873.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Godine:

◄◄ | | 869. | 870. | 871. | 872. | 873. | 874. | 875. | 876. | 877. |  | ►►

Decenije:

| 840-e | 850-e | 860-e | 870-e | 880-e | 890-e | 900-e |

Vijekovi:

| 8. vijek | 9. vijek | 10. vijek |

Godina 873. (DCCCLXXIII) bila je redovna godina koja počinje u četvrtak u julijanskom kalendaru. Oznaka 873. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji[uredi | uredi izvor]

Evropa[uredi | uredi izvor]

  • Karloman, sin kralja Karla Ćelavog, dočekan je pred sekularnim sudom i osuđen na smrt – zbog zavjere protiv svog oca. Oslijepljen je, ali izbjegava zatvor tako što je pobjegao u Istočnofranačko kraljevstvo, gdje mu njegov ujak, Luj Njemački, pruža zaštitu [1].
  • El-Andaluz: Grad Toledo (moderna Španija) ustaje po drugi put protiv vladavine Omajada, zbog etničkih tenzija tokom dvije godine.
  • Diego Rodríguez Porcelos je imenovan grofom od Kastilje nakon smrti svog oca Rodriga od Kastilje.
  • Glad u Španiji, Italiji i Njemačkoj (873-874): Invazije skakavaca iz Španije u Njemačku.
  • 14. maj: Papa Ivan VIII naređuje bavarskim biskupima da oslobode Metodija, ali zabranjuje slavensku liturgiju.
  • August: trgovački ugovor između danskih kraljeva Sigfreda i Halvdana i Luja Njemačkog u Mecu (Anali Fulde).
  • Zima: katastrofalna poplava Rajne, zabilježena u Ksantenskim analima.

Britanija[uredi | uredi izvor]

  • Danska Velika paganska vojska, predvođena vikinškim vođama Halfdanom i Gutrumom, napada Mersiju i zauzima kraljevski centar u Reptonu (Derbyshire). Vikinzi osnivaju logor sa jarkom u obliku slova U, na južnoj obali rijeke Trent i tamo provode zimu [2].

Bizantijsko carstvo[uredi | uredi izvor]

  • Ofanziva Bizantijskog carstva protiv emira Melitene (873. i 876.). Bazilije I je uspio da zauzme Samosatu i druga uporišta, ali je tokom ljeta morao da odustane od opsade Melitene u koju su se sklonili pavlikijani.
  • Uredba o obaveznom krštenju Jevreja u Bizantijskom carstvu.

Abasidski halifat[uredi | uredi izvor]

  • Azugitin, abasidski halif Al-Mu'tamid imenovao je Azugitina za guvernera Mosula sa zamjenicima.
  • Muhammad ibn Ali al-Armani, ubijen je na granici Halifata i Bizantije 873. godine.
  • Muhameda ibn Tahira, muslimanskog guvernera Horasana, svrgnu Saffaridi, predvođeni Ya'qub ibn al-Laythom, te osvajaju glavni grad Nišapur. Horasan je pripojen njihovom vlastitom carstvu u istočnoj Perziji. Dinastija Tahirid pada.

Azija[uredi | uredi izvor]

  • 15. august – Car Yi Zong (Li Cuī) umire nakon 13-godišnje vladavine. Naslijedio ga je njegov 11-godišnji sin Xi Zong, kao vladar dinastije Tang. Tokom njegove vladavine, neuspjeh poljoprivredne žetve dovodi do gladi (što uzrokuje da ljudi pribjegavaju kanibalizmu) i agrarnih pobuna.

Rođeni[uredi | uredi izvor]

  • Abdullah al-Mahdi Billah, bio je osnivač Ismailijskog Fatimidskog halifata, jedinog velikog šiitskog kalifata u historiji X vijeka i jedanaesti imam ismailske vjere (umro 934.)
  • Abu Jezid, haridžitski berberski vođa (um. 947.)
  • Ahmad al-Muhajir, muslimanski imam (u. 956.)
  • Al-Tabarani, muslimanski hadiski učenjak (u. 970.)
  • Fujiwara no Sadakata, japanski pjesnik (um. 932.)
  • Ordoño II, kralj Galicije i Leona (um. 924.)

Umrli[uredi | uredi izvor]

  • 15. avgust – Yi Zong, car iz dinastije Tang (r. 833.)
  • El-Kindi, muslimanski filozof i polimatičar
  • Du Cong, kancelar dinastije Tang (r. 794.)
  • Ecgberht I, kralj Northumbrije
  • Hunejn ibn Ishak, muslimanski učenjak i ljekar (r. 809.)
  • Ivar bez kostiju, vikinški vođa (približan datum)
  • Jovan III, sirijski pravoslavni patrijarh Antiohije
  • Lethlobar mac Loingsig, kralj Ulaida (Irska)
  • Malik ibn Tawk, muslimanski guverner
  • Muhammed ibn Ali al-Armani, muslimanski general
  • Rodrigo, asturijski plemić
  • Rodulf Haraldsson, vođa Vikinga
  • Shinshō, japanski budistički monah (r. 797.)
  • Vímara Peres, asturijski plemić
  • Wei Baoheng, kancelar dinastije Tang

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ McKitterick, Rosamond (1983). The Frankish Kingdoms Under the Carolingians, 751-987 (Illustrated ed.). Longman. pp. 186–187. ISBN 978-0-582-49005-5.
  2. ^ *Hill, Paul (2009). The Viking wars of Alfred the Great. Westholme. p. 57. ISBN 9781594160875.