Razlika između verzija stranice "Dojka"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Red 48: Red 48:
Vezivno tkivo bradavice sadržava veliki broj krvnih i limfnih žila i glatkih mišićnih ćelija, koje su smještene kružno i uzdužno oko odvodnih kanala, a radijlno i transvenzalno na bazi bradavice.
Vezivno tkivo bradavice sadržava veliki broj krvnih i limfnih žila i glatkih mišićnih ćelija, koje su smještene kružno i uzdužno oko odvodnih kanala, a radijlno i transvenzalno na bazi bradavice.
Tokom trudnoće se znatno povećavaju žljezdni elementi na račun veznog tkiva zahvaljujući djelovanju [[estradiol]]a i [[progesteron]]a, a promjene su vidljive od drugog mjeseca trudnoće.
Tokom trudnoće se znatno povećavaju žljezdni elementi na račun veznog tkiva zahvaljujući djelovanju [[estradiol]]a i [[progesteron]]a, a promjene su vidljive od drugog mjeseca trudnoće.

==Dodatne slike==
<center><gallery>

Datoteka:Bezerro_mamando_REFON.jpg|[[Krava]]
Datoteka:White Cat Nursing Four Kittens HQ.jpg|[[Mačka]]
Datoteka:Piglets1.jpg|[[Svinja]]
Datoteka:Baby sheep feeding.JPG|[[Ovca]]
Datoteka:Goat kid feeding on mothers milk.jpg|[[Koza]]
Datoteka:Elephant_breastfeading.jpg|[[Slon]]

Datoteka:Breastfeeding_infant.jpg|[[Čovjek]]
</gallery></center>



== Također pogledajte ==
== Također pogledajte ==


* [[Mliječna žlijezda]]
* [[Mliječna žlijezda]]

==Reference==
==Reference==
{{refspisak}}
{{refspisak}}

Verzija na dan 21 februar 2016 u 13:15

Sise – Dojke
Mammae
mamma ("Grudi")[1]
Morfologija grudi sa areolama, bradavicama i podsisnim naborom
Unutrašnja grudna arterija
Unutrašnja grudna vena
Identifikatori
TAA16.0.02.001
FMA9601
Anatomska terminologija

Sise (lat. mamma, mammae) – kod ženki vrste Homo sapiens poznatije kao dojke ili grudi – su parna isturenja na gornjem dijelu ventralne regije grudnog koša kod ženki primata. U njuma su mliječne žlijezde, koje produciraju sekret mlijeko, kojim hrane mladunce.[2]I mužjak|mužjaci i ženke imaju grudi koje imaju isto embrionsko porijeklo. U pubertetu, estrogeni, zajedno sa hormonom rasta, izazivaju razvoj grudi. Kod mužjaka se ne formiraju istaknute niti fiziološki aktivne sise zato što proizvode manju količinu estrogena, a veću količinu androgena zvanog testosteron, koji podržava supresiju efekata estrogena u razvijajućem tkivu sisa. Zato su grudi ženki obično daleko više istaknute nego mužjaka.

Sise su obilježavajuća osobenost klase sisari (lat. Mamalia), koji su po njima imenovani i na latinskom i na većini južnoslavenskih jezika.[3][4][5]

Veličinu i oblik sisa određuje potkožno masno tkivo koje oblikuje i obavija mrežu mliječnih kanala koji konvergiraju u bradavice. Na krajevima kanala su lobusi ili skupine alveola, gdje se mlijeko proizvodi i skladišti u odgovoru na hormonske signale. Utrudnoći, dojke odgovaraju na složene interakcije hormona , uključujući i estrogene, progesteron i prolaktin, koji posreduju završetak svog razvoja, naime lobuloalveolarno sazrijevanje, u pripremi laktacije i dojenja. Nakon porođaja, alveole stimuliraju proizvodnju i lučenje mlijeka za dojenčad.

Uz funkcija u prehrana dojenčadi, ženske grudi imaju društvene i seksualne karakteristike. Grudi su predstavljena na značajnim antičkim i modernim skulpturama, drugim oblicima umjetnostnosti i fotografijaMA. Ženske grudi se shvataju kao istaknuta osobenost u percepciji žene, njene slike tijela i seksualne privlačnosti. Neke zapadne kulture su na stanovištu da grudi svojom seksualnošću i imaju tendenciju golih grudi da smatraju kao neskromnost ili nepristojnost. Grudi i posebno bradavice su erogene zone žene. S obzirom na naglasak nekim kulturama na veličinu grudi i privlačnosti, neke žene traže podešavanje grudi ili druge operacije za povećanje ili smanjenje njihove veličine ili podizanje opuštenih grudi.[6]

Dojke pripadnica vrste Homo sapiens

Ženske dojke
1-Grudni koš; 2-Grudni mišić; 3-Mliječne žlijezde; 4-Bradavica; 5-Areola; 6-Mliječni kanali; 7-Masno tkivo; 8-Koža

Dojka (lat. mamma), je žlijezda karakteristična za ženski spol, po kojoj je nazvan čitav rod sisara. Nalazi se na ventralnoj strani grudnog koša na granici kosti i hrskavice četvrtog rebra. Dojka je genetski apokrina kožna žlijezda.

Dojka ženskog novorođenčeta ne razlikuje se od dojke muškog novorođenčeta. Jedna i druga neposredno nakon rođenja izlučuju sekret pod uticajem hormona prolaktina. Do početka puberteta muške i ženske dojke se razvijaju jednako, a onda se muška dojka u pravilu dalje ne razvija, dok se ženska pod utjecajem ženskih spolnih hormona razvija i njen razvoj završava tek za vrijeme trudnoće i dojenja.

Dojka žene je složena tubuloalveolarna žlijezda, izgrađena od 20 do 25 pojedinačnih žlijezda. Svaka od njih zajedno s veznim i masnim tkivom izgrađuje po jedan režanj. Režnjevi su međusobno odijeljeni gušćim vezinim tkivom, a svakom režnju dojke pripada jedan glavni odvodni kanal (ductus lactiferus), koji završava ljevkastim proširenjem na bradavici (porus lactiferus).

Dojka spolno zrele žene se ciklički mijenja ovisno o menstrualnom ciklusu.

Bradavica dojke (mamilla mammae) i pojas koji je okružuje (areola mammae) pokriveni su nježnom i jače pigmentiranom kožom. Epidermis bradavice i areole u žena je jače orožen (kao zaštita kod dojenja).

Vezivno tkivo bradavice sadržava veliki broj krvnih i limfnih žila i glatkih mišićnih ćelija, koje su smještene kružno i uzdužno oko odvodnih kanala, a radijlno i transvenzalno na bazi bradavice. Tokom trudnoće se znatno povećavaju žljezdni elementi na račun veznog tkiva zahvaljujući djelovanju estradiola i progesterona, a promjene su vidljive od drugog mjeseca trudnoće.

Dodatne slike


Također pogledajte

Reference

  1. ^ {{cite web|url=http://dictionary.reference.com/browse/mammal |title=mammal – Definitions from Dictionary.com |publisher=Dictionary.reference.com.
  2. ^ "Breast – Definition of breast by Merriam-Webster". merriam-webster.com. Pristupljeno 2015-10-21. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
  4. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.
  5. ^ Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.
  6. ^ "SEER Training: Breast Anatomy". National Cancer Institute. Pristupljeno 9 May 2012. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkovi