875.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Godine:

◄◄ | | 871. | 872. | 873. | 874. | 875. | 876. | 877. | 878. | 879. |  | ►►

Decenije:

| 840-e | 850-e | 860-e | 870-e | 880-e | 890-e | 900-e |

Vijekovi:

| 8. vijek | 9. vijek | 10. vijek |

Godina 875. (DCCCLXXV) bila je redovna godina koja počinje u subotu u julijanskom kalendaru. Oznaka 875. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji[uredi | uredi izvor]

Evropa[uredi | uredi izvor]

  • 12. avgust – Car Ludovik II umire u Breši, nakon što je za svog nasljednika imenovao svog rođaka Karlomana, sina kralja Ludovika Njemačkog. Louis je sahranjen u bazilici Sant'Ambrogio u Milanu.
  • 29. decembar – Kralj Karlo Ćelavi, uz podršku pape Ivana VIII, putuje u Italiju. On prima carske regalije u Paviji i kruniše se za cara Svetog rimskog carstva kao Karlo II u Rimu.
  • Luj Mucavac, sin Karla Ćelavog, ženi se po drugi put Adelaidom od Pariza, nakon što se razveo od Ansgarde od Burgundije, sa kojom je tajno oženjen.
  • Flota gradova južne Italije, ujedinjena sa Saracenima, pljačka rimsku obalu. Car Ludwig II izjavljuje da je Napulj postao još jedna Afrika

Britanija[uredi | uredi izvor]

  • juni– Velika ljetna armija, predvođena Gutrumom, kreće na Kembridž. Kasnije se vraća u Wessex, kako bi prezimio. Kralj Alfred Veliki bori se protiv Danaca u pomorskom sukobu.
  • Bitka za Dollar (naselje): Invazija danskih Vikinga porazila je Škote i Pikte, pod kraljem Konstantinom I, kod Dollara. Oni zauzimaju Caithness, Sutherland, Ross i Moray, daleko na sjeveru [1].
  • Danski Vikinzi, verovatno predvođeni Halfdanom Ragnarsonom, napadaju Dablin. Tokom borbi, Eystein Olafsson, kralj Dablina, je ubijen.
  • Donyarth, posljednji zabilježeni kralj Cornwall-a, utapa se vjerovatno u rijeci Fowey.
  • Orkney i Shetland anektirao je norveški kralj Harald.

Abasidski halifat[uredi | uredi izvor]

  • Ramazan 261 (9. jun - 8. juli)4: Samanid Nasr I postaje guverner Transoxiane.
  • Arapska flota iz Taranta plovi Jadranskim morem i zauzima Comacchia, nakon čega ga spaljuje. Napadaju Grado (biskupija Mletačke Republike), ali ih Mlečani odbijaju.
  • Umire Muhamed II, emir Aglabida, a nasljeđuje ga brat Ibrahim II. Pred kraj njegove vladavine, karavan hodočasnika iz Meke unosi kugu u Ifriqiju (Tunis).
  • Dinastija Samanida osniva dvor u Buhari (moderni Uzbekistan), koji postaje grad rival Bagdadu na strateškom Putu svile.
  • Abd al-Rahman ibn Marwan al-Jaliqi osnovao je grad Badajoz u Španiji.

Azija[uredi | uredi izvor]

  • Kralj Jayavarman III osniva novu dinastiju u Indrapuri (Quảng Nam) u Champi, u centralnoj regiji današnjeg Vijetnama. On pokreće program izgradnje u stilu Dong Duong.

875. u temama[uredi | uredi izvor]

Religija[uredi | uredi izvor]

  • Izgradnju Velike džamije u Kairouanu završio je Ibrahim II. Gradi još tri svoda (raspona, uvale), smanjujući veličinu dvorišta [2].
  • Bretonci počinju bježati iz zemlje, tražeći relativnu sigurnost Britanije. Vikinzi pljačkaju opatiju Saint-Melaine u Rennesu (približan datum).

Rođeni[uredi | uredi izvor]

  • 22. marta – Viljem I, vojvoda od Akvitanije (um. 918.)
  • Adalbert II, franački markgrof (približan datum)
  • Ermentrude, franačka princeza, kćerka Luja Mucavog (ili 878.)
  • Fruela II, kralj Asturije i Leona (približan datum)
  • Fujiwara no Nakahira, japanski državnik (um. 945.)
  • Lady Ise, japanska pjesnikinja (približan datum)
  • Marija Mlađa, bizantijska svetica (um. 902.)
  • Sale Ngahkwe, kralj Burme (približan datum)
  • Spytihněv I, vojvoda od Češke (približan datum)
  • Sueiro Belfaguer, portugalski plemić (um. 925.)

Umrli[uredi | uredi izvor]

  • 12. august – Luj II, kralj Italije i car Svetog Rimskog Carstva (r. 825.)
  • 28. oktobar – Remigije Lionski, franački nadbiskup
  • 11. novembar – Teutberga, kraljica Lotaringije
  • Abdullah ibn Muhammed ibn Yazdad al-Marwazi, perzijski zvaničnik
  • Amram Gaon, jevrejski liturgičar (približan datum)
  • Donyarth, kralj Cornwalla (približan datum)
  • Gyeongmun, kralj Sille (Koreja) (r. 841.)
  • Eystein Olafsson, nordijsko-galski kralj Dablina
  • Martianus Hiberniensis, irski monah i kaligraf (r. 819.)
  • Muhamed II, emir Aglabida
  • Muslim ibn al-Hajjaj, perzijski učenjak
  • Xiao Fang, kancelar dinastije Tang (r. 796.)

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Bruce, George (1981). Harbottle's Dictionary of Battles. Van Nostrand Reinhold. ISBN 0442223366.
  2. ^ Georges Marçais, L'architecture: Tunisie, Algérie, Maroc, Espagne and Sicile, vol. I, éd. Picard, Paris, 1927, p. 12.