Razlika između verzija stranice "Spisak slavenskih bogova"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
m – (en-crta) umjesto — (em-crta) i dr. sitnice. |
||
Red 2: | Red 2: | ||
== [[Stari Slaveni|Općeslavenski]] bogovi == |
== [[Stari Slaveni|Općeslavenski]] bogovi == |
||
* [[Perun]] |
* [[Perun]] – gromovnik, glavni bog panteona<ref>''Прокопий Кесарийский.'' [http://www.rummuseum.ru/lib_p/prkp3goty14.php Война с готами. Книга VII (книга III Войны с готами), 14]</ref> |
||
* [[ |
* [[Majka – Siraja Zemlja]] – ženski lik, predstavlja plodnu i rodnu zemlju - majku. Postoje općeslavenski običaji kao što su: zakletva zemljom, ispovjed zemlji, ljubljenje zemlje itd.<ref>''Белова О. В., Виноградова Л. Н., [[Топорков, Андрей Львович|Топорков А. Л.]]'' Земля // [[Славянские древности (этнолингвистический словарь)|Славянские древности: Этнолингвистический словарь]]: в 5 т. / Под общей ред. [[Толстой, Никита Ильич|Н. И. Толстого]]; [[Институт славяноведения РАН]]. — М.: [[Международные отношения (издательство)|Международные отношения]], 1999. — Т. 2: Д (Давать) — К (Крошки). — С. 315—321.</ref> |
||
== Bogovi [[Istočni Slaveni|Istočnih Slavena]] == |
== Bogovi [[Istočni Slaveni|Istočnih Slavena]] == |
||
; Panteon kneza [[Vladimir Svjatoslavič|Vladimira]]<ref name=autogenerated1>ПВЛ 1950 I, с. 56.</ref> |
; Panteon kneza [[Vladimir Svjatoslavič|Vladimira]]<ref name=autogenerated1>ПВЛ 1950 I, с. 56.</ref> |
||
* [[Perun]] |
* [[Perun]] – glavni bog, pokrovitelj kneza i naroda, također gromovnik.<ref>ПВЛ 1950 I, с. 25, 38-39, 52, 56, 80-81; Новгородская I летопись (989 г.), Новгородская IV и Софийская I летописи; [[Беседа трёх святителей]]; [[Хождение Богородицы по мукам]] и др.</ref> Dolaskom kršćanstva smjenjuje ga [[Ilija (prorok)|Ilija Prorok]]. |
||
* [[Hors]] |
* [[Hors]] – predstavlja Sunce<ref>ПВЛ 1950 I, с. 56; Беседа трёх святителей; Слово о полку Игореве, с. 36; [[Хождение Богородицы по мукам]], 23.</ref> |
||
* [[Dažbog]] |
* [[Dažbog]] – solarno božanstvo, u folkloru – zatvara zimu i otvara proljeće, pokrovitelj svadbi. U [[Slovo o puku Igorovom|Slovu o puku Igorovom]] smatra se pretkom ruskih ljudi, od kneževa do zemljoradnika<ref>ПВЛ 1950 I, с. 56, 197—198 (Ипатьевская летопись); Слово о полку Игореве, с. 17, 19.</ref> |
||
* [[Stribog]] |
* [[Stribog]] – božanstvo koje je vjerovatno povezano sa atmosferskim funkcijama (vjetrom)<ref>ПВЛ 1950 I, с. 56; Слово о полку Игореве, с. 12.</ref> |
||
* [[Simargl|Semargl]] |
* [[Simargl|Semargl]] – polubožanski lik s nejasnim značenjem, najvjerovatnije vjesnik među nebeskim i zemaljskim svijetom<ref name=autogenerated1 /> |
||
* [[ |
* [[Mokoš|Makoš]] – žensko božanstvo, pokroviteljica predenja i tkanja.<ref>ПВЛ 1950 I, с. 56; [[Слово некоего христолюбца и ревнителя по правой вере]]; Слово св. Григория… о том, как поганые кланялись идолам и др.</ref> Dolaskom kršćanstva smjenjuje je [[Paraskeva Pjatnica]]. |
||
; Drugi bogovi u [[Stara Rus|Staroj Rusi]] |
; Drugi bogovi u [[Stara Rus|Staroj Rusi]] |
||
* [[Veles|Volos ~ Veles]] |
* [[Veles|Volos ~ Veles]] – u raznim izvorima spominje se u različitim kontekstima: |
||
** Volos |
** Volos – "životinjski bog", zaštitnik životinja<ref>ПВЛ 1950 I, с. 25, 52; Проложное житие св. кн. Владимира</ref>. Dolaskom kršćanstva zamjenjuje ga sveti [[Vlasij Sevastijskij]]. |
||
** Veles |
** Veles – bog-pokrovitelj<ref>''Лихачёв Д. С.'' [http://feb-web.ru/feb/slovo/critics/l85/l85-001-.htm «Слово о полку Игореве» и культура его времени]. — Л.: Художественная литература, 1985. — С. 103.</ref> pripovijedanja i poezije,<ref>Слово о полку Игореве, с. 7</ref> jer je pripovjedač [[Bojan]] u [[Slovo o Puku Igorovom|"Slovu o Puku Igorovom"]] nazvan "Velesovim unukom". |
||
* [[Rod i rožanici]] |
* [[Rod i rožanici]] – likovi koji predstavljaju ono što je predodređeno, sudbinu novorođenog djeteta, "što je na rođenju zapisano"<ref>Слово Исаии пророка, истолковано св. Иоанном Златоустом, о поставляющих вторую трапезу роду и рожаницам</ref> |
||
* [[Svarog]] |
* [[Svarog]] – bog- kovač<ref>ПВЛ 1950 I, с. 197—198 (Ипатьевская летопись).</ref> |
||
* [[Svarožič]] |
* [[Svarožič]] – predstavlja vatru<ref>Слово некоего христолюбца и ревнителя по правой вере и др.</ref> |
||
; Ritualno-kalendarski likovi |
; Ritualno-kalendarski likovi |
||
* [[ |
* [[Maslenica]]{{sfn|Пропп|1995|с=81-85}} |
||
* [[Jarila]]{{sfn|Пропп|1995|с=81-85|loc=Впервые упоминается в увещевании св. [[Тихон Задонский|Тихона Задонского]] жителям [[Воронеж]]а, [[1763 год]];}} |
* [[Jarila]]{{sfn|Пропп|1995|с=81-85|loc=Впервые упоминается в увещевании св. [[Тихон Задонский|Тихона Задонского]] жителям [[Воронеж]]а, [[1763 год]];}} |
||
* [[Кostroma (mitologija)|Kostroma]]{{sfn|Пропп|1995|с=98-99}} |
* [[Кostroma (mitologija)|Kostroma]]{{sfn|Пропп|1995|с=98-99}} |
||
Red 31: | Red 31: | ||
* [[Čučelo]] - Obredno strašilo, koje je služilo u obredima folklornog predstavljanja praznika i nije predstavljalo nikakvo božanstvo, nego je imalo ulogu i značenje [[карнавал|karnevalske]] prirode. Po mišljenju naučnika,<ref>В. Маннхардта, [[Фрэзер, Джеймс Джордж|Дж. Дж. Фрэзера]], [[Пропп, Владимир Яковлевич|В. Я. Проппа]].</ref> to je arhaična faza u razvoju kulta [[umirući i uskrsnuti bog|umirućeg i uskrsavajućeg boga]]. Poslije slavlja ili oplakivanja čučela su trgali, bacali u vodu ili spaljivali. Ostatke su razbacivali po poljima ili stajama. |
* [[Čučelo]] - Obredno strašilo, koje je služilo u obredima folklornog predstavljanja praznika i nije predstavljalo nikakvo božanstvo, nego je imalo ulogu i značenje [[карнавал|karnevalske]] prirode. Po mišljenju naučnika,<ref>В. Маннхардта, [[Фрэзер, Джеймс Джордж|Дж. Дж. Фрэзера]], [[Пропп, Владимир Яковлевич|В. Я. Проппа]].</ref> to je arhaična faza u razvoju kulta [[umirući i uskrsnuti bog|umirućeg i uskrsavajućeg boga]]. Poslije slavlja ili oplakivanja čučela su trgali, bacali u vodu ili spaljivali. Ostatke su razbacivali po poljima ili stajama. |
||
