Razlika između verzija stranice "Dimitrije Sergejevski"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
mNo edit summary |
|||
Red 1: | Red 1: | ||
'''Dimitrije Sergejevski''' ( |
'''Dimitrije Sergejevski''' ([[Lenjingrad|Sankt Petersburg]] 20. 6. 1886 - 10. 12. 1965, [[Sarajevo]]) bio je [[Rusija|ruski]] arheolog koji je duže razdoblje svoga života boravio i radio u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. |
||
==Biografija== |
==Biografija== |
||
Studij [[arheologija|arheologije]] i klasične [[Filologija|filologije]] završio je na Univerzitetu u Sankt Petersburgu. Poslije završetka studija predaje [[latinski jezik]] u [[Gimnazija|Gimnaziji]] do [[1914]], kad počinje [[Prvi svjetski rat]]. Nakon rata prelazi u [[Kraljevina SHS|Kraljevinu SHS]] (kasnija [[Kraljevina Jugoslavija]]), gdje također predaje latinski jezik kao srednjoškolski profesor. Radio je kao profesor u Sarajevu 6 godina. Za to vrijeme bio je i dobrovoljni saradnik [[Zemaljski muzej|Zemaljskog muzeja]], a od [[1930]]. prelazi na rad u Muzej, kao kustos. U njemu ostaje sve do odlaska u penziju [[1961]], ne prekidajući svoju karijeru kao naučnik i muzejski radnik. |
|||
==Naučni rad== |
==Naučni rad== |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | U prvom razdoblju vrši istraživanja, obilazeći pojedine krajeve Bosne i Hercegovine. Sakupljao je u prvom redu [[epigrafija|epigrafsku građu]] i druge kamene spomenike iz rimskog doba. Usput je registrirao i opisivao pojedine arheološke lokalitete. Tako je s vremenom postao izvrstan poznavalac epigrafske građe i antičke topografije. Otkrio je brojne spomenike autohtonog [[Dalmati|dalmatskog]] stanovništva, a to su, između ostalog, reljefi [[Dijana|Dijane]] i [[Silvan|Silvana]] iz Opačića i Suhača, hrama Mitre u [[Jajce|Jajcu]], te značajnog grobnog spomenika, tzv. cipusa iz [[Breza|Breze]], s očuvanim imenom princepsa [[Dezidijati|Dezidijata]], koje je glasilo F. Valens Varronis f(ilius). U nizu objavljenih radova o epigrafskim spomenicima, prvenstveno u [[Glasnik Zemaljskog muzeja BiH|Glasniku Zemaljskog muzeja]] (''GZM'') i [[Spomenik Srpske akademije nauka|Spomeniku Srpske akademije nauka]] (''Spomenik''), Sergejevski se posebno zanima za utjecaj likovnih shvatanja i običaja autohtonog stanovništva na ikonografiju rimskih spomenika iz [[Zenica|Zenice]] i okolnog područja. Pored ovoga, bitan je njegov rad na nadgrobnim spomenicima u blizini [[Drina|Drine]], u kojem iznosi prva zapažanja o njihovim tipovima i utjecaju [[Panonija|Panonije]] na te spomenike. |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
==Od 1945.== |
==Od 1945.== |
||
Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] naučni rad Sergejevskog također je zavidan, a ističe se nizom priloga. Od svega toga |
Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] naučni rad Sergejevskog također je zavidan, a ističe se nizom priloga. Od svega toga bitno je preusmjerenje na proučavanje starokršćanske arheologije. Tako je objavio rezultate nekoliko arheoloških iskopavanja kasnoantičkih bazilika, poput one u Klobuku, Mokrom, Nerezima i Docu, kao i dva reviziona priloga o Dabravini i Brezi. Nažalost, ova proučavanja nije uspio dovršiti jednim sintetičkim djelom, kako je to on sam najavljivao. Pored toga, njegov naučni rad nije stao na navedenim stvarima, nego je prešao i na proučavanje rimskih [[cesta]] u sjevernoj Bosni, a na temelju epigrafske građe s tog područja napisao je i nešto o organizaciji antičkog [[rudarstvo|rudarstva]]. Dao je značajan doprinos proučavanju [[Japodi|japodskih]] urni, kao i srednjovjekovnih stećaka; od njega potječe osnovna podjela [[oblici stećaka|stećaka]] na ležeće i stojeće. |
||
==Značajni radovi== |
==Značajni radovi== |
||
* Rimski natpis iz Žitomišljića, GZM, XXXVII, 1925, 87-89. |
* "Rimski natpis iz Žitomišljića", ''GZM'', XXXVII, 1925, 87-89. |
||
* Dijana i Silvan, GZM, XLI, sv. 2, 1929, 95-101. |
* "Dijana i Silvan", ''GZM'', XLI, sv. 2, 1929, 95-101. |
||
* Spätantike Denkmäler aus Zenica, GZM, XLIV, sv. 2, 1932, 35-36 + Tbl. XVII – XXIV. |
* "Spätantike Denkmäler aus Zenica", ''GZM'', XLIV, sv. 2, 1932, 35-36 + Tbl. XVII – XXIV. |
||
* Das Mithräum von Jajce, GZM, XLIX, 1937, 11-18 + Tbl. V. |
* "Das Mithräum von Jajce", ''GZM'', XLIX, 1937, 11-18 + Tbl. V. |
||
* I Rimski spomenici iz Bosne, II Rimski natpisi iz Bosne, Spomenik, LXXXVIII, 1938, 95-131. |
* "I Rimski spomenici iz Bosne", "II Rimski natpisi iz Bosne", ''Spomenik'', LXXXVIII, 1938, 95-131. |
||
* Rimski natpisi iz Bosne, |
* "Rimski natpisi iz Bosne, Užičkog kraja i Sandžaka", ''Spomenik'', XCIII, 1940, 13-160. |
||
* Srednjovjekovna groblja u Stuparima i Rastiku, GZM, LIII, 1941, 95-100. |
* "Srednjovjekovna groblja u Stuparima i Rastiku", ''GZM'', LIII, 1941, 95-100. |
||
* Japodske urne, GZM n. s. |
* "Japodske urne", ''GZM'', n. s. IV–V, 1949–1950, 45-93 + Tbl. I–XIII. |
||
* Ludmer, Edicija: Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Bosne i Hercegovine, Zemaljski muzej, Sarajevo, 1952. |
* Ludmer, Edicija: Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Bosne i Hercegovine, Zemaljski muzej, Sarajevo, 1952. |
||
* Slike pokojnika na našim srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima, GZM n. s. VIII, 1953, 131-139. |
* "Slike pokojnika na našim srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima", ''GZM'', n. s. VIII, 1953, 131-139. |
||
* Staro-hrišćanska bazilika u Klobuku, GZM n. s. A, IX, 1954, 189-210 + Tbl. |
* "Staro-hrišćanska bazilika u Klobuku", ''GZM'', n. s. A, IX, 1954, 189-210 + Tbl. I–XV. |
||
* Rimski miljokaz sa ceste Narona |
* "Rimski miljokaz sa ceste Narona-Salona", ''GZM'', n. s. A, X, 1955, 149-150. |
||
* Bazilika u Dabravini ( |
* "Bazilika u Dabravini" (revizija), Sarajevo, Zemaljski muzej, 1956, 49 + Tbl. I–XXII. |
||
* Bazilike u Nerezima i Docu, GZM n. s. A, XIV, 1959, 163-173 + Tbl. |
* "Bazilike u Nerezima i Docu", ''GZM'', n. s. A, XIV, 1959, 163-173 + Tbl. I–II. |
||
* Bazilika u Mokrom, GZM n. s. A, |
* "Bazilika u Mokrom", ''GZM'', n. s. A, XV–XVI, 1960–1961, 211-228 + Tbl. I–III. |
||
* Rimska cesta Narona |
* "Rimska cesta Narona-Leusinium (prethodna istraživanja), ''GZM'', n. s. A, XVII, 1962, 111-113 + Krt. 1. |
||
* Rimski rudnici željeza u |
* "Rimski rudnici željeza u sjeverozapadnoj Bosni", ''GZM'', n. s. A, XVIII, 1963, 85-102. |
||
* Borne frontière romaine de Kosijerevo, Arhaeologia Iugoslavica, V, 1964, 93-95. |
* "Borne frontière romaine de Kosijerevo", ''Arhaeologia Iugoslavica'', V, 1964, 93-95. |
||
==Literatura== |
==Literatura== |
||
*Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, tom 1 |
*Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, tom 1, Sarajevo, 1988, str. 161-162. |
||
*Benac A |
*Benac A: "Uz jubilej prof. Dimitrija Sergejevskog", ''GZM'', XI, 1956, str. 7-8. |
||
==Vanjski linkovi== |
==Vanjski linkovi== |
Verzija na dan 7 novembar 2012 u 20:54
Dimitrije Sergejevski (Sankt Petersburg 20. 6. 1886 - 10. 12. 1965, Sarajevo) bio je ruski arheolog koji je duže razdoblje svoga života boravio i radio u Bosni i Hercegovini.
Biografija
Studij arheologije i klasične filologije završio je na Univerzitetu u Sankt Petersburgu. Poslije završetka studija predaje latinski jezik u Gimnaziji do 1914, kad počinje Prvi svjetski rat. Nakon rata prelazi u Kraljevinu SHS (kasnija Kraljevina Jugoslavija), gdje također predaje latinski jezik kao srednjoškolski profesor. Radio je kao profesor u Sarajevu 6 godina. Za to vrijeme bio je i dobrovoljni saradnik Zemaljskog muzeja, a od 1930. prelazi na rad u Muzej, kao kustos. U njemu ostaje sve do odlaska u penziju 1961, ne prekidajući svoju karijeru kao naučnik i muzejski radnik.
Naučni rad
Imao je dva razdoblja u svom naučnom radu. Prvi je onaj između dvaju svjetskih ratova, a drugi poslije 1945.
1914-1945.
U prvom razdoblju vrši istraživanja, obilazeći pojedine krajeve Bosne i Hercegovine. Sakupljao je u prvom redu epigrafsku građu i druge kamene spomenike iz rimskog doba. Usput je registrirao i opisivao pojedine arheološke lokalitete. Tako je s vremenom postao izvrstan poznavalac epigrafske građe i antičke topografije. Otkrio je brojne spomenike autohtonog dalmatskog stanovništva, a to su, između ostalog, reljefi Dijane i Silvana iz Opačića i Suhača, hrama Mitre u Jajcu, te značajnog grobnog spomenika, tzv. cipusa iz Breze, s očuvanim imenom princepsa Dezidijata, koje je glasilo F. Valens Varronis f(ilius). U nizu objavljenih radova o epigrafskim spomenicima, prvenstveno u Glasniku Zemaljskog muzeja (GZM) i Spomeniku Srpske akademije nauka (Spomenik), Sergejevski se posebno zanima za utjecaj likovnih shvatanja i običaja autohtonog stanovništva na ikonografiju rimskih spomenika iz Zenice i okolnog područja. Pored ovoga, bitan je njegov rad na nadgrobnim spomenicima u blizini Drine, u kojem iznosi prva zapažanja o njihovim tipovima i utjecaju Panonije na te spomenike.
Od 1945.
Poslije Drugog svjetskog rata naučni rad Sergejevskog također je zavidan, a ističe se nizom priloga. Od svega toga bitno je preusmjerenje na proučavanje starokršćanske arheologije. Tako je objavio rezultate nekoliko arheoloških iskopavanja kasnoantičkih bazilika, poput one u Klobuku, Mokrom, Nerezima i Docu, kao i dva reviziona priloga o Dabravini i Brezi. Nažalost, ova proučavanja nije uspio dovršiti jednim sintetičkim djelom, kako je to on sam najavljivao. Pored toga, njegov naučni rad nije stao na navedenim stvarima, nego je prešao i na proučavanje rimskih cesta u sjevernoj Bosni, a na temelju epigrafske građe s tog područja napisao je i nešto o organizaciji antičkog rudarstva. Dao je značajan doprinos proučavanju japodskih urni, kao i srednjovjekovnih stećaka; od njega potječe osnovna podjela stećaka na ležeće i stojeće.
Značajni radovi
- "Rimski natpis iz Žitomišljića", GZM, XXXVII, 1925, 87-89.
- "Dijana i Silvan", GZM, XLI, sv. 2, 1929, 95-101.
- "Spätantike Denkmäler aus Zenica", GZM, XLIV, sv. 2, 1932, 35-36 + Tbl. XVII – XXIV.
- "Das Mithräum von Jajce", GZM, XLIX, 1937, 11-18 + Tbl. V.
- "I Rimski spomenici iz Bosne", "II Rimski natpisi iz Bosne", Spomenik, LXXXVIII, 1938, 95-131.
- "Rimski natpisi iz Bosne, Užičkog kraja i Sandžaka", Spomenik, XCIII, 1940, 13-160.
- "Srednjovjekovna groblja u Stuparima i Rastiku", GZM, LIII, 1941, 95-100.
- "Japodske urne", GZM, n. s. IV–V, 1949–1950, 45-93 + Tbl. I–XIII.
- Ludmer, Edicija: Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Bosne i Hercegovine, Zemaljski muzej, Sarajevo, 1952.
- "Slike pokojnika na našim srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima", GZM, n. s. VIII, 1953, 131-139.
- "Staro-hrišćanska bazilika u Klobuku", GZM, n. s. A, IX, 1954, 189-210 + Tbl. I–XV.
- "Rimski miljokaz sa ceste Narona-Salona", GZM, n. s. A, X, 1955, 149-150.
- "Bazilika u Dabravini" (revizija), Sarajevo, Zemaljski muzej, 1956, 49 + Tbl. I–XXII.
- "Bazilike u Nerezima i Docu", GZM, n. s. A, XIV, 1959, 163-173 + Tbl. I–II.
- "Bazilika u Mokrom", GZM, n. s. A, XV–XVI, 1960–1961, 211-228 + Tbl. I–III.
- "Rimska cesta Narona-Leusinium (prethodna istraživanja), GZM, n. s. A, XVII, 1962, 111-113 + Krt. 1.
- "Rimski rudnici željeza u sjeverozapadnoj Bosni", GZM, n. s. A, XVIII, 1963, 85-102.
- "Borne frontière romaine de Kosijerevo", Arhaeologia Iugoslavica, V, 1964, 93-95.
Literatura
- Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, tom 1, Sarajevo, 1988, str. 161-162.
- Benac A: "Uz jubilej prof. Dimitrija Sergejevskog", GZM, XI, 1956, str. 7-8.