Razlika između verzija stranice "Dojka"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
| Red 34: | Red 34: | ||
==Dojke pripadnica vrste ''Homo sapiens''== |
==Dojke pripadnica vrste ''Homo sapiens''== |
||
[[Datoteka:Weibliche-brust.jpg|mini|280px|Ženske dojke]] |
[[Datoteka:Weibliche-brust.jpg|mini|280px|Ženske dojke]] |
||
[[Datoteka:Breast anatomy normal scheme.png|mini| |
[[Datoteka:Breast anatomy normal scheme.png|mini|300px|Dojka<br>1-Grudni koš;<br> 2-Grudni mišić;<br> 3-Mliječne žlijezde;<br> 4-Bradavica;<br> 5-Areola; <br>6-Mliječni kanali;<br> 7-Masno tkivo;<br> 8-Koža]] |
||
'''Dojka''' ([[latinski|lat]]. ''mamma''), je [[žlijezda]] karakteristična za [[žena|ženski]] spol, po kojoj je nazvan čitav rod [[sisari|sisara]]. Nalazi se na ventralnoj strani grudnog koša na granici [[kost]]i i [[hrskavica|hrskavice]] četvrtog [[rebro|rebra]]. Dojka je genetski apokrina [[koža|kožna]] žlijezda. |
'''Dojka''' ([[latinski|lat]]. ''mamma''), je [[žlijezda]] karakteristična za [[žena|ženski]] spol, po kojoj je nazvan čitav rod [[sisari|sisara]]. Nalazi se na ventralnoj strani grudnog koša na granici [[kost]]i i [[hrskavica|hrskavice]] četvrtog [[rebro|rebra]]. Dojka je genetski apokrina [[koža|kožna]] žlijezda. |
||
Verzija na dan 21 februar 2016 u 13:18
| Sise – Dojke Mammae mamma ("Grudi")[1] | |
|---|---|
 Morfologija grudi sa areolama, bradavicama i podsisnim naborom | |
| Unutrašnja grudna arterija | |
| Unutrašnja grudna vena | |
| Identifikatori | |
| TA | A16.0.02.001 |
| FMA | 9601 |
| Anatomska terminologija | |
Sise (lat. mamma, mammae) – kod ženki vrste Homo sapiens poznatije kao dojke ili grudi – su parna isturenja na gornjem dijelu ventralne regije grudnog koša kod ženki primata. U njuma su mliječne žlijezde, koje produciraju sekret mlijeko, kojim hrane mladunce.[2]I mužjak|mužjaci i ženke imaju grudi koje imaju isto embrionsko porijeklo. U pubertetu, estrogeni, zajedno sa hormonom rasta, izazivaju razvoj grudi. Kod mužjaka se ne formiraju istaknute niti fiziološki aktivne sise zato što proizvode manju količinu estrogena, a veću količinu androgena zvanog testosteron, koji podržava supresiju efekata estrogena u razvijajućem tkivu sisa. Zato su grudi ženki obično daleko više istaknute nego mužjaka.
Sise su obilježavajuća osobenost klase sisari (lat. Mamalia), koji su po njima imenovani i na latinskom i na većini južnoslavenskih jezika.[3][4][5]
Veličinu i oblik sisa određuje potkožno masno tkivo koje oblikuje i obavija mrežu mliječnih kanala koji konvergiraju u bradavice. Na krajevima kanala su lobusi ili skupine alveola, gdje se mlijeko proizvodi i skladišti u odgovoru na hormonske signale. Utrudnoći, dojke odgovaraju na složene interakcije hormona , uključujući i estrogene, progesteron i prolaktin, koji posreduju završetak svog razvoja, naime lobuloalveolarno sazrijevanje, u pripremi laktacije i dojenja. Nakon porođaja, alveole stimuliraju proizvodnju i lučenje mlijeka za dojenčad.
Uz funkcija u prehrana dojenčadi, ženske grudi imaju društvene i seksualne karakteristike. Grudi su predstavljena na značajnim antičkim i modernim skulpturama, drugim oblicima umjetnostnosti i fotografijaMA. Ženske grudi se shvataju kao istaknuta osobenost u percepciji žene, njene slike tijela i seksualne privlačnosti. Neke zapadne kulture su na stanovištu da grudi svojom seksualnošću i imaju tendenciju golih grudi da smatraju kao neskromnost ili nepristojnost. Grudi i posebno bradavice su erogene zone žene. S obzirom na naglasak nekim kulturama na veličinu grudi i privlačnosti, neke žene traže podešavanje grudi ili druge operacije za povećanje ili smanjenje njihove veličine ili podizanje opuštenih grudi.[6]
Dojke pripadnica vrste Homo sapiens
1-Grudni koš;
2-Grudni mišić;
3-Mliječne žlijezde;
4-Bradavica;
5-Areola;
6-Mliječni kanali;
7-Masno tkivo;
8-Koža
Dojka (lat. mamma), je žlijezda karakteristična za ženski spol, po kojoj je nazvan čitav rod sisara. Nalazi se na ventralnoj strani grudnog koša na granici kosti i hrskavice četvrtog rebra. Dojka je genetski apokrina kožna žlijezda.
Dojka ženskog novorođenčeta ne razlikuje se od dojke muškog novorođenčeta. Jedna i druga neposredno nakon rođenja izlučuju sekret pod uticajem hormona prolaktina. Do početka puberteta muške i ženske dojke se razvijaju jednako, a onda se muška dojka u pravilu dalje ne razvija, dok se ženska pod utjecajem ženskih spolnih hormona razvija i njen razvoj završava tek za vrijeme trudnoće i dojenja.
Dojka žene je složena tubuloalveolarna žlijezda, izgrađena od 20 do 25 pojedinačnih žlijezda. Svaka od njih zajedno s veznim i masnim tkivom izgrađuje po jedan režanj. Režnjevi su međusobno odijeljeni gušćim vezinim tkivom, a svakom režnju dojke pripada jedan glavni odvodni kanal (ductus lactiferus), koji završava ljevkastim proširenjem na bradavici (porus lactiferus).
Dojka spolno zrele žene se ciklički mijenja ovisno o menstrualnom ciklusu.
Bradavica dojke (mamilla mammae) i pojas koji je okružuje (areola mammae) pokriveni su nježnom i jače pigmentiranom kožom. Epidermis bradavice i areole u žena je jače orožen (kao zaštita kod dojenja).
Vezivno tkivo bradavice sadržava veliki broj krvnih i limfnih žila i glatkih mišićnih ćelija, koje su smještene kružno i uzdužno oko odvodnih kanala, a radijlno i transvenzalno na bazi bradavice. Tokom trudnoće se znatno povećavaju žljezdni elementi na račun veznog tkiva zahvaljujući djelovanju estradiola i progesterona, a promjene su vidljive od drugog mjeseca trudnoće.
Dodatne slike
Također pogledajte
Reference
- ^ {{cite web|url=http://dictionary.reference.com/browse/mammal |title=mammal – Definitions from Dictionary.com |publisher=Dictionary.reference.com.
- ^ "Breast – Definition of breast by Merriam-Webster". merriam-webster.com. Pristupljeno 2015-10-21. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
- ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.
- ^ Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.
- ^ "SEER Training: Breast Anatomy". National Cancer Institute. Pristupljeno 9 May 2012. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
Vanjski linkovi
 |
Commons ima datoteke na temu: Dojka |