Bjelobog

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Text document with red question mark.svg Ovaj članak koristi jednostavne linkove za reference. Zamijenite ih punim citatima da biste spriječili stvaranje mrtvih linkova. Možete koristiti odgovarajuće šablone za citiranje ili alatku reFill.
Bjelobog
Roditelji Rod
Braća Černobog
Mitologija Slavenska mitologija
Ostala imena Bjelbog, Belun

Bjelobog je zapadnoslavensko božanstvo. Bjelobog je sin Roda, Boga Tvorca, Stvoritelja. On je bog svjetlosti, dobrote i pravednosti.[1] Kao i mnogi drugi slavenski bogovi imao je nekoliko imena: Bjelbog ili Belun. Bjeloboga su naročito poštivali na današnjoj teritoriji Bjelorusije.[2] Popularnost božanstva Bjeloboga potvrđena je mnogobrojnim spominjanjem u srednjevjekovnim hronikama. Tako je njemački svećanik, kršćanski misionar i jedan od najboljih hroničara 12. vijeka, Helmold von Bosau u Slavenskoj hronici (latinski: Chronica Slavorum), prilikom posjete slavenskim državama u 12. vijeku, napisao da Slaveni ne započinju nikakve ozbiljne poslove bez prinošenja žrtvi Bjelobogu. Postojanje vjere u Bjeloboga potvrđeno je toponimima koji su sa njim povezani i koji su sačuvani do današnjih dana kod raznih slavenskih naroda.[3] Tako naprimjer: U Saksoniji planina Bieleboh, u Poljskoj mjesta Bjalobže i Bjalobožnica, u Češkoj Bělbožice, u ukrajinskoj Galiciji Belbožnica, u blizini Moskve postojalo je svetilište Belbogi, a u Kostromi Ipatijevski manastir, (Belobožji manastir ruski: Ипатьевский монастырь) koji je u svom nazivu sačuvao ime drevnog boga svjetlosti i toplote.[4]

Mitologija i legende[uredi | uredi izvor]

Bjelobog je sposoban ukloniti tamu i u ljudima rađati dobre misli i djela. I kao njegov brat, Černobog, on može primijeniti svijet živih, Jav, po svojim željama. Ujedno njegove sposobnosti su tu najjače. Bjelobog (Bjelbog, Belun) - je ovaploćenje svjetlosti, bog dobrote, sreće, bogatstva, ovaploćenje dnevnog i proljetnog neba. Svetilišta su se nalazila na brežuljcima koji su okrenuti prema suncu sa mnogobrojnim zlatnim i srebrenim ukrasima, koji su čak i noću osvjetljavali hram. Po predanjima glavni slavenski hram nalazio se na ostrvu Rügenu (na sjeveru današnje Njemačke) na rtu Arkona. Tu su se primorski slaveni klanjali njemu i Svjatovitu.[5]

"Na Bijeloj Rusiji ne bez dobrih ljudi",... govorili su drevni Rusi, imenujući bijelim i domovinu, i cara, i vjeru. A bijela svjetlost je oduvijek predstavljala zemlju i nebesa, čitav ogroman svemir. Naročito su ga poštovali u Bjelorusiji. Vjerovali su ako se čovjek izgubi u šumi, kući će ga obavezno dovesti sjedobradi starac koji podsjeća na maga. U sretnim trenucima Bjelorusi su govorirli: "postao sam prijatelj sa Belunom", ili "Tamno je u šumi bez Beluna".

S dolaskom jeseni, mladići i djevojke sabravši jesenji urod, sastajali su se i pjevali:

" Iako svijetli na nebu luna,

Oh ,tamno je u šumi bez Beluna".

Smatrali su ga još davaocem bogatstva i bogatih usjeva. Za vrijeme žetve Belun dolazi na njivu i pomaže žeteocima u njihovom poslu. U epovima su opisivani susreti sa starcem s bijelom bradom, torbom na leđima, dugim štapom u rukama, koji moli siromašne ljude da mu počešu nos. Ako mu siromah počeše nos, nagrađuje ga zlatom iz svoje torbe i potom iščezava, kao da ga nikad nije ni bilo. Kao čuvar svega dobrog i pravednog, Belbog je vršio pravosuđe nad ljudima, otkrivajući koji je nevin, a koji je kriv; Nevinim se smatrao onaj koji je prošao nekoliko koraka s vrućim željezom u rukama i koji je ostao nepovrijeđen.[6]

Ljetopisac Helmold von Bosau je pisao, kako su Slaveni u srednjevjekovnoj Slaviji, za vrijeme svadbi i drugih svečanosti, pili hmeljni med i kleli se Belbogom i Černobogom. Drveni izrezbareni kip, s likovima ljudi i životinja, s runskim natpisom na jeziku pomorskih Slavena, "Carni bu" (Crni bog), dugo je vremena stajao u njemačkom gradu Hamburgu. Černoboga su smatrali zlim. U Ukrajini je postojala kletva: "Ubio te Crni bog!"

Veoma je intersantna legenda o dva boga, koja se sačuvala u zemlji Donskih kozaka. Kozaci su smatrali da su Beljak (Belobog) i Černjak (Černobog)- braća blizanci, koji vječno prate čovjeka i zapisuju njegova djela u posebne knjige. Dobre "registrira" Bjelobog, zle, njegov brat. Nemoguće je išta saktiti od njihovih pažljivih i budnih pogleda. Ali ako se čovjek pokaje, to se zapis o lošem djelu briše, iako ne iščezava zauvijek - zapis čita Bog poslije smrti čovjeka. U smrtnom času braća postaju vidljiva i tada Bjelobog govori umirućem :" Ne radi ništa, sin će završiti tvoje poslove", a Černobog uvijek mračno dodaje: " I on neće sve do kraja završiti". Blizanci provode dušu sa Ovog svijeta do Suda, a zatim se vraćaju na zemlju kako bi vodili sljedećeg novorođenog do kraja njegovog života.

Pojedini istraživači Beloboga smatraju simbolom arijske vjere, a Černoboga - Šivu Rušiteljem. Drugi smatraju da je Belobog bio odjeven u bijelu haljinu, sa crnim zakrpama, a Černobog - sav u crnom, no sa bijelim zakrpama na odjeći. Upravo tako izgleda istočni simbol Jin i Jang, dvije snage koje smjenjuju jedna drugu i kreću se svijetom u vječnom krugu crno-bijelo.

Braću, Bjeloboga i Černoboga, koji slijede čovjeka i zapisuju u Knjigu Sudbine sva njegova djela, dobra i loša, kasnije su zamijenili Anđeo čuvar koji stoji na desnom ramenu čovjeka i Đavo, koji stoji na lijevom.[7]

Sfere uticaja[uredi | uredi izvor]

Bjelobog je pokrovitelj Java - svijeta živih, u kom on daruje sreću i svjetlost nesretnima.Uticaj Bjeloboga je rasprostranjen na cijeli Jav i ne postoje granice njegove vlasti u tom svijetu.

Ostale zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

  • Disanje Bjeloboga – topli, južni vjetar;
  • Sveto oružje – štap;
  • Sveta životinja – domaća mačka;
  • Svete ptice – bijeli golub i siva patka;
  • Dan Bjeloboga – šesti dan, dobridan (subota);
  • Broj Bjeloboga – "b", odatle i opšti simbol Belboga - Točak Kola, šestokraka zvijezda u krugu, pahuljica, simbol bjeline i čistote;
  • Rođenje Bjeloboga – to je vrijeme poslije zimskog solsticija, (u noć od 24. na 25. decembar);[8]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Napomene[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]