su a i w uređene n-torke pozitivnih brojeva, tada vrijedi . Jednakost se postiže ako i samo ako je .

Teorem (AG nejednakost za tri pozitivna broja).

Neka su a, b, c pozitivni realni brojevi. Tada vrijedi

Nejednakosti između geometrijske i harmonijske sredine

[uredi | uredi izvor]

Neka je a bilo koja n-torka pozitivnih realnih brojeva. Tada je

Dokaz

Primjenom aritmetičko geometrijske nejednakosti na brojeve , ... dobijamo

Jednakost vrijedi ako i samo ako je

Nejednakost između aritmetičke i kvadratne sredine

[uredi | uredi izvor]

Neka je a bilo koja n -torka pozitivnih realnih brojeva. Tada je

Dokaz

znamo

za

Izrazi na obe strane su pozitivni, dobijenu nejednakost možemo korjenovati čime dolazimo do

Jednakost vrijedi ako i samo ako je

Nejednakosti stepena

[uredi | uredi izvor]

Ponekad sa oznakom "stepena nejednakost" podrazumjevamo jednakosti koje sadrže izraz tipa ab, gdje su a i b realni pozitivni brojevi ili izrazi nekih varijabli.

Primjeri

[uredi | uredi izvor]
  • Ako je x > 0, tada je
  • Ako je x > 0, tada je
  • Ako je x, y, z > 0, tada je
  • Za bilo koja dva različita broj a i b,
  • Ako je x, y > 0 i 0 < p < 1, tada je
  • Ako je x, y, z > 0, tada je
  • Ako je a, b > 0, tada je
  • Ako je a, b > 0, tada je
Ovaj rezultat uopćio je R. Ozols 2002. godine, kada je dokazato da ako je a1, ..., an, tada je
(rezultat je objevljen u latvijskom naučnom časopisu Zvjezdano nebo; pogledajte reference).

Dobro poznate nejednakosti

[uredi | uredi izvor]

Matematičari često koriste nejednakosti da ograniče veličine za koje se tačne formule ne mogu izračunati lahko. Neke nejednakosti se koriste tako često, da čak imaju svoje nazive:

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  • Hardy, G., Littlewood J.E., Polya, G. (1999). Inequalities. Cambridge Mathematical Library, Cambridge University Press. ISBN 0-521-05206-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  • Beckenbach, E.F., Bellman, R. (1975). An Introduction to Inequalities. Random House Inc. ISBN 0-394-01559-2.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  • Drachman, Byron C., Cloud, Michael J. (1998). Inequalities: With Applications to Engineering. Springer-Verlag. ISBN 0-387-98404-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  • Murray S. Klamkin. ""Quickie" inequalities" (PDF). Math Strategies. Arhivirano s originala (PDF), 28. 1. 2004. Pristupljeno 18. 2. 2009.
  • Harold Shapiro (missingdate). "Mathematical Problem Solving". The Old Problem Seminar. Kungliga Tekniska högskolan. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= (pomoć)
  • "3rd USAMO". Arhivirano s originala, 3. 2. 2008. Pristupljeno 18. 2. 2009.
  • "The Starry Sky". Arhivirano s originala, 21. 12. 2008. Pristupljeno 18. 2. 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  • Ehrgott, Matthias (2005). Multicriteria Optimization. Springer-Berlin. ISBN 3-540-21398-8.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]