; "Bogovi" i likovi proistekli iz književnosti |
; "Bogovi" i likovi proistekli iz književnosti |
||
* [[Trojan (mitologija)|Trijan]] |
* [[Trojan (mitologija)|Trijan]] – lik-simbol starosti u "[[Slovo o puku Igorovom|Slovu o puku Igorovom]]". U drugim izvorima pojavljuje se zajedno sa drugim bogovima.<ref>Слово о полку Игореве, с. 6, 14, 19, 35; Слово и откровение свв. апостол; [[Хождение Богородицы по мукам]], 23.</ref> U [[Stara Rus|Staroj Rusi]] posuđen iz [[Južni Slaveni|južnoslavenske]] folkolorne tradicije. |
||
* [[Dij]] |
* [[Dij]] – varijanta imena antičkog [[Zeus]]а u straroruskim učenjima protiv paganstva. |
||
* [[Alkonost]] i [[Sirin]] |
* [[Alkonost]] i [[Sirin]] – mitološke ptice u staroruskim književnim djelima. |
||
== Bogovi [[Zapadni Slaveni|Zapadnih Slavena]] == |
== Bogovi [[Zapadni Slaveni|Zapadnih Slavena]] == |
||
; Bogovi [[Polabi|Baltičkih Slavena]] |
; Bogovi [[Polabi|Baltičkih Slavena]] |
||
* [[Svjatovit]] |
* [[Svjatovit]] – glavni bog [[Arkona (Jaromarsburg)|Аrkone]], povezan je sa ratom i pobjedom<ref>Гельмольд I, 52; II, 12; Саксон Грамматик XIV, 564.</ref> |
||
* [[ |
* [[Triglav (mitologija)|Triglav]] – predstavlja troglavog boga ratnika na crnom konju<ref>Эббон III, 1; [[Герборд]] II, 32-33.</ref> |
||
* [[Svarožič]] ([[Radegast]]) |
* [[Svarožič]] ([[Radegast]]) – glavni bog u stasroslavenskom gradu-tvrđavi Retri, povezan s vojnim funkcijama<ref>Титмар VI, 22-23. Другие источники представляют собой, видимо, уже позднейшие компиляции.</ref> |
||
* [[Černobog]] |
* [[Černobog]] – zli bog koji donosi nesreću<ref>Гельмольд I, 52; Книтлингсага, 314. Njegova suprotnost je [[Bjelobog]].</ref> |
||
* [[Prove]] |
* [[Prove]] – glavni bog grada [[Burg-Štargard|Stargarda]] ({{jez-de|Burg Stargard}}) – štovao se u svetim hrastovim šumama<ref>Гельмольд I, 52, 69, 83.</ref> |
||
* [[Pripegala]] |
* [[Pripegala]] – bog sa nejasnim funkcijama, sudeći po izvorima – "[[Dionis|Dionizijskog]]" tipa<ref>Pismo [[Magdeburg]]skog arhiepiskopa [[Adelgolt]]а, [[1108 год]] ( pojedini istraživači iskazuju sumnju u njegovu vjerodostojnost)</ref> |
||
* [[Podaga]] |
* [[Podaga]] – bog [[Vagri|Vagra]], [[Zapadni Slaveni|zapadnoslavenskog]] plemena, koje je u srednjem vijeku živjelo na poluostrvu [[Vagrija]] ({{jez-de|Wageria}}), s nejasnim funkcijama, čiji je hram bio u blizini Lübecka.<ref>Гельмольд I, 83.</ref> |
||
* [[Živa]] |
* [[Živa]] – boginja života i plodnosti<ref>Гельмольд I, 52.</ref> |
||
; Tri boga [[Кorenica|Кorenice]]<ref>Po pretpostavci [[ |
; Tri boga [[Кorenica|Кorenice]]<ref>Po pretpostavci [[Roman Jakobson|Romana Jakobsona]], to su bogovi triju godišnjih doba</ref> |
||
[[Кorenica]] - srednjovjekovni zamak na ostrvu Rugen,({{ |
[[Кorenica]] - srednjovjekovni zamak na ostrvu Rugen,({{jez-de|Rügen}}) |
||
* [[Jarovit]] |
* [[Jarovit]] – bog rata i plodnosti<ref>Эббон III, 8; Герборд III, 6.</ref> |
||
* [[Ruevit]] |
* [[Ruevit]] – glavni bog Korenice, bog rata<ref name="СГКор">Саксон Грамматик XIV, 577.</ref> |
