Zlatna riba (sazviježđe)
Izgled
| Zlatna riba (lat.: Dorado) | |
|---|---|
klikni za veću sliku | |
| Skraćenica | Dor |
| Genitiv | Doradus |
| Simbolizira | Riba sabljarka |
| Rektascenzija | 4h h |
| Deklinacija | -70° |
| Površina | 179 kv. stepen. (rang: 72.) |
| Broj zvijezda sjajnijih od m = 3 | 2 |
| Najsjajnija zvijezda | α Alfa Doradus (Priv. mag. 3.27) |
| Meteorski pljuskovi | ne postoje |
| Susjedna sazviježđa | Slikarski stalak Mreža Mala vodena zmija |
| Vidljivo u rasponu geografskih širina: +20° i −90° U najboljem položaju za posmatranje u 21h u mjesecu januaru. | |
Zlatna riba je sazviježđe na južnoj hemisferi.[1]Ponekad se naziva i riba sabljarka. Najsjajnija zvijezda je Alfa Dor sa prividnom magnitudom od 3.27 [2] U antičkom dobu ovo sazviježđe nije bilo poznato. [1] Prvi put ga je zapazio njemački astronom Johann Bayer (1572-1625), koji je kod katalogiziranja koristio izraze s kopna i mora.[1]
Sadrži najveći dio Velikog Magellanovog oblaka sa ostatkom koji se nalazi u sazviježđu Sto. Južni Ekliptički pol također leži unutar ovog sazviježđa.
Važniji objekti
[uredi | uredi izvor]- Veliki Magellanov oblak
- Promjenljiva zvijezda: Cefeida Beta Doradus (30 Doradus) (Perioda: ~ 10 dana)
Reference
[uredi | uredi izvor]- 1 2 3 Zlatna riba iz njemačkog arhiva astronomije u Arhivirano 20. 6. 2012. na Wayback MachineMinhenu učitano 26.01.2014 (de)
- ↑ Zvijezde u sazviježđu Zlatna riba iz njemačkog arhiva astronomije u Arhivirano 14. 8. 2011. na Wayback MachineMinhenu učitano 26.01.2014 (de)
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]ASTRODATA. Privatna stranica za astronome amatere, kompletan spisak od 88 sazviježđa 26.01.2014 (de)
