Razlika između verzija stranice "Dobroslav Paraga"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
No edit summary |
No edit summary |
||
| Red 3: | Red 3: | ||
[[Osnovna škola|Osnovnu školu]] i [[gimnazija|gimnaziju]] pohađao je u Zagrebu. Nakog gimnazije u istom gradu upisuje studij [[pravo|prava]] i laičke [[teologija|teologije]]. Godine [[1980]]. je uhapšen zbog potpisivanja peticije za amnestiju političkih zatvorenika, te osuđen na četiri godine zatvora. Kaznu je odslužio u [[Lepoglava|Lepoglavi]] i na [[Golo ostrvo|Golom ostrvu]]. Služi vojsku u kninskom garnizonu [[1986]]. |
[[Osnovna škola|Osnovnu školu]] i [[gimnazija|gimnaziju]] pohađao je u Zagrebu. Nakog gimnazije u istom gradu upisuje studij [[pravo|prava]] i laičke [[teologija|teologije]]. Godine [[1980]]. je uhapšen zbog potpisivanja peticije za amnestiju političkih zatvorenika, te osuđen na četiri godine zatvora. Kaznu je odslužio u [[Lepoglava|Lepoglavi]] i na [[Golo ostrvo|Golom ostrvu]]. Služi vojsku u kninskom garnizonu [[1986]]. |
||
Njegovog najboljeg prijatelja Ernesta Brajdera likvidirala je [[UDBA]] bacivši ga kroz prozor sa četvrtog sprata zgrade u [[Novi Zagreb|Novom Zagrebu]]. Godine [[1986]]. podnosi tužbu protiv [[SFRJ]] zbog mučenja i zlostavljanja u zatvoru. O monitiranim procesima i političkim zatvorenicima Paraga počinje pisati u slovenskoj Novoj reviji, a potom i u ljubljanskoj Mladini. Uskoro odlazi u [[Ljubljana|Ljubljanu]], gdje dobija poziv njemačkog predsjednika Richarda von Weiszeckera za posjetu [[Njemačka|Njemačkoj]], na osnovu čega mu [[Slovenija]] izdaje pasoš. Paraga denuncira SFRJ u više zapadnih zemalja: [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Švedska|Švedskoj]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]], [[Kanada|Kanadi]], [[Austrija|Austriji]]. U [[Toronto|Torontu]] organizuje protivjugoslavenske demonstracije. Godine [[1989]]. u američkom Kongresu ishodi Rezoluciju broj 169 američkog Senata kojom se traži bezuvjetna [[amnestija]] političkih zatvorenika u SFRJ i slobodno udruživanje građana. Februara [[1990]]. godine izabran je za vršioca dužnosti predsjednika obnovljene [[Hrvatska stranka prava|Hrvatske stranke prava]] (HSP), a iste godine prima ga [[Vaclav Havel]]. Iduće godine Paraga je i službeno izabran za predsjednika stranke. [[Franjo Tuđman]] poziva HSP da uđe u [[Hrvatski demokratski blok]] protiv [[Koalicija narodnog sporazuma|Koalicije narodnog sporazuma]], a u Paraginom odsustvu [[Ante Paradžik]] uvodi HSP u blok. Početkom rata Paraga osniva [[HOS]] ([[Hrvatske odbrambene snage]]). Nakon pada [[Vukovar]]a Dobroslav Paraga, [[Ante Prkačin]] i komandant odbrane Vukovara [[Mile Dedaković]] optuženi su i uhapšeni ''zbog terorizma i rušenja demokratski izbrane vlasti''. |
Njegovog najboljeg prijatelja Ernesta Brajdera likvidirala je [[UDBA]] bacivši ga kroz prozor sa četvrtog sprata zgrade u [[Novi Zagreb|Novom Zagrebu]]. Godine [[1986]]. podnosi tužbu protiv [[SFRJ]] zbog mučenja i zlostavljanja u zatvoru. O monitiranim procesima i političkim zatvorenicima Paraga počinje pisati u slovenskoj Novoj reviji, a potom i u ljubljanskoj Mladini. Uskoro odlazi u [[Ljubljana|Ljubljanu]], gdje dobija poziv njemačkog predsjednika Richarda von Weiszeckera za posjetu [[Njemačka|Njemačkoj]], na osnovu čega mu [[Slovenija]] izdaje pasoš. Paraga denuncira SFRJ u više zapadnih zemalja: [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Švedska|Švedskoj]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]], [[Kanada|Kanadi]], [[Austrija|Austriji]]. U [[Toronto|Torontu]] organizuje protivjugoslavenske demonstracije. Godine [[1989]]. u američkom Kongresu ishodi Rezoluciju broj 169 američkog Senata kojom se traži bezuvjetna [[amnestija]] političkih zatvorenika u SFRJ i slobodno udruživanje građana. Februara [[1990]]. godine izabran je za vršioca dužnosti predsjednika obnovljene [[Hrvatska stranka prava (Hrvatska)|Hrvatske stranke prava]] (HSP), a iste godine prima ga [[Vaclav Havel]]. Iduće godine Paraga je i službeno izabran za predsjednika stranke. [[Franjo Tuđman]] poziva HSP da uđe u [[Hrvatski demokratski blok]] protiv [[Koalicija narodnog sporazuma|Koalicije narodnog sporazuma]], a u Paraginom odsustvu [[Ante Paradžik]] uvodi HSP u blok. Početkom rata Paraga osniva [[HOS]] ([[Hrvatske odbrambene snage]]). Nakon pada [[Vukovar]]a Dobroslav Paraga, [[Ante Prkačin]] i komandant odbrane Vukovara [[Mile Dedaković]] optuženi su i uhapšeni ''zbog terorizma i rušenja demokratski izbrane vlasti''. |