||
* [[Porevit]] ili [[Porenut]] |
* [[Porevit]] ili [[Porenut]] – božanstvo sa pet glava i bez oružja u rukama, funkcija božanstva je nejasna<ref name="СГКор"></ref> |
||
; Sezonski likovi Zapadnih Slavena |
; Sezonski likovi Zapadnih Slavena |
||
* [[ |
* [[Marena (mitologija)|Marena]] (Morena, Maržana) – proljetni mitsko-ritualni lik, strašilo, ovaploćenje smrti i zime, potapali su ga u vodu, trgali ili spaljivali |
||
* [[Rarog]] |
* [[Rarog]] – mitologijska ognjena ptica |
||
* [[ |
* [[Veles]] – đavo, demon u češkim poslovicama |
||
* [[Perun|Parom (Perun)]] |
* [[Perun|Parom (Perun)]] – spominje se u kletvama, tipa - "Parom do tebe!" (Grom u tebe!). |
||
== Mitologijske ličnosti [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]] == |
== Mitologijske ličnosti [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]] == |
||
* [[Badnjak]] |
* [[Badnjak]] – mitologijsko-ritualni lik koji simbolizira staru godinu i spaljuju ga uoči Božiča |
||
* [[Božič (mitologija)|Božič]] |
* [[Božič (mitologija)|Božič]] – mitologijsko-ritualni lik, koji simbolizira novu godinu. "Mladi bog" u suprotnosti Badnjaku, "Starom bogu" |
||
* [[Vila|Vile]] |
* [[Vila|Vile]] – ženski vodeni duhovi, slične [[Rusalka]]ma. |
||
* [[German (obred)|German]] |
* [[German (obred)|German]] – sezonski lik, povezan s plodnošću |
||
* [[Dabog]] |
* [[Dabog]] – mitologizirani lik "Cara na Zemlji", u suprotnosti "Bogu na Nebu". |
||
* [[Dodola]] ili [[Paparuda]] |
* [[Dodola]] ili [[Paparuda]] – ženski lik, učestvuje u ritualima doživanja kiše, povezana s [[ Perun]]оm. |
||
* [[Zduhač]] |
* [[Zduhač]] – čovjek ili životinja, posjeduje sposobnost boriti se s nepogodom. |
||
* [[Suđenice]] |
* [[Suđenice]] – ženska bića, određuju sudbinu djeteta pri rođenju. |
||
== Ličnosti niže mitologije == |
== Ličnosti niže mitologije == |
||
* [[Založnie pokojniki]] |
* [[Založnie pokojniki]] – ljudi, umrli neprirodnom smrću (utopljenici, samoubice itd.)<ref name="заложные">''[[Зеленин, Дмитрий Константинович|Зеленин Д. К.]]'' [http://svitk.ru/004_book_book/14b/3164_zelenin-umerhie_i_rusalki.php Умершие неестественной смертью и русалки]</ref> |
||
* [[Rusalka]] |
* [[Rusalka]] – duša Založnog pokojnika<ref name="заложные" />{{sfn|Пропп|1995|с=89-92}} |
||
* [[Mavka]] |
* [[Mavka]] – zao duh, rusalka |
||
* [[Upir]] |
* [[Upir]] – Založnij pokojnik, ubija ljude i pije njihovu krv<ref name="СИЗ">Слово св. отца нашего Иоанна Златоустого и др.</ref><ref name="заложные" /> |
||
* [[Svjatočnaja nečist]] |
* [[Svjatočnaja nečist]] – [[nečista sila]], aktivira se u periodu od [[Božič]]a do[[Bogojavljnje|Bogojavljenja]] |
||
* [[Bes]] |
* [[Bes]] – zao i neprijateljski duh |
||
* [[Volkolak]] |
* [[Volkolak]] – vještac, sposoban pretvoriti se u vuka |
||
* [[Bereginja]] |
* [[Bereginja]] – ženski duh, zaštitnica biljaka, boravi u barama<ref name="СИЗ" /> |
||
* [[Lihorjadka (mitologija)|Lihoradka]] |
* [[Lihorjadka (mitologija)|Lihoradka]] – ženski duh, nastanjuje se u čovjeku i izaziva bolesti |
