Zuko Džumhur
Zulfikar Džumhur | |
---|---|
![]() | |
Rođenje |
24. septembar 1920. Konjic, Kraljevina SHS |
Smrt |
29. novembar 1989 (69 god.) Herceg Novi, SR Crna Gora, SFR Jugoslavija |
Zanimanje | putopisac, karikaturista i slikar |
Nacionalnost | Bošnjak |
Zulfikar Zuko Džumhur, bio je bosanskohercegovački putopisac, slikar i karikaturista.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rođen je u Konjicu 24. septembra 1920. godine. Potiče iz stare ugledne ulemanske porodice. Otac mu je bio Abduselam Džumhur i majka Vasvija rođena Tufo. Osnovnu školu i nižu gimnaziju završio je u Beogradu, gdje mu je otac radio kao imam, a višu gimnaziju u Sarajevu 1939. godine.[1]
Karijera[uredi | uredi izvor]
Počeo je studirati pravo, ali je prešao na likovnu akademiju i završio je u klasi Petra Dobrovića. Prve crteže je objavio u Narodnoj armiji 1947., a od tada sarađuje kao karikaturista i ilustrator u Ježu, Borbi, Vetrenjači, Politici, Oslobođenju, reviji Danas, NIN-u kao stalni saradnik i urednik. Objavio je više od 10.000 karikatura.
Napisao je scenarije za više kratkih i tri za igrane filmove. Uradio je 35 scenografija za pozorište, a posljednjih deset godina radio je na sarajevskoj televiziji kao pisac scenarija i voditelj serija emisije Hodoljublje. Zajedno sa Momom Kaporom je autor knjige "Zelena Čoja Montenegra".
Umro je u Herceg Novom, a ukopan u rodnom Konjicu 29. novembra 1989. godine.
Sâm predsjednik SFRJ Josip Broz Tito vrlo rado se družio sa Zukom. Zuko se smatra jednim od najvećih boema svoga vremena.
Bibliografija[uredi | uredi izvor]
- Nekrolog jednoj čaršiji
- Pisma iz Azije, Mostar, 1973.
- Hodoljublja, Zagreb, 1982.
- Putovanja bijelom lađom, Sarajevo, 1982.
- Pisma iz Afrike i Evrope
- Stogodišnje priče
- Adakale
- Izabrana djela (posthumno), Sarajevo, 1991.
- Putopisi (posthumno; izabrani putopisi u okviru edicije ”Bošnjačka književnost u 100 knjiga”), Sarajevo, 1997.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Biografija Zuke Džumhura". sećanja.com. Pristupljeno 29. 10. 2018.
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
- "Zuko Džumhur – učenjak, boem, najveća skitnica Jugoslavije", Jasmin Agić, Al Jazeera Balkans, 13. 1. 2019.
Wikicitati imaju citate vezane za: Zulfikar Zuko Džumhur |