Gavran (sazviježđe)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Gavran (lat.: Corvus)
Corvus
klikni za veću sliku
SkraćenicaCrv
GenitivCorvi
SimboliziraGavrana koji je nosio pehar
Rektascenzija12 h
Deklinacija-20°
Površina184 kv. stepen. (rang: 70.)
Broj zvijezda
sjajnijih od m = 3
4
Najsjajnija zvijezdaγCorvi
(Priv. mag. 2.59)
Meteorski pljuskoviKorvidi
Susjedna sazviježđaVodena zmija Pehar
Vidljivo u rasponu geografskih širina: +60° i −90°
U najboljem položaju za posmatranje u 21h u mjesecu maju.

Gavran je sazviježđe na nebu.[1] Najsjajnija zvijezda je Gamma Corvi (arap. Ginah gurab) sa prividnom magnitudom od 2.59 [2] Ovdje se nalaze veoma interaktivne galaksije, tzv. antena galaksije. One prikazuju budući razvoj naše i susjedne nam galaksije Andromede.[3][4][5][6]

Važniji objekti[uredi | uredi izvor]

Zvijezde [1][4][uredi | uredi izvor]

Objekti dubokog neba[3][uredi | uredi izvor]

Mitologija[6][uredi | uredi izvor]

  1. U grčkoj mitologiji je vodena zmija Hydra spriječila gavrana da pije vodu s izvora. Ta voda je bila namijenjena Apolonu.
  2. Postoji i druga verzija. Prema njoj Apolon je dao gavranu pehar da donese vode. Gavran je leteći do izvora ugledao drvo sa smokvama koje su još bile nezrele. Uprkos Apolonovom naređenju da ne smije gubiti vrijeme, gavran je sačekao da smokve sazriju i najeo se. Kada se je vratio Apolonu, ponio je sa sobom vodenu zmiju i optužio da mu je zapriječila put. Apolon znajući da gavran laže uzdigao je gavrana, pehar i vodenu zmiju na nebo.

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]