||
* [[Ognjeni zmaj]] |
* [[Ognjeni zmaj]] – demon u obliku ognjenog balona, zaletivši se u dimnjak, posjećuje ženu koja mašta o muškarcu |
||
* [[ |
* [[Kikimora]] – negativan ženski lik |
||
* [[Poludnice]] |
* [[Poludnice]] – ženski poljski duhovi koji se pojavljuju u podne |
||
* [[Domovoj]] |
* [[Domovoj]] – duh-zaštitnik doma |
||
* [[Banik]] |
* [[Banik]] – duh-gospodar parnog kupatila |
||
* [[Dvorovoj]] |
* [[Dvorovoj]] – duh-gospodar dvorišta |
||
* [[ |
* [[Ovinnik]] – duh-gospodar ambara |
||
* [[Vodjanoj]] |
* [[Vodjanoj]] – duh-gospodar rijeka, močvara i ribnjaka |
||
* [[Lješij]] |
* [[Lješij]] – duh-gospodar šuma |
||
* [[ |
* [[Baba-jaga]] – vještica, šumska žena |
||
== Literatura == |
== Literatura == |
Verzija na dan 25 juni 2017 u 10:20
U ovom članku su nabrojana sva božanstva slavenskog paganskog panteona, s opisom njihovih karakteristika i funkcija. Više podataka može se naći u članku slavensko paganstvo.
Općeslavenski bogovi
- Perun – gromovnik, glavni bog panteona[1]
- Majka – Siraja Zemlja – ženski lik, predstavlja plodnu i rodnu zemlju - majku. Postoje općeslavenski običaji kao što su: zakletva zemljom, ispovjed zemlji, ljubljenje zemlje itd.[2]
Bogovi Istočnih Slavena
- Perun – glavni bog, pokrovitelj kneza i naroda, također gromovnik.[4] Dolaskom kršćanstva smjenjuje ga Ilija Prorok.
- Hors – predstavlja Sunce[5]
- Dažbog – solarno božanstvo, u folkloru – zatvara zimu i otvara proljeće, pokrovitelj svadbi. U Slovu o puku Igorovom smatra se pretkom ruskih ljudi, od kneževa do zemljoradnika[6]
- Stribog – božanstvo koje je vjerovatno povezano sa atmosferskim funkcijama (vjetrom)[7]
- Semargl – polubožanski lik s nejasnim značenjem, najvjerovatnije vjesnik među nebeskim i zemaljskim svijetom[3]
- Makoš – žensko božanstvo, pokroviteljica predenja i tkanja.[8] Dolaskom kršćanstva smjenjuje je Paraskeva Pjatnica.
- Drugi bogovi u Staroj Rusi
- Volos ~ Veles – u raznim izvorima spominje se u različitim kontekstima:
- Volos – "životinjski bog", zaštitnik životinja[9]. Dolaskom kršćanstva zamjenjuje ga sveti Vlasij Sevastijskij.
- Veles – bog-pokrovitelj[10] pripovijedanja i poezije,[11] jer je pripovjedač Bojan u "Slovu o Puku Igorovom" nazvan "Velesovim unukom".
- Rod i rožanici – likovi koji predstavljaju ono što je predodređeno, sudbinu novorođenog djeteta, "što je na rođenju zapisano"[12]
- Svarog – bog- kovač[13]
- Svarožič – predstavlja vatru[14]
- Ritualno-kalendarski likovi
- Maslenica[15]
- Jarila[16]
- Kostroma[15]
- Кostrubonjka[15]
- Кoljada[17]
- Кupala
- Čučelo - Obredno strašilo, koje je služilo u obredima folklornog predstavljanja praznika i nije predstavljalo nikakvo božanstvo, nego je imalo ulogu i značenje karnevalske prirode. Po mišljenju naučnika,[18] to je arhaična faza u razvoju kulta umirućeg i uskrsavajućeg boga. Poslije slavlja ili oplakivanja čučela su trgali, bacali u vodu ili spaljivali. Ostatke su razbacivali po poljima ili stajama.
