Zebina šuma
Historijsko područje Zebina šuma općina Foča, Bosna i Hercegovina, je područje koje karakteriše kontinutitet života od prahistorije preko srednjeg vijeka do današnjih dana.[1] Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 1. do 3. aprila 2014. godine, donijela je odluku da se područje proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[2] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo (predsjedavajuća). Nacionalni spomenik nalazi se na tri lokacije u Zebinoj šumi, 3 km. od centra naselja Modrani.
Ledina – prahistorijski tumulus i dva stećka[uredi | uredi izvor]
Tumul je sa poluprečnikom od 20, 78 metara, visok je oko 3 metara, a obim je 130,50 metara. Obrastao je travom, niskim trnjem, raslinjem pa čak i većim drvećem. Na vrhu se ne primjećuju bilo koji drugi ostaci grobnice. Stećci su sljemenjaci sa postoljem, bez ukrasa i sa vidljivim oštećenjima postolja.[3]
Perašeta – dva stećka , osam nišana i dva pravoslavna grobna mjesta.[uredi | uredi izvor]
Stećci (1 sljemenjak i 1 ploča) su dobro obrađeni, bez ukrasa i obrasli drvećem.
U istočnom dijelu lokaliteta nalazi se nekoliko starijih nišana od kojih je 8 primjeraka nacionalni spomenik. Ostatak je veoma teško identificirati. Nišani se nalaze u šumi, obrasli su visokim hrastovim drvećem te su vidno oštećeni. Svi su napravljeni od cijepanog kamena, minimalno obrađeni, tek toliko da dobiju formu nišana. Većina inišana ima postolje od sedre ukopano u zemlju na koje se pobadao nišan. Nišani su bez natpisa (tariha) i bez ikakvog podatka o vremenu u kojem su nastali. Kako se naslanjaju na stećke i kako su primitivno obrađeni, pretpostavlja se da su to nišani mještana tog područja, koji su primivši islam pokapani uz svoje pretke. Na osnovi navedenog njihov nastanak moguće je smjestiti u period XVII i XVIII stoljeća.
Dva pravoslavna grobna mjesta su novijeg datuma, i ispražnjeni su.
Zebinsko groblje – Zabare – 18 nišana,[uredi | uredi izvor]
Predstavlja nastavak groblja sa lokaliteta Perašeta. Po svom izgledu i načinu obrade predstavljaju najstarije nišane. Na jednom od njih zabilježen je natpis (tarih) iz 1790/91. godine. Njihov nastanak se vezuje za kraj XVIII i početak XIX stoljeća. U središnjem dijelu groblja nalaze se ostaci kamenog zida, čiji su gabariti 5,50 x 6,50 m. Prema narodnoj predaji tu se nalazilo turbe i oko njega je situiran najveći dio starijih nišana.[2]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Šefik Bešlagić, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST
- Desanska Kovačević-Kojić, Arhivsko-istorijska istraživanja Gornjeg podrinja, Drina u Doba Kosača, Naše starine XIV-XV, Sarajevo 1981, 113.
- Pejo Ćošković - Crkva bosanska u XV stoljeću. Sarajevo: Institut za istoriju, 2005.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Područje Ustikoline". Arheološki leksikon -Zemaljski muzej, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ a b "Historijsko područje Zebina šuma" (PDF). kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016.[mrtav link]
- ^ "Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED". Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. Pristupljeno 9. 2. 2017.