||
Hrvatska vlast organizuje veliku policijsku raciju u prostorijama Hrvatske stranke prava. Uskoro dolazi do raskola u stranci između Paragine i Đapićeve frakcije, a Ministarstvo uprave presuđuje kako pravo na naziv stranke ima [[Anto Đapić]]. Paraga svoju frakciju preimenuje u [[Hrvatska stranka prava 1861]]. |
Hrvatska vlast organizuje veliku policijsku raciju u prostorijama Hrvatske stranke prava. Uskoro dolazi do raskola u stranci između Paragine i Đapićeve frakcije, a Ministarstvo uprave presuđuje kako pravo na naziv stranke ima [[Anto Đapić]]. Paraga svoju frakciju preimenuje u [[Hrvatska stranka prava 1861]]. |
||
Verzija na dan 31 decembar 2011 u 16:45
Dobroslav Paraga (Zagreb 9. decembar 1960.), je hrvatski političar.
Biografija
Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Zagrebu. Nakog gimnazije u istom gradu upisuje studij prava i laičke teologije. Godine 1980. je uhapšen zbog potpisivanja peticije za amnestiju političkih zatvorenika, te osuđen na četiri godine zatvora. Kaznu je odslužio u Lepoglavi i na Golom ostrvu. Služi vojsku u kninskom garnizonu 1986.
Njegovog najboljeg prijatelja Ernesta Brajdera likvidirala je UDBA bacivši ga kroz prozor sa četvrtog sprata zgrade u Novom Zagrebu. Godine 1986. podnosi tužbu protiv SFRJ zbog mučenja i zlostavljanja u zatvoru. O monitiranim procesima i političkim zatvorenicima Paraga počinje pisati u slovenskoj Novoj reviji, a potom i u ljubljanskoj Mladini. Uskoro odlazi u Ljubljanu, gdje dobija poziv njemačkog predsjednika Richarda von Weiszeckera za posjetu Njemačkoj, na osnovu čega mu Slovenija izdaje pasoš. Paraga denuncira SFRJ u više zapadnih zemalja: Njemačkoj, Švedskoj, Sjedinjenim Državama, Kanadi, Austriji. U Torontu organizuje protivjugoslavenske demonstracije. Godine 1989. u američkom Kongresu ishodi Rezoluciju broj 169 američkog Senata kojom se traži bezuvjetna amnestija političkih zatvorenika u SFRJ i slobodno udruživanje građana. Februara 1990. godine izabran je za vršioca dužnosti predsjednika obnovljene Hrvatske stranke prava (HSP), a iste godine prima ga Vaclav Havel. Iduće godine Paraga je i službeno izabran za predsjednika stranke. Franjo Tuđman poziva HSP da uđe u Hrvatski demokratski blok protiv Koalicije narodnog sporazuma, a u Paraginom odsustvu Ante Paradžik uvodi HSP u blok. Početkom rata Paraga osniva HOS (Hrvatske odbrambene snage). Nakon pada Vukovara Dobroslav Paraga, Ante Prkačin i komandant odbrane Vukovara Mile Dedaković optuženi su i uhapšeni zbog terorizma i rušenja demokratski izbrane vlasti.
Hrvatska vlast organizuje veliku policijsku raciju u prostorijama Hrvatske stranke prava. Uskoro dolazi do raskola u stranci između Paragine i Đapićeve frakcije, a Ministarstvo uprave presuđuje kako pravo na naziv stranke ima Anto Đapić. Paraga svoju frakciju preimenuje u Hrvatska stranka prava 1861.
Krajem 1997. Paraga je Međunarodnom sudu za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u Haagu podnio prijavu protiv tadašnjeg predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana, ministra odbrane Gojka Šuška i još nekoliko osoba iz državnog i vojnog vrha zbog podjele agresije na BiH, političkih ubistava itd. Nakon toga se našao na meti državotvornih medija kao izdajnik domovine, a Državno tužilaštvo optužilo ga je da je kaznenom prijavom i njenim objavljivanjem počinio kazneno djelo širenja lažnih vijesti. Pred istražnim sudijom Paraga je ostao kod svojih tvrdnji. Septembra 2000. podnosi kaznene prijave protiv Vice Vukojevića, Smiljka Sokola i Hrvoja Šarinića.
Oženjen je suprugom Nevenkom.