- "Bogovi" i likovi proistekli iz književnosti
- Trijan – lik-simbol starosti u "Slovu o puku Igorovom". U drugim izvorima pojavljuje se zajedno sa drugim bogovima.[19] U Staroj Rusi posuđen iz južnoslavenske folkolorne tradicije.
- Dij – varijanta imena antičkog Zeusа u straroruskim učenjima protiv paganstva.
- Alkonost i Sirin – mitološke ptice u staroruskim književnim djelima.
Bogovi Zapadnih Slavena
- Bogovi Baltičkih Slavena
- Svjatovit – glavni bog Аrkone, povezan je sa ratom i pobjedom[20]
- Triglav – predstavlja troglavog boga ratnika na crnom konju[21]
- Svarožič (Radegast) – glavni bog u stasroslavenskom gradu-tvrđavi Retri, povezan s vojnim funkcijama[22]
- Černobog – zli bog koji donosi nesreću[23]
- Prove – glavni bog grada Stargarda (njemački: Burg Stargard) – štovao se u svetim hrastovim šumama[24]
- Pripegala – bog sa nejasnim funkcijama, sudeći po izvorima – "Dionizijskog" tipa[25]
- Podaga – bog Vagra, zapadnoslavenskog plemena, koje je u srednjem vijeku živjelo na poluostrvu Vagrija (njemački: Wageria), s nejasnim funkcijama, čiji je hram bio u blizini Lübecka.[26]
- Živa – boginja života i plodnosti[27]
Кorenica - srednjovjekovni zamak na ostrvu Rugen,(njemački: Rügen)
- Jarovit – bog rata i plodnosti[29]
- Ruevit – glavni bog Korenice, bog rata[30]
- Porevit ili Porenut – božanstvo sa pet glava i bez oružja u rukama, funkcija božanstva je nejasna[30]
- Sezonski likovi Zapadnih Slavena
- Marena (Morena, Maržana) – proljetni mitsko-ritualni lik, strašilo, ovaploćenje smrti i zime, potapali su ga u vodu, trgali ili spaljivali
- Rarog – mitologijska ognjena ptica
- Veles – đavo, demon u češkim poslovicama
- Parom (Perun) – spominje se u kletvama, tipa - "Parom do tebe!" (Grom u tebe!).
Mitologijske ličnosti Južnih Slavena
- Badnjak – mitologijsko-ritualni lik koji simbolizira staru godinu i spaljuju ga uoči Božiča
- Božič – mitologijsko-ritualni lik, koji simbolizira novu godinu. "Mladi bog" u suprotnosti Badnjaku, "Starom bogu"
- Vile – ženski vodeni duhovi, slične Rusalkama.
- German – sezonski lik, povezan s plodnošću
- Dabog – mitologizirani lik "Cara na Zemlji", u suprotnosti "Bogu na Nebu".
- Dodola ili Paparuda – ženski lik, učestvuje u ritualima doživanja kiše, povezana s Perunоm.
- Zduhač – čovjek ili životinja, posjeduje sposobnost boriti se s nepogodom.
- Suđenice – ženska bića, određuju sudbinu djeteta pri rođenju.
Ličnosti niže mitologije
- Založnie pokojniki – ljudi, umrli neprirodnom smrću (utopljenici, samoubice itd.)[31]
- Rusalka – duša Založnog pokojnika[31][15]
- Mavka – zao duh, rusalka
- Upir – Založnij pokojnik, ubija ljude i pije njihovu krv[32][31]
- Svjatočnaja nečist – nečista sila, aktivira se u periodu od Božiča doBogojavljenja
- Bes – zao i neprijateljski duh
- Volkolak – vještac, sposoban pretvoriti se u vuka
- Bereginja – ženski duh, zaštitnica biljaka, boravi u barama[32]
- Lihoradka – ženski duh, nastanjuje se u čovjeku i izaziva bolesti
- Ognjeni zmaj – demon u obliku ognjenog balona, zaletivši se u dimnjak, posjećuje ženu koja mašta o muškarcu
- Kikimora – negativan ženski lik
- Poludnice – ženski poljski duhovi koji se pojavljuju u podne
- Domovoj – duh-zaštitnik doma
- Banik – duh-gospodar parnog kupatila
- Dvorovoj – duh-gospodar dvorišta
- Ovinnik – duh-gospodar ambara
- Vodjanoj – duh-gospodar rijeka, močvara i ribnjaka
- Lješij – duh-gospodar šuma
- Baba-jaga – vještica, šumska žena
Literatura
- Гельмольд. Славянская хроника. М., 1963.
- Šablon:Статья
- Мансикка В. Й. Религия восточных славян. — М.: ИМЛИ им. А. М. Горького РАН, 2005.
- Повесть временных лет / Под ред. В. П. Адриановой-Перетц. — М.-Šablon:Л.: Издательство АН СССР, 1950. Ч. I.
- Šablon:Книга
- Слово о полку Игореве. М., 1800.
Reference
- ^ Прокопий Кесарийский. Война с готами. Книга VII (книга III Войны с готами), 14
- ^ Белова О. В., Виноградова Л. Н., Топорков А. Л. Земля // Славянские древности: Этнолингвистический словарь: в 5 т. / Под общей ред. Н. И. Толстого; Институт славяноведения РАН. — М.: Международные отношения, 1999. — Т. 2: Д (Давать) — К (Крошки). — С. 315—321.
- ^ a b ПВЛ 1950 I, с. 56.
- ^ ПВЛ 1950 I, с. 25, 38-39, 52, 56, 80-81; Новгородская I летопись (989 г.), Новгородская IV и Софийская I летописи; Беседа трёх святителей; Хождение Богородицы по мукам и др.
- ^ ПВЛ 1950 I, с. 56; Беседа трёх святителей; Слово о полку Игореве, с. 36; Хождение Богородицы по мукам, 23.
- ^ ПВЛ 1950 I, с. 56, 197—198 (Ипатьевская летопись); Слово о полку Игореве, с. 17, 19.
- ^ ПВЛ 1950 I, с. 56; Слово о полку Игореве, с. 12.
- ^ ПВЛ 1950 I, с. 56; Слово некоего христолюбца и ревнителя по правой вере; Слово св. Григория… о том, как поганые кланялись идолам и др.
- ^ ПВЛ 1950 I, с. 25, 52; Проложное житие св. кн. Владимира
- ^ Лихачёв Д. С. «Слово о полку Игореве» и культура его времени. — Л.: Художественная литература, 1985. — С. 103.
- ^ Слово о полку Игореве, с. 7
- ^ Слово Исаии пророка, истолковано св. Иоанном Златоустом, о поставляющих вторую трапезу роду и рожаницам
- ^ ПВЛ 1950 I, с. 197—198 (Ипатьевская летопись).
- ^ Слово некоего христолюбца и ревнителя по правой вере и др.
- ^ a b c d Пропп 1995.
- ^ Пропп 1995, Впервые упоминается в увещевании св. Тихона Задонского жителям Воронежа, 1763 год;.
- ^ Мелетинский 1990.
- ^ В. Маннхардта, Дж. Дж. Фрэзера, В. Я. Проппа.
- ^ Слово о полку Игореве, с. 6, 14, 19, 35; Слово и откровение свв. апостол; Хождение Богородицы по мукам, 23.
- ^ Гельмольд I, 52; II, 12; Саксон Грамматик XIV, 564.
- ^ Эббон III, 1; Герборд II, 32-33.
- ^ Титмар VI, 22-23. Другие источники представляют собой, видимо, уже позднейшие компиляции.
- ^ Гельмольд I, 52; Книтлингсага, 314. Njegova suprotnost je Bjelobog.
- ^ Гельмольд I, 52, 69, 83.
- ^ Pismo Magdeburgskog arhiepiskopa Adelgoltа, 1108 год ( pojedini istraživači iskazuju sumnju u njegovu vjerodostojnost)
- ^ Гельмольд I, 83.
- ^ Гельмольд I, 52.
- ^ Po pretpostavci Romana Jakobsona, to su bogovi triju godišnjih doba
- ^ Эббон III, 8; Герборд III, 6.
- ^ a b Саксон Грамматик XIV, 577.
- ^ a b c Зеленин Д. К. Умершие неестественной смертью и русалки
- ^ a b Слово св. отца нашего Иоанна Златоустого и др.