Saar (rijeka)
Saar | |
---|---|
Izvorno ime | Saar |
Drugo ime | Sarre |
Države | Francuska Njemačka |
Dužina | 246 km |
Izvor | Donon (Vogezi) |
NV izvora | 785 (Crveni Saar) m |
Ušće | Rajna (Konz) |
NV ušća | 130,3 m |
Progresija | Moselle → Rajna → Sjeverno more |
Etimologija | Sara (keltski: "vodena struja") |
Sliv | Sjevernomorski |
Prosječni protok | 75 m3/s[1] |
Površina sliva | 7.431 km2 |
Lijeve pritoke | Nied, Leukbach |
Desne pritoke | Blies, Prims |
Saar (francuski: Sarre) rijeka je u sjeveroistočnoj Francuskoj i zapadnoj Njemačkoj i desna pritoka Moselle, u koju se ulijeva u Konzu, između Triera (Porajnje-Falačka) i granice s Luksemburgom. Izvire u Vogezima na granici Alsacea i Lorene i teče prema sjeverozapadu. Nastaje spajanjem Bijelog i Crvenog Saara kod Hermelangea, a oba kraka izviru ispod Donona, najvišeg vrha u sjevernim Vogezima. Od 246 km dužine 126 pripada Francuskoj, a 120 Njemačkoj. Površina sliva iznosi 7.431 km2.
Ime Saar potječe od keltske riječi sara ("vodena struja") i rimskog imena za ovu rijeku, Saravus.
Kroz historiju je ova rijeka bila veoma važna za industrije uglja, željeza i čelika u Saarlandu. Sirovine i finalni proizvodi prevožene su brodovima Sarskim kanalom, kanalom Marna–Rajna ili Rajnom, npr., u Rursku regiju ili do luke u Rotterdamu.
Iako je njemački dio rijeke produbljivanjem, izgradnjom ustava i ispravljanjem toka pretvoren u vodeni put, danas nema znatnijeg brodskog saobraćaja.
Saar protječe kroz sljedeće francuske departmane, njemačke pokrajine i gradove:
- Moselle (F): Abreschviller (Crveni Saar), Lorquin, Sarrebourg, Fénétrange
- Donja Rajna (F): Sarre-Union
- Moselle (F): Sarralbe, Sarreguemines
- Saarland (Nj): Saarbrücken, Völklingen, Wadgassen, Bous, Saarlouis, Dillingen, Merzig
- Porajnje-Falačka (Nj): Saarburg, Konz.
Na obalama Saara smješten je Metalurški kombinat u Völklingenu, koji je na UNESCO-ovom spisku Svjetske baštine. Kod Mettlacha rijeka tvori poznati meandar. Donji tok Saara u Porajnju-Falačkoj vinogradarska je regija s određenom važnošću i u njoj se proizvodi uglavnom rizling. Do početka 20. stoljeća mnogo je više vinove loze uzgajano na obalama Saara i vinogradi su se protezali mnogo više uzvodno, do Saarbrückena. Tek su početkom 21. stoljeća neki preduzetnici iz Saarlanda počeli ponovo eksperimentirati s vinogradarstvom.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Neufestlegung der gesetzlichen Überschwemmungsgrenzenan der Saar" (PDF). Bundesanstalt für Gewässerkunde. (de)
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- La Sarre Arhivirano 6. 9. 2019. na Wayback Machine, Sandre.eaufrance